Ovo je lista proizvoda kojih se Hrvati najviše odriču u krizi: ‘U strahu su, neki preskaču i cijeli obrok! Poseban je problem s umirovljenicima...‘

Inflacija i drastično poskupljenje praktički svih namirnica definitivno se odražava na potrošačke navike, a podaci koje je Jutarnji list ekskluzivno pribavio od agencije GfK Hrvatska pokazuju kako se u prvih osam mjeseci ove godine, u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, brojne kategorije suočavaju s padom potražnje.

Konkretnije, čak 36 artikala među kategorijama s velikom godišnjom prodajom u vrijednosti većoj od 100 milijuna kuna bilježi pad volumena, s kojima, upozoravaju iz agencije GfK, trgovci i proizvođači u pravilu nisu upoznati jer ih kompenziraju turistička i povećana out-of-home potražnja, a riječ je o artiklima čija ukupna godišnja prodaja iznosi 9,5 milijardi kuna, piše Jutarnji.

Gubitak veći od 10 posto

No, podaci prikupljeni na uzorku od 1500 kućanstava, dakle bez turista, pokazuju da devet među tih 36 artikala ima gubitak veći od deset posto u smislu količinske prodaje.

Riječ je, redom, o maslacu, vrhnju, slanini, trajnim i kobasicama za roštilj, cappuccinu, mineralnoj vodi, gotovim kolačima i konzumnoj kavi, među kojima mnogi bilježe gubitak u sve tri analizirane kategorije - kupovao ih je manji broj pojedinačnih kupaca, bilježe i manju frekvenciju kupovine, ali i manji volumen po kupovini (to su maslac, slanina, roštilj kobasice, cappuccino i gotovi kolači).

Petnaest artikala potom bilježi gubitak količinske prodaje između pet i deset posto - to su konzervirana tuna, gazirani sok, svježi i meki sir, čokolada, ulje, omekšivač, brašno, voćni sok, majoneza, mlijeko, mliječni desert, čips, flips, orašasti plodovi i šećer, a 12 je kategorija zabilježilo pad volumena do pet posto.

- Svaki drugi artikl među navedenima ima gubitak broja kupaca, svaka druga kategorija ima pad prosječne količine u jednoj kupovini, a gotovo sve, njih 33 od 36, imaju pad frekvencije kupovine. Pritom je pad frekvencije kupovine glavni uzrok pada volumena - objasnio je za Jutarnji voditelj razvoja poslovanja u GfK Hrvatska Mladen Kožić.

Zanimljivo je potom da gotovo sve navedene kategorije bilježe rast cijena u ovoj godini, u čemu predvodi ulje s rastom od 52 posto, brašno koje je poskupjelo 28 posto, mlijeko skuplje 27 posto te šećer i maslac s 23 posto višom cijenom, a na popisu su se našla i tri artikla koji bilježe pad potražnje iako nemaju prosječnu veću cijenu - to su mliječni desert, šampon za kosu te čokolada.

Jutarnji list

Usporedba s 2019.

Osim toga, u GfK upozoravaju i da se u prvih osam mjeseci ove godine brojne kategorije suočavaju s padom potražnje čak i kada ih usporedimo s pretkriznom 2019.

- Među velikim kategorijama s godišnjom prodajom većom od 100 milijuna kuna, njih 15 bilježi pad volumena. Riječ je pelenama, svježem i mekom siru, dezodoransu, slanini, trajnim i kobasicama za roštilj, ulju, omekšivaču, mlijeku, mineralnoj vodi, konzumnoj kavi, šećeru, pasti za zube i jogurtu. Ukupna godišnja prodaja ovih 15 kategorija iznosi 4,7 milijardi kuna - rekao je Kožić.

U kompaniji upozoravaju kako je za razumijevanje konteksta jako bitna usporedba s 2019. godinom, i to ponajviše zato što su 2021. i 2020. godina, uslijed pandemije, rezultirale značajnim rastom kupovine za potrebe kućanstva dok je out-of-home potražnja bila znatno smanjena.

Podaci o smanjenim volumenima prodaje pojedinih namirnica dolaze nekoliko dana nakon što je Državni zavod za statistiku objavio da je u kolovozu ove godine zabilježen prvi pad realnog prometa trgovine na malo na godišnjoj razini, i to nakon 18 mjeseci kontinuiranog rasta.

Riječ je o padu od 0,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pri čemu je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 0,6 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima za 0,9 posto.

Preskaču obrok

Kako je komentirala Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, trend je logičan i očekivan s obzirom na divljanje cijena, posebno u periodu prije Vladine odluke o zamrzavanju cijena pojedinih kategorija.

- Mi smo još u veljači bili upozoravali da bi pojedine cijene trebalo zamrznuti, a novac iskoristiti za subvencije trgovcima i proizvođačima, no predugo se s time čekalo i sada je taj novac potrošen, a potrošači razočarani jer su cijene u međuvremenu otišle u nebo. Osim toga, zamrzavanje pojedinih namirnica dovelo je do nestašice tih vrsta proizvoda, pa tako u katalozima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su dosad uvijek u ponudi imali i svinjetinu i miješano mljeveno meso, tih artikala više nema - rekla je Knežević.

Osim toga, udruga je ovih dana dobila i rezultate ankete Consumer International, koji pokazuju da 81 posto potrošača na svjetskoj razini reducira troškove za namirnice, a njih čak 53 posto potvrdno odgovara da reducira ili preskače cijeli jedan obrok.

- Ljudi su u strahu, mnogo njih novac štedi kako bi podmirio troškove energenata, a tek kad vide što im ostane, odlaze u kupovinu namirnica. U Hrvatskoj je poseban problem s umirovljenicima, koji imaju izuzetno niske mirovine, a posebno će ih sve to pogoditi jednom kad one budu izražene u eurima i kad shvate da im mirovina iznosi samo dvije ili tri novčanice od sto eura - kaže Knežević.