Kako bi se pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaštitilo u svim državama članicama, Europska komisija odlučila je nastaviti s postupcima zbog povrede protiv Belgije, Češke, Irske, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Cipra, Luksemburga, Austrije i Slovenije te im je poslala obrazložena mišljenja jer je nisu obavijestili o nacionalnim mjerama kojima se u potpunosti prenose pravila EU-a kojima se uspostavlja pravo na ravnotežu između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, javljaju iz EK.
Naime, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života prekretnica je za zaposlene roditelje i pružatelje skrbi. U njoj se utvrđuju minimalni standardi za prava na dopust kao što su očinski i roditeljski dopust te dopust za pružatelje skrbi, čime se olakšava usklađivanje obitelji i karijere. Osigurano je pravo na traženje fleksibilnih radnih uvjeta za roditelje i pružatelje skrbi. Ta nova pravila omogućit će građanima da razvijaju karijeru i obiteljski život, uz istovremeno povećanje njihove opće dobrobiti. Cilj je direktive poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života za svakoga te roditeljima i pružateljima skrbi omogućiti da se lakše nose sa svojim odgovornostima.
Direktivom se predviđaju sljedeća prava:
· Očinski dopust: Očevi imaju pravo na barem deset radnih dana očinskog dopusta u vrijeme rođenja djeteta. Naknada tijekom očinskog dopusta mora biti barem jednaka onoj koja se prima tijekom bolovanja.
· Roditeljski dopust: Svaki roditelj ima pravo na barem četiri mjeseca roditeljskog dopusta, od čega su dva mjeseca plaćena i neprenosiva. Roditelji mogu zatražiti korištenje tog dopusta u fleksibilnom obliku: u punom ili nepunom radnom vremenu ili u segmentima.
· Dopust za pružatelje skrbi: Svi radnici koji pružaju osobnu skrb ili potporu članu obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu imaju pravo na barem pet radnih dana dopusta za pružatelje skrbi godišnje.
· Fleksibilni radni uvjeti: Svi zaposleni roditelji s djecom do osam godina starosti i svi pružatelji skrbi imaju pravo zatražiti skraćeno radno vrijeme, fleksibilno radno vrijeme i fleksibilnost na mjestu rada.
Komisija poziva države članice da poštuju ta pravila. Naime, direktiva je donesena 2019., a države članice morale su je do 2. kolovoza 2022. prenijeti u svoje nacionalno pravo. Komisija je 21. rujna 2022. uputila službenu opomenu 19 država članica zbog neobavješćivanja o mjerama za prenošenje predmetne direktive u nacionalno pravo. Nakon analize njihovih odgovora Komisija je utvrdila da Direktiva još nije u potpunosti prenesena u 11 država članica te je stoga odlučila poduzeti idući korak u postupcima zbog povrede prava i uputiti obrazloženo mišljenje Belgiji, Češkoj, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Cipru, Luksemburgu, Austriji i Sloveniji. Te države članice sad imaju dva mjeseca da poduzmu mjere za usklađivanje s obrazloženim mišljenjem. U protivnom Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmete protiv njih, poručuju iz Europske komisije.