Ogorčeni Hrvat: Imao sam ozljedu na radu, 30 šavova i teške rane po nogama, a poslodavac me je ‘silio‘ da dođem na posao. Evo kako mu je moj odvjetnik ‘začepio‘ usta

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pojašnjava što je ozljeda na radu.

U skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu smatra se:

- ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,

- bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

- ozljeda nastala na način iz točke 1. koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,

- ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Ozljedom na radu, u smislu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

- skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),

- aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

- namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,

- atake kronične bolesti,

- urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice "Prijave o ozljedi na radu" koja se podnosi regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a može i regionalnom uredu, odnosno područnoj službi prema sjedištu poslodavca.

Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost te organizator određenih poslova i aktivnosti iz članka 16. važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Prijava se podnosi po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe kojoj se prema ovome Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu.

Ako poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a koji je nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema sjedištu poslodavca, odnosno organizatora određenih aktivnosti i poslova.

Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja uslijed ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe.

Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu, odnosno zahtjeva je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od tri godine od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Evo gdje i kako preuzeti tiskanice:

Tiskanica Prijave o ozljedi na radu (.xls)

Upute za popunjavanje (.pdf)

Potrebna dokumentacija (.pdf)

Pojašnjenje za popunjavanje tiskanice Prijava o ozljedi na radu u dijelu podatak o težini ozljede (.pdf)

Jedan čitatelj je za Roditelji.story.hr imao upit vezano uz sina koji je ozlijeđen na radnome mjestu u jednoj manjoj firmi gdje radi u skladištu. Nakon nesreće, nije pozvana nikakva inspekcija niti policija, a njega je jedan radnik privatnim vozilom odvezao u bolnicu. Poslodavac je rekao da ništa ne brine. Ispunio mu je formular o ozljedi na radu, ali od tada se ništa ne događa već više od mjesec dana. Nije dobio nikakvu odluku o tome i još uvijek je na bolovanju, a poslodavac mu se više ne javlja. Boji se što ako poslodavac to nije poslao radi bolovanja i ako mu neće biti priznata ozljeda, a on se teško ozlijedio.

Odgovorila je odvjetnica Blaženka Musulin.

- Odredbom članka 103. stavak 1 Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11 I 73/13 dalje ZR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, a prema čl. 25. ZZR ozljeda na radu i profesionalna bolest koju radnik pretrpi obavljajući posao za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Međutim, poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti.

Dakle, kad radnik pretrpi ozljedu na radu, ima određena prava koja proizlaze iz same činjenice da se takva nezgoda dogodila, no kako bi radnik ostvario prava iz radnog odnosa zbog ozljede na radu, ozljeda mora nastati u radu ili u svezi s radom. Smatra se da je šteta nastala na radu ako je radnik nju pretrpio u tijeku obavljanja poslova, odnosno radnih zadataka zbog kojih je zasnovao odnos s poduzećem, u obavljanju funkcija ili po posebnom nalogu u okviru radnih zadataka. Odgovornost poslodavca postoji čak i tada kad je šteta nastala izvan direktnog obavljanja posla radi kojeg je zasnovan radni odnos, i to u slučaju ako je takva aktivnost radnika bila potrebna da se obave radnje zbog kojih je i zasnovao radni odnos - navela je odvjetnica.