Nacionalni stožer Civilne zaštite održao je konferenciju za novinare na kojoj se govorilo o aktualnoj situaciji vezanoj za koronavirus, prenosi Jutarnji list.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.517 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 8.990. Među njima je 738 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 99 pacijenata, priopćio je Stožer. Preminulo je 10 osoba.
Šef HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da je prije tjedan dana bilo 1291 novozaraženih, a tjedan prije toga 1394 novozaraženih.
- U ovom tjednu imali smo 6.416 novooboljelih, a u prošlom tjednu je u prvih pet dana tjedna bilo 5.777 novooboljelih. Imamo porast od 11 posto. Trenutna prosječna incidencija za RH je najniža u Istri, a najviša u Požeško-slavonskoj županiji. Hrvatska trenutno zauzima 22. mjesto u Europi, na vrhu je Litva, a najnižu incidenciju ima Poljska.
Po ukupnoj stopi smrtnosti na milijun stanovnika na 20. smo mjestu ljestvice zemalja EU - najvišu stopu ima Mađarska, a najmanju Finska.
U zadnjem tjednu imali smo ukupno 540 hospitaliziranih, od kojih 72 posto nije cijepljeno niti jednom dozom. U zadnjih sedam dana su preminule 84 osobe, od kojih 77,4 posto nije primilo niti jednu dozu cjepiva. U istom periodu imali smo 8546 novih slučajeva, od kojih 78,8 posto nije cijepljeno niti jednom dozom, rekao je Capak.
Što kaže EK?
Potom se novinarima obratila dr. Alemka Markotić, šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević.
- Znanstvena platforma EK održana je jučer. Bilježi se povećani broj inficiranih na istoku Europe i povećan je broj osoba koje završavaju na intenzivnoj njezi. Najveći su problem necijepljeni. Oko 99,6 posto delta varijante je u Europi, drugih varijanti zasad gotovo da i nema.
Europski centar za kontrolu bolesti jučer je naglasio da treba biti vrlo oprezan s relaksiranjem mjera. Procijepljenost je u Europi oko 72 posto među većinom zemalja. Moramo imati 75 posto cijepljenih od ukupne populacije u Europi da bi smo držali virus pod kontrolom. Upozoravaju da zemlje koje su naglo ukinule mjere šire broj inficiranih i da nagle odluke nisu epidemiološki najbolje. Čini se da, osim u prvom valu, ekstremne odluke nisu najbolje. Jedna sredina, jedno praćenje situacije je najbolji kurs.
Upozorili su nas da su osnovne mjere, maska, distanca i higijena, važni barem dok se ne postigne visok stupanj procijepljenosti. Svi zdušno, svi stručnjaci upozoravaju da je jedini način da se maknemo iz ove situacije i riješimo ove pošasti je da se što veći broj ljudi cijepi. ECDC upozorava da se mjere usmjeravaju prema najranjivijima, ali i da je važno ostali dio populacije uvjeriti da se cijepe kako bi onemogućili cirkulaciju virusa, rekla je Markotić pa nastavila.
Lekcija prvog vala
- Italija je naučila tešku lekciju iz prvog vala, imaju dobre rezultate sa cijepljenjem djece. Nije zabilježen porast miokarditisa. U tom smjeru ide i Cipar, idu prema školstvu. Pripremaju kampanju usmjerenu prema djelatnicima, roditeljima i djeci, žele povećati svijest o potrebi za cijepljenjem. Bilo je raznih pogleda koliko se virus može ili ne može širiti među djecom. Vrijeme je još toplo, prozori se drže otvoreni, ali se očekuje povećanje. Teško je procijeniti koje se dijete zarazilo u školi ili na nekoj drugoj aktivnosti.
Većina zemalja drži mjere kao i Hrvatska, Belgija je istaknula nešto što muči neke druge zemlje. Imaju dobru procijepljenost na sjeveru, ali u francuskom dijelu su jako loši rezultati, među najlošijima u Europi. Irska je potpuno cijepila 74 posto stanovništva, imaju stabilnu situaciju. U Mađarskoj su se isto odlučili da će cijepiti trećom dozom cijelu populaciju, starije od 50 godina, kojima je prošlo šest mjeseci od druge doze.
Europska agencija za lijekove će u utorak objaviti odluku, barem je tako planirano, u skladu s odlukom Američke agencije. Bit će preporuka da se docijepe imunokompromitirane osobe starije od 65 godina, zdravstveni djelatnici i ostale izložene osobe. Više se puta isticalo da zemlje imaju svoje specifičnosti i ne može se upravljanje ovom krizom, mjerama i cijepljenjem svoditi na istu kampanju. Vjerojatno će ostaviti određeni prostor da se same zemlje odluče za dodatna cijepljenja.
Neki relevantni podaci bit će ubrzo objavljeni. Važno je da nam ide sezona gripe, sezona cijepljenja protiv gripe. Tu se analiziraju informacije gdje je UK napravila studiju u kojoj se kombiniraju RNA cjepiva i cjepiva protiv gripe. Grci su napravili istraživanja da nije bilo većih nuspojava kod simultanih davanja cjepiva protiv covida i gripe.
Na slučaj smrti žene nakon cjepiva u Sloveniji osvrnuo se njihov predstavnik, to se ispituje. Za sada mogu reći da je ta osoba imala prethodno određenu zdravstvenu situaciju koja je također mogla dovesti do tog ishoda i da će slovenska komisija zajedno s europskom agencijom dati relevantno izvješće, je li se smrt dogodila zbog cijepljenja ili drugih okolnosti, kazala je Markotić.
'Visok broj cijepljenih u zdravstvu'
Potom je govorila Vera Katalinić Janković.
- Mjere su uvijek tu da ostvare neki cilj, a nama je cilj sigurnost svih pacijenata i zaposlenika u zdravstvenom sustavu. Danas svjedočimo situaciji da je velik broj ljudi na respiratoru. Procjene struke nisu bajne. Ako tomu dodamo nedostatnu razinu cijepljenosti, sve je to nametnulo unošenje posebnih mjera u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi. To radimo da bi omogućili sigurno okruženje. Činimo sve da spriječimo ulazak virusa u sustav. Struka je preporučila da je zaštita cijepljenjem jedini siguran način. To je razlog zašto smo se u Ministarstvu zdravstva odlučili da 4. listopada krenemo s uvođenjem EU digitalnih potvrda. Za sve zaposlenike koji nisu preboljeli covid, ili nisu cijepljeni, bit će osigurano testiranje.
Danas naglašavam da velik broj naših zdravstvenih djelatnika spremno dočekuje ponedjeljak. Znamo da je tako jer je visok broj njih cijepljeno ili su preboljeli covid-19. Mogu im zahvaliti na tomu da je ovo sve funkcioniralo, da nije došlo do raspada sustava, upravo zbog odgovornog odnosa kolega prema radnom zadatku i našim pacijentima. Vjerujem da će ta odgovornost trajati i dalje, a naša je obaveza da to podržimo i da im olakšamo. Išle su upute institucija da osiguraju uvjete za provođenje te mjere.
Uvijek će biti onih koji će pokušati dokazati da se ne mogu cijepiti, njih ćemo testirati. Druge dileme rješavat će se s ravnateljima ustanova i suradnicima. Ovo su privremene mjere i koliko ćemo ih morati držati ovisi o svima nama. Kao mikrobiolog mogu reći da će biti dobro ako postignemo cilj da s virusom živimo u kohabitaciji. Cijepljeni građani u drugim zemljama žive u opuštenijim uvjetima, poručila je Katalinić Janković.
'Sustav je spreman'
Nakon nje govorio je ministar rada i socijalne skrbi Josip Aladrović.
- Sustav socijalne skrbi započeo je s pripremama za uvođenje obveznih EU potvrda. Želimo očuvati zdravlje zaposlenika i korisnika. U ponedjeljak se aktivira obveza predočenja covid potvrda. Sve upute su dostavljene svim poslodavcima u sustavu socijalne skrbi. Sustav će ponedjeljak dočekati pripremljen. Ne očekujemo negativne efekte, smatramo da osvještavamo koliko smo odgovorni.
Što se tiče ustanova koje imaju mogućnost testiranja, tamo će testiranja biti osigurana na tim lokacijama. Kod centara za socijalnu skrb gdje ne postoji mogućnost testiranja, tu će biti potrebno doći s potvrdom. Svi su upoznati s mogućnošću testiranja. Ministarstvo stoji na raspolaganju svima u sustavu. Prema posljednjim podacima, u cijelom sustavu imamo 61 posto procijepljenih zaposlenika, dok je taj broj među korisnicima veći od 80 posto. Najrizičnija skupina, starije osobe, tamo je procijepljenost zaposlenika 55 posto, a korisnika nešto više od 85 posto. Možemo biti zadovoljni, ali moramo i učiniti više kako bi prebrodili ovu krizu, rekao je ministar.
Produljenje covid potvrda
Potom se novinarima obratio i Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.
- Produljili smo trajanje potvrde na 365 dana, to vrijedi i za nove potvrde. Unutar digitalnog novčanika CovidGO svim građanima je dostupna potvrda. Omogućili smo izdavanje potvrda i onima koji su cijepljeni izvan Hrvatske cjepivima koja nemaju odobrenje Europske unije. Izdavanje je mogućnost koju je otvorila Europska komisija, kako bi omogućila mobilnost svih ureda.
Upitan za komentar preporuka za samoizolaciju, Krunoslav Capak je rekao sljedeće:
- Od trenutka novih preporuka svi, kao i školska djeca, su u samoizolaciji deset dana, a ne više 14.
O covid potvrdama potom je govorila i Alemka Markotić
- Priredili smo sve oko potvrda, ne očekujem probleme u očitavanju potvrda. Ponosna sam na svoje djelatnike, na sve što su dosad napravili. Od početka su bili na prvoj crti i davali svoj maksimum, to su pokazali i u stavu prema cijepljenju. Od svih naših zdravstvenih djelatnika još jedna osoba iz skupine liječnika necijepljena je radi zdravstvenih problema u obitelji. Samo devet osoba iz dijela sestara i tehničara je necijepljeno. Vjerujem da ćemo kao i sa svima ostalima razgovorima riješiti i njihove strahove. Ima još jedan dio njih koji su u postupku cijepljenja, ne očekujemo potrebu za testiranjima.
U zdravstvu još ima 20 posto necijepljenih, poradit ćemo na komunikaciji. Mi smo paviljonski raspoređeni, nema razloga da stvaramo gužvu, svaka radna cjelina ima osobe koje sam imenovala po dužnosti kao zamjene, koje će provjeravati potvrde. One osobe koje nemaju potvrdu se, prema uputama HZJZ, testiraju između 7 i 8 ujutro. Osigurat ćemo pravovremeno testiranje u jednom od kontejnera za testiranje. U isto vrijeme djelatnici Odjela za virusologiju će obavljati i antigenske testove tako da će cijela procedura trajati desetak minuta, ne očekujem da će to utjecati na naš rad. Potpuno smo spremni na situaciju. Od 700 i nešto ljudi uvijek ima netko tko neće lako prihvatiti situaciju, ali vjerujem da se to može riješiti kvalitetnim razgovorom. Nadam se da neće biti problema, poručila je Markotić.
Troškovi testiranja
Ministar Aladrović na pitanja novinara govorio je o svrsi covid potvrda.
- Smisao je informirati zaposlenike, izraditi interne protokole za svaku ustanovu i strukturirati vođenje evidencije. Siguran sam da će u ponedjeljak apsolutno cijeli sustav biti spreman. Imamo još dovoljno vremena da nadvladamo neke probleme. Što se tiče odluke, do kada i toliko će princip testiranja na račun države trajati ovisi o epidemiološkoj situaciji i nizu faktora. Nadamo se da ćemo ovako popularizirati cijepljenje, smanjiti pritisak na testiranje, smanjiti financijski učinak na sve javne i privatne poslodavce. Kada vidimo što se događa imat ćemo konačni odgovor. Postoje projekcije troškova u koje ne bih sada ulazio. Bitno je da na ovaj način stimuliramo zaposlenike da se cijepe. Vidjet ćemo što će biti. Kroz rebalans proračuna osigurana su sredstva za poslodavce u vlasništvu države. Moramo biti svjesni da ako sufinanciramo testiranje, svi drugi građani to plaćaju. Tu moramo naći jasni balans.
Krunoslav Capak potom je govorio o broju cijepljenih među zaraženima.
- Imali smo 8.546 slučajeva, gotovo 80 posto nije cijepljeno, to sam rekao na početku. Iz znanstvenih radova znamo da cijepljeni mogu na sluznici nositi virus i prenijeti ga na drugu osobu, ali to je u manjoj mjeri u odnosu na osobe sa simptomima. Nitko u svijetu nije uveo obvezu da se cijepljeni moraju testirati, osim za one koji rade sa imunokompromitiranima. Bez obzira što su osobe cijepljene ili su preboljele i dalje se moraju držati osnovnih mjera.
Serološka testiranja su se u praksi pokazala nepouzdanima, ne znamo je li osoba, uz pozitivan serološki test, imuna ili nije, za to treba dodatni neutralizacijski test kojeg nemaju svi laboratoriji. Ako netko ima antitijela ne možete znati kada je došao u kontakt s virusom. EU je tu malo tvrda, mijenja svoje odluke, mi smo produljili odluku na godinu dana, također kao i nakon cijepljenja priznajemo covid potvrde godinu dana.
Booster doze
O serološkim testovima govorila je i Markotić.
- Ne bi bilo praktično provoditi serološke testove u jutarnjim satima prije posla jer treba par sati da test bude završen. O akutnom stanju govore i akutna IGM antitijela koja su tu sedam dana nakon uzimanja. Ovi testovi koje sada provodimo su pogodni za datu situaciju, rekla je dr. Markotić.
- Za sada smatramo da je doprinos osoba koje su bile u kontaktu, a cijepljene su, izuzetno malen i nema potrebe da uvodimo dodatna testiranja. Namjera donošenja odredbe o testiranju djece je bila da se spriječi dolazak u školu djece koja dva dana imaju neke simptome, a covid ima vrlo široke simptome. Međutim, objavljeni tekst nije bio dovoljno jasan, on je već sada na web stranicama izmijenjen. Htjeli smo reći da djeca koja se vraćaju u školu, a imaju simptome, se trebaju testirati. I škole i vrtići, po potrebi PCR-om, ali i brzim antigenskim testovima, kazao je Krunoslav Capak.
Markotić je potom govorila i o "booster" dozama.
- Još se rade zadnje analize potrebe za trećom dozom. Koliko znam HZJZ je spreman i priredio je nacrte u skladu s najavama odluke Europske agencije i vrlo brzo ćemo moći krenuti sa trećom dozom, rekla je šefica Infektivne.
- Proširili smo odluku na treću dozu kod osoba koje imaju nedostatak imunosti, spisak dijagnoza, hemodijalizu, onkologiju, kemoterapije, da se već može krenuti na tređu dozu, bez obzira na europsku odluku. Spremna je i odluka HZJZ za korištenje booster doze, ali čekamo odluku EMA-e. Ako oni registriraju Pfizer, mi ćemo odmah krenuti na booster dozu, poručio je Krunoslav Capak pa nastavio.
Važenje covid potvrda
- Europska potvrda za preboljele vrijedi 180 dana, ali mi imamo pravo donijeti našu odluku. Ipak, smatramo da je ovih 365 dana vrijeme koje možemo priznati i za preboljenje. U novim odlukama o zaposlenicima i pacijentima za zdravstvo još nije ugrađeno tih godinu dana, ali već danas će to biti doneseno.
Komunicirali smo i o reviziji smrtnosti, to nije lako donijeti, definicija o tome 'je li netko umro od covida ili s covidom' ne postoji. Stvar je u tome da smo zbog covida prešli na dnevno izvještavanje o smrtnosti. Sve prijave smrti bit će prvo upućene stručnjacima za mortalitet na HZJZ, a u svim nejasnim situacijama zatražit će se dopuna informacija ili izvještaj bolnica. To također kreće od ponedjeljka. Nismo sigurni da će sustav odmah funkcionirati 100 posto, ali jučer smo imali sastanak sa 160 mrtvozornika i obducenta koji su jako zainteresirani za tematiku.
Ministar Božinović osvrnuo se i na prijepore oko uvođenje covid potvrda u Sloveniji.
- Nisam čitao zahtjev s mišljenjem Ustavnog suda u Sloveniji, ali iz ovog pitanja vidimo jedno nerazumijevanje. Covid potvrde je pogrešno povezivati sa cijepljenjem, ona je samo novi informatički alat koji nam omogućava da u trenutku prelaska granice možemo dokazati svoj epidemiološki status, ili smo cijepljeni, ili PCR test ili antigenski, jesmo li preboljeli... Covid potvrda potvrđuje jednu od tih stvari i nema veze s uvođenjem obveznog cijepljenja. Smatramo da je to najbolji način kako izaći iz ove situacije.
Puno su veći rizici ako se čovjek prirodno zarazi. Vidimo statistike o kojima je govorio profesor Capak, jedno s drugim ne treba povezivati. Znanost nije dogma, moramo vratiti povjerenje u znanost. U ovoj epidemiji je dobro da svatko za sebe donese odluku o cijepljenju. Znanost nam je omogućila da u rekordnom roku nađemo kraj iz ovoga. Moramo voditi računa da je od krucijalne važnosti za društvo da se podigne povjerenje u znanstvenike. Možemo po svemu što čitamo očekivati i neke nove pandemije koje će opet riješiti znanost.