Bojim se da će to na kraju ispasti, kako su ljudi i upozoravali, samo prvotravanjska šala – kritizira Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, iz koje su ovih dana pozvali Državni inspektorat da obavi nadzor cijena hrane nakon smanjenja PDV-a na niz proizvoda od 1. travnja te o rezultatima izvijeste potrošače, piše Slobodna Dalmacija.
Udruga je ovih dana objavila i priopćenje u kojemu su, prateći cijenu ulja zadnji dan ožujka te sedam dana nakon stupanja na snagu odluke o smanjenju PDV-a (konkretno na jestiva ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla) s 13 na pet posto, ustanovili da je samo jedan trgovački lanac korigirao cijenu nadolje, odnosno samo je u jednom trgovačkom lancu u travnju ulje pojeftinilo – i to za jednu kunu, s 18,99 na 17,99 kuna za litru.
Od 1. travnja PDV je smanjen na niz proizvoda i usluga, na primjer, s 25 na pet posto smanjen je porez na maslac i margarin, sportska te kulturna događanja, s 13 na pet posto umanjen je za dječju hranu, svježe i smrznuto meso, robu, povrće, na svježa jaja i ostalo.
Ulje skuplje 32,4 posto
Međutim, ogorčeni potrošači iz cijele Hrvatske, kaže Ana Knežević, posljednjih dana zasuli su telefon Udruge pozivima i upozorenjima kako ta smanjenja nisu osjetili gotovo ni na jednom od proizvoda. Malo je toga doista pojeftinilo, a poslodavci se brane visokim troškovima nastalima zbog rata u Ukrajini te poskupljenjem energenata.
Anu Knežević pitamo jesu li radili analize cijena ostalih proizvoda za koje je pao PDV.
– Ne, mi smo mala udruga, nemamo dovoljno ljudi za to, uglavnom radimo volonterski. Orijentirali smo se na cijenu ulja jer je ono najviše poskupjelo od jesenas, čak 32,4 posto. Svjedoci smo da su neki trgovci pompozno reklamirali pojeftinjenja određenih proizvoda čim su iz Vlade najavili kako će početkom travnja smanjiti PDV, da bi ih u međuvremenu opet povisili, a onda ponovno vratili. Ljudi su već sluđeni od toga, ali vide da većih pojeftinjenja zapravo nema – kaže predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Žalbe sa svih strana
– Zovu nas građani od Dubrovnika do Slavonije i tuže se kako ne mogu nigdje pronaći te snižene proizvode. Naprotiv, dobivamo informacije kako je kilo srdela na jednoj zagrebačkoj pijaci poskupjelo za pet kuna, jedna je gospođa javila kako je u lancu u kojemu redovito kupuje do ožujka kilo lososa stajalo 127 kuna, onda je otišlo na 139 kuna, a od 1. travnja je 130 kuna. Eto, tako većinom izgledaju ta "sniženja" – prepričava Ana Knežević. Udruzi građani pišu o svojim iskustvima.
– Možete li reći što se dogodilo s dječjim pelenama? Pelene (jednog proizvođača op.a.) nisu bile skuplje od 95 kuna za normalno pakiranje, a neki dan vidim cijenu od 114 kuna i još piše kraj toga "trajno niska cijena". Bolje da je PDV onda ostao isti, jer ovako ispada da su digli cijenu više nego duplo i kao smanjili PDV – ljuti se jedna potrošačica.
– Bilo bi bolje da je Vlada, umjesto smanjenja PDV-a, limitirala cijene osnovnih prehrambenih namirnica, a novcem koji je sada izgubila zbog smanjenja PDV-a subvencionirala troškove trgovcima i proizvođačima. Ovako sada imamo revoltirane potrošače – kaže Ana Knežević, dodajući da udrugama poput njezine ostaje jedino da apeliraju na Inspektorat i nadležne službe.
Opravdanja poslodavaca
U Nezavisnim hrvatskim sindikatima Krešimira Severa ove godine, što zbog pandemije, što zbog rata u Ukrajini i posljedično rasta cijena energenata i ostalog, nisu radili izračun uskrsne košarice. Međutim, procjenjuje Sever, da trenutno nema prigodnih blagdanskih akcija, sigurno bi troškovi i one minimalne košarice bili veći barem 25 posto nego lani.
– Cijene nekih proizvoda, recimo mesa, jesu nešto smanjenje u travnju. Međutim, Uskrs će možda zavarati jer su brojni trgovci određene proizvode stavili na akcije, premda su neki od njih čak i na akciji, poput janjetine, skuplji nego lani. Poslodavci se pravdaju skupljim ulaznim troškovima – ističe Sever.
– Varava je ta situacija pred Uskrs. Akcije su prividno i privremeno spustile cijene, ali bojim se da ćemo tek iza Uskrsa vidjeti prave razmjere, a moguće i skuplje cijene – procjenjuje Sever.
'Lovci u mutnom'
Iako je ta ideja pomalo pala u drugi plan, a i nestala je iz Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom, Sever smatra da u Hrvatskoj ne bismo trebali odustati od objave takozvanih crnih lista poduzeća. To je bilo predviđeno kao mehanizam zaštite potrošača od poduzeća i trgovaca koji bi pokušali zlorabiti proces uvođenja eura za neopravdano dizanje cijena, a u aktivnosti praćenja tržišta tijekom uvođenja eura planirano je i uključivanje udruga potrošača. Sever smatra kako crne liste trgovaca treba uvesti i u vezi (ne)usklađivanja cijena s padom PDV-a. Stoga planira "okrupnjivanje" aktivnosti udruga i sindikata.
– Imam u planu kontaktirati udruge potrošača da vidimo što možemo zajednički napraviti kako bismo javno promicali tko što radi s cijenama. Znamo da trgovci ne žele ni čuti za te crne liste, ali podsjetit ću kako su Slovenci odradili izvrstan posao prije uvođenja eura s tim listama i zaštitili ljude od divljanja cijena. Znam da mnoge udruge nemaju vlastitih sredstava za taj posao, ali tu računamo na potporu javnih vlasti – poručuje Sever, najavljujući odlučnu borbu s "lovcima u mutnom".