Omikron je virus koji se širi najbrže u zabilježenoj povijesti čovječanstva. Nova varijanta obišla je cijeli planet u samo mjesec dana, što je frapiralo i mnoge epidemiološke stručnjake – piše španjolski El Pais.
Jedva mjesec dana nakon što je otkrivena u južnoj Africi, nova varijanta koronavirusa već je bila dominantna u zemljama diljem svijeta, s više slučajeva nego ikad ranije. “To je nevjerojatno i nezabilježeno brzo širenje ”, tvrdi Roby Bhattacharyya, stručnjak za zarazne bolesti u američkoj Općoj bolnici u Massachusettsu, piše Slobodna Dalmacija.
Kako bi demonstrirao zaraznu moć omikrona, dr. Bhattacharyya je napravio simulaciju kako bi izgledala zamišljena 'utrka' između omikrona i ospica, također jednoga od najzaraznijih virusa na svijetu. Osoba oboljela od ospica u prosjeku zarazi 15 drugih necijepljenih, što zvuči prilično dominantno u usporedbi sa šest osoba koje obično zarazi jedan čovjek inficiran omikronom. No, ključ omikronove nedohvatljive nadmoći leži u takozvanom “vremenu generiranja”, tj. broju dana koji prođu između trenutka kada se zarazi prva osoba do momenta kad i oni koje je ista zarazila također postanu zarazni. Kod ospica to razdoblje traje oko 12 dana, a u slučaju omikrona samo četiri do pet dana.
“Jedan bolesnik od ospica prouzroči tako 15 novih slučajeva u roku od 12 dana, a oboljeli od omikrona 'proizvede' šest novih slučajeva u četiri dana, čak 36 oboljelih nakon osam dana i 216 njih nakon 12 dana”, objasnio je Bhattacharyya. Rezultat 12-dnevnog 'derbija' između omikrona i ospica je na kraju posve nedohvatljiv za ospice te frapantan i za najpotkovanije epidemiologe: 216 naprema 15.
U svakodnevnom životu je donekle sreća što nova varijanta koronavirusa susreće i osobe koje su cijepljene ili su već ranije bile zaražene covidom, a to su jedini ljudi koji usporavaju njegovo širenje. Eksperti iz Massachusettsa vjeruju kako to u praksi suzbija ekspanziju i prirodni potencijal omikrona koji naposljetku s jednog oboljelog u prosjeku zarazi samo tri druge osobe. „No, i uz takve trenutne uvjete model eksponencijalnog rasta omikrona i dalje pokazuje 14 milijuna novozaraženih u samo 60 dana, od jednog jedinog širitelja. U usporedbi s ovim turbo-virusom, ospice bi u dva mjeseca u populaciji bez posebne obrane, tj. cijepljenja, uspjele zaraziti samo 760 tisuća ljudi“ – upozorava dr. Bhattacharyya.
Povjesničar medicine Anton Erkoreka istražuje epidemije iz prošlosti i zapanjen je razmjerima širenja omikrona. “To je najeksplozivniji i najbrže šireći virus u povijesti”, uvjereno tvrdi ovaj španjolski znanstvenik. Ravnatelj Baskijskog muzeja povijesti medicine podsjeća da su kugi (crna smrt) iz 14. stoljeća i koleri iz 19. stoljeća bile potrebne godine da se prošire svijetom. Takozvana ruska gripa iz 1889., koju je možda također izazvao neki davni soj koronavirusa, trebala je puna tri mjeseca da obiđe planet. To je slično vremenu širenja koje je imala izvorna, wuhanska, varijanta SARS-CoV-2 koja je bila globalno sveprisutna sve do ožujka 2020. "Omikron varijanta je taj rekord širenja rutinski potukla", tvrdi Erkoreka.
Epidemiolog William Hanage, sudirektor Centra za dinamiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Harvard, slaže se s tezama o 'Brzom Gonzalesu' među svim dosadašnjim zarazama. "Omicron je sigurno najbrže šireći virus među onima koje smo dosad uspjeli detaljnije istražiti", ističe Hanage. Jedna od najbolje proučenih platformi širenja omikrona bila je zabava u Oslu u Norveškoj s novopridošlim gostom iz Južne Afrike. Završila je tako da je najmanje 81 od ukupno 117 sudionika zabave naposljetku bilo zaraženo tom varijantom.
Da je brzina širenja omikrona bez presedana više nikome od eksperata nije upitno, no puno je manje jasan učinak koji će pravi tsunami njegovih slučajeva imati na populacije s visokim stopama procijepljenosti među najranjivijima. U Španjolskoj je cijepljeno gotovo 100 posto ljudi od 70 i više godina. Omicron je sposoban zaraziti i inokulirane ljude, ali cjepiva i dalje sprječavaju ozbiljne bolesti, potvrdila je nedavna studija koju je vodila nizozemska virologinja Corine GeurtsvanKessel sa Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu. Individualni rizik od lošije progresije i fatalnih ishoda općenito je puno niži nego kod prethodnih sojeva bolesti, ali s toliko puno infekcija dnevni prihvati u španjolske jedinice intenzivne njege već su na pola od svih zabilježenih tijekom najgoreg vrhunca zaraze u siječnju 2021., kad gotovo nitko nije bio cijepljen .
Dr. Hanage i Dr. Bhattacharyya objavili su prije dva tjedna rad o poteškoćama s utvrđivanjem prave težine posljedica koje ostavlja omikron. Bhattacharyya naglašava da je nova varijanta možda i do 25 posto manje teška od delta soja. Alfa soj [otkriven u Ujedinjenom Kraljevstvu krajem 2020.] bio je, pak, 50 posto lakši od delte, prema nekoliko studija. No, s obzirom na brzinu kojom se širi, omikron će vjerojatno uzrokovati veliku štetu u kraćem vremenskom razdoblju, upozorava dr. Bhattacharyya.
Šest preliminarnih studija sugerira da je omikron sposoban lakše prodrijeti u gornje dišne puteve, ali je manje učinkovit u inficiranju pluća, što donekle objašnjava njegovu veću zaraznost i nižu smrtnost. U laboratorijskom istraživanju tim virologa Michaela Chana sa Sveučilišta u Hong Kongu prvi je izračunao da se omikron umnožava 70 puta brže u ljudskim bronhijima od delta varijante, ali je 10 puta manje učinkovit u inficiranju pluća. Mikrobiolog Ravindra Gupta sa Sveučilišta Cambridge također je potvrdio ovaj trend, a i četiri druga rada virologa iz Belgije, Japana i Washingtona.
Dr. Hanage, epidemiolog s Harvarda, svejedno ostaje oprezan. „Omikron se čini puno, puno blažim jer su građani izgradili više sustava tjelesne obrane nego u prethodnim valovima, bilo zahvaljujući cijepljenju ili prethodnim kontaktima s virusom. Mnoge omikronske infekcije, osobito u cijepljenih osoba, biti će blage i usporedive s kratkom prehladom. No, problem je što će biti i ozbiljnih slučajeva, a budući da je soj toliko zarazan ukupan broj ljudi koji će naposljetku trebati liječničku pomoć će svakako opteretiti zdravstvene sustave”, uvjeren je.
Virolog Aris Katzourakis sa Sveučilišta Oxford također ima sumnje prema tvrdnjama da je omikron inherentno blaži od originalne wuhanske varijante. “Čini se da je blaži od delte, ali to je zato što je delta evoluirala i postala puno opasnija od svog pretka. I on misli kako je veći opći imunitet najlogičnije objašnjenje za smanjenu težinu oboljenja u populaciji, piše Slobodna Dalmacija.
Nova preliminarna studija istraživača s južnoafričkog Sveučilišta KwaZulu-Natal sugerira da infekcija omikronom štiti od delta varijante. Glavni autor studije, biolog Alex Sigal, priznao je da se navodno zaštitni učinak omikrona ne vidi kod necijepljenih, pa ne bi želio da rezultati potaknu zabludu kako omikron uzrokuje jednostavnu prehladu koja će poslužiti kao prirodno cjepivo za cijeli svijet.
“Volio bih da ljudi prestanu pričati o omikronu kao da se radi o živom atenuiranom cjepivu, jer ovaj virus to nije. Cijepite se, uzmite dopunske i booster doze, i poduzmite mjere opreza kako biste izbjegli infekciju”, upozorava i ugledni dr. Katzourakis s Oxforda.