Unatoč svim zapadnim pošiljkama, Ukrajina i dalje toliko očajnički traži streljivo pa štedi i ispaljuje znatno manje topničkih granata nego što bi to činila da ga ima dovoljno. Kako je nedavno otkrio Financial Times u pismu poslanom Europskoj uniji, ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov naveo je da Ukrajina ispaljuje prosječno 110.000 topničkih projektila od 155 mm mjesečno. Objasnio je i da je to tek jedna četvrtina onoga što Rusija ispaljuje na njih i zatražio 250.000 projektila mjesečno od EU-a, piše Slobodna Dalmacija.
"Kada ne bismo bili ograničeni količinom topničkih granata koje su na raspolaganju, mogli bismo koristiti kompletno streljivo, a to je 594.000 granata mjesečno, istaknuo je Reznikov navodeći koliki je kapacitet topničkih sustava koji su na raspolaganju Ukrajini. "Prema našim procjenama, za uspješno izvršavanje zadataka na bojnom polju minimalno je potrebno najmanje 60 posto kompletne municije, odnosno 356.400 granata mjesečno", procjena je ukrajinskog ministra. Mnogi vojni stručnjaci slažu se s ukrajinskim procjenama i mišljenja su kako je ovo ključni problem.
Koliko su ogromne količine streljiva potrebne svjedoče i brojni primjeri velikih bitaka iz vojne prošlosti, pa i onaj iz teškog boja na Seelowskim visovima 1945., kad je Crvena armija ispalila oko 500.000 granata samo tijekom prvih 30 minuta napada. Nijemci su tamo sagradili nizove rovova, bunkera i obrambenih položaja. Bila je to jedna od odlučujućih epizoda Drugog svjetskog rata.
„Najvažnija stvar koju Europska unija može učiniti kako bi podržala Ukrajinu jest proizvesti više topničkih granata. Više topničkog streljiva dat će Ukrajini bolju priliku za postizanje proboja u budućim ofenzivama i smanjiti ruske prednosti u iscrpljujućoj borbi. U Bahmutu, Vuhledaru i drugim ključnim bitkama koje se trenutno vode, Rusija ispaljuje nekoliko puta više granata dnevno od Ukrajinaca. Bez te prednosti ofenzivni potencijal Rusije bio bi znatno degradiran, ocijenio je Rob Lee, vojni stručnjak, bivši marinac i doktorand na Odsjeku za ratne studije londonskog King‘s Collegea na Twitteru.
U početku je izazov Ukrajine bio pronaći dovoljno streljiva iz sovjetske ere da zadovolji zastarjeli arsenal koji je imala. Ali europske zemlje odnedavno Ukrajini šalju moderno zapadno oružje. Za njih je potrebno streljivo druge veličine, od 155 milimetara.
U nadi da će riješiti taj problem, ministri obrane EU-a okupljeni u Stockholmu u nazočnosti glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga i ukrajinskog kolege Reznikova, pripremaju plan plan od tri dijela. Cilj je da bude usvojen 20. ožujka na sastanku šefova diplomacije EU-a. Plan se temelji na zajedničkoj nabavi streljiva u velikim količinama kako bi vojna industrija mogla biti sigurna u narudžbe. Prva faza plana predviđa korištenje milijarde eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se za nekoliko tjedana moglo isporučiti granate iz zaliha država članica.
Udruživanjem resursa bi se ponudilo više novca unaprijed i proizvođače potaknulo da već sada ulažu u nove proizvodne linije za streljivo i opremu koje Ukrajina očajnički treba.
François Heisbourg, francuski vojni analitičar, pohvalio je ideju zajedničke nabave, ali i upozorio da, čak i ako novac stigne, Ukrajina ili njezini zapadni dobavljači možda neće imati streljivo koje im treba uskoro. "Ne dolazi dovoljno brzo, ali dolazi. Nije pitanje resursa ili novca. Jedna milijarda eura nije problem, problem je pokrenuti te tvornice i njihovu proizvodnju. Za to treba vremena, rekao je Heisbourg za The New York Times.
„Postoji i zabrinutost da bi birokracija EU-a, bez obzira na zajednički osjećaj hitnosti, mogla usporiti stvari, smatra Christian Mölling, koji vodi Centar za sigurnost i obranu pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose.
„Bilo bi puno bolje i brže, rekao je, dati Ukrajincima novac i reći im da streljivo koje im treba naruče izravno, a ne ići preko Bruxellesa. “EU bi trebala učiniti ono što zna najbolje, dati novac, a ne miješati se u birokraciju oko nabave streljiva”, ocijenio je. Ukrajinci najbolje znaju što im treba i što najbolje funkcionira iz kojeg oružja. „Streljivo nije jedini problem, s obzirom na potrebu za rezervnim dijelovima, održavanjem i obučenim osobljem, isti zahtjevi koji će slijediti isporuku kompliciranih zapadnih tenkova Ukrajini. "To mora biti neprekidni tok", rekao je.
Visoki europski dužnosnik, koji je za The New York Times govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme, kazao je da 12 tvrtki u 10 zemalja EU-a koje proizvode takve topničke granate trenutno mogu proizvesti samo 650.000 granata godišnje - a to uključuje i druge vrste streljiva kojih nema dovoljno. Uključujući i ono od 120 milimetara potrebne za njemačke tenkove Leopard 2 te od 105 milimetara potrebne za starije tenkove Leopard 1. Te su brojke blijede u usporedbi s potrebama Ukrajine, a kamoli brojem granata koje Rusija ispaljuje na Ukrajinu. Procjenjuje se da je to oko 10.000 dnevno, iako je ponekad ta brojka i dvostruko viša. I Rusija se suočava s nedostatkom streljiva i njezine tvornice streljiva rade u tri smjene. No, kako su im zalihe sve tanje i oni u zadnje vrijeme ispaljuju manje granata. Prošlog ljeta u Donbasu su dnevno ispaljivali i po 40.000 do 50.000 topničkih projektila, a Ukrajinci 6.000 do 7.000 dnevno.
„Isporuka streljiva, posebno granata od 155 milimetara, najhitnije je pitanje. Ako u tome ne uspijemo, ishod rata je u opasnosti - rekao je šef europske diplomacije Joseph Borrell ministrima vanjskih poslova EU krajem prošlog mjeseca.