Osim što namjerava zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, Vlada izmjenama Zakona o trgovini planira i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat. Vidljivo je to iz prijedloga izmjena tog zakona što ih je objavila na svom portalu e-savjetovanje gdje se navodi da prodajni objekti nedjeljom i blagdanom trebaju pretežito biti zatvoreni, a da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote s početkom najranije od šest sati do najkasnije 21 sat, piše Novi list, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Prema važećim odredbama tog istog zakona, propisano je da trgovac samostalno određuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo uzimajući u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštovanje njihovih prava prema zakonima i kolektivnim ugovorima.
Tako su dosad maloprodajni lanci imali trgovine koje su radile do 22 ili čak do 23 sata, pojedini trgovački centri također su radili do 22 sata. Čak i dulje bila su otvorena maloprodajna mjesta u kioscima. Ako Sabor usvoji Vladin prijedlog, to znači da će svi morati biti zatvoreni nakon 21 sat. To će propisano radno vrijeme morati poštovati i oni na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, dakle i trgovci koji će moći raditi svaku nedjelju u godini, a ne samo 16 izabranih nedjelja.
Izbjegli zabranu
Vlada je odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama, dakle sve one koji su na bilo koji način povezani s putovanjima. Nedjeljom će moći raditi i prodavaonice u bolnicama i hotelima.
Zabrana rada nedjeljnom, iako je Crkva jedna od njezinih najvećih zagovornika, neće se odnositi na prodavaonice u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu su izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom će se moći prodavati i na sajmovima i javnim manifestacijama.
U svom objašnjenju Vlada kaže da su navedene iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Dodaju da se navedene iznimke nalaze i u zakonu o radu čijim je odredbama propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkom prometu, poljoprivredi ili turizmu. Uz to kao argument navode i to da navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i drugim zemljama članicama Europske unije.
– Prijedlog da se u izuzeća uvrsti i otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda te prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo proizlazi iz činjenice da je poljoprivredna djelatnost izravno uvjetovana prirodnim okolnostima te značajno ovisi o agroklimatskim uvjetima koji izravno utječu na fiziološke procese dozrijevanja.
Isto tako, prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama, prema Zakonu o trgovini, ne može se obavljati u prodavaonicama, vremenski je ograničena te je u određenim slučajevima njeno održavanje nedjeljom i blagdanima dio tradicije i običaja, navodi se u Vladinom obrazloženju zakona. Posebnog objašnjenja za vjerske ustanove nema, iako se ono samo nameće s obzirom na to da ih najviše ljudi posjećuje nedjeljom.
Osim već ranije iznesenih argumenta, kako je promet u trgovini, izuzev trgovačkih centara, najslabiji nedjeljom, te da istraživanja pokazuju da su građani protiv rada trgovina nedjeljom, Vlada navodi i to da »ekonomska znanost ukazuje da su četiri osnovna čimbenika koja utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača«, piše Novi list.
– Radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena, stoji među ostalima u obrazloženju u kojem se Vlada poziva i na to da su u trećini analiziranih članica EU trgovine nedjeljom zatvorene.
Visoke kazne za kršitelje
Za one koji će kršiti odredbe o radnom vremenu u trgovinama, odnosno koji se neće držati ograničenja o radu od šest do 21 sat, ali i zabrane rada nedjeljom propisane su kazne, pa će se pravna osoba koja krši taj propis kazniti novčanom kaznom od pet do 300 tisuća kuna, a odgovorna osoba u toj pravnoj osobi kaznom od četiri do 70 tisuća kuna.
Obrtniku pak prijeti kazna od četiri do sto tisuća kuna u slučaju kršenja novih pravila u radu trgovina, koje bi kako najavljuje Vlada na snagu trebale stupiti od 1. siječnja sljedeće godine, prenosi Slobodna Dalmacija.