Iako je SDP-ov Peđa Grbin kao inicijator odluke o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje mogućih nepravilnosti u poslijeratnoj obnovi kuća, stanova i zgrada, koju je još u siječnju potpisalo 44 zastupnika, imao dilemu treba li se rasprava odgoditi jer Vlada na taj prijedlog uopće nije reagirala i nije Saboru poslala očitovanje, ona je ipak održana, donosi Jutarnji.
Oporba je zaključila da ignoriranjem Vlada iskazuje prezir i prema Saboru i prema stanovnicima Banije.
"Od Hamurabijevog zakonika postoje kazne za građevinare koji su loše obavili posao...", rekao je Grbin, a potom s HDZ-ovim Brankom Bačićem izmijenio teške riječi.
Bačić je Grbinu rekao da je mogao tražiti podatke od Vlade i vezu srušenih objekata na Baniji s poslijeratnom obnovom i "tad bi vjerojatno povukao odluku".
Grbin ga je zapitao: "Jeste li vi pismeni? Ne biste bili na dužnosti da niste. Upravo to je predmet interpelacije i te podatke Vlada treba dostaviti. Siguran sam da niste ni glupi. Ali što ste onda kad ne želite znati što se događalo s poslijeratnom obnovom?"
Bačić mu je uzvratio: "Tko vam je napisao uradak? Da ste ga pročitali shvatili biste da ovo nije interpelacija nego odluka o osnivanju IP- razlika je velika."
Nikola Grmoja iz Mosta podržao je ideju Istražnog povjerenstva kao "sredstva za otkrivanje marifetluka koji graniče s ratnim profiterstvom."
Ružica Vukovac iz Domovinskog pokreta navela je niz primjera kuća stradalih u potresu zbog loše poslijeratne obnove. Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka, naglasila je da postoji javni interes da se provede istraga, detektiraju nepravilnosti i pokaže da je nezakonita gradnja najskuplja gradnja.
Glasova Anka Mrak Taritaš podsjetila je da je u ratu oštećeno 158.000 objekata i da ih je Hrvatska gotovo sama obnovila za 17,6 milijarde kuna, od čega u Sisačko-moslavačkoj županiji 2,6 milijarde za 25.000 objekata. "Ima li države kad se desi potres da ne zna zašto su se urušile kuće? Takve države ne treba biti", poručila je.
Bačić je pojasnio zašto HDZ neće podržati tu odluku: na Baniji je od 9.000 objekata izgrađenih nakon rata tek 0,1 posto teško stradalo u potresu, što po njemu najbolje govori o kvaliteti obnove i besmislenosti zahtjeva oporbe, donosi Jutarnji.