StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPRIJEDLOG ZAKONA

Odzvonilo anonimnim ‘hejterima‘: komentiranje ispod novinarskih tekstova samo uz osobne podatke, a evo tko će odgovarati za brutalna klevetanja

Piše slobodna dalmacija
5. srpnja 2021. - 19:44

U skoroj budućnosti odzvonit će anonimnim komentatorima ispod tekstova koji zloupotrebljavaju medijski prostor za govor mržnje i poticanja na nasilje. Najavila je to Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, navodeći kako je u konačnom prijedlogu Zakona o elektroničkim medijima izmijenjen članak 93. koji je izazvao najviše prijepora, piše Slobodna Dalmacija.

Sporni članak je u prethodnoj verziji izmjena predvidio da vlasnici i urednici medija odgovaraju i za sadržaj anonimnih komentara. Pojednostavljeno, ako se radi o kršenju zakona pozivanjem na nasilje i mržnju, koje je u komentaru ispod novinarskog teksta napisao netko s lažnog profila, tada bi kaznu plaćao “pružatelj elektroničke publikacije”.

Takvom verzijom zakona nakladnicima bi prijetile kazne od 100.000 do milijun kuna za anonimne izljeve neprimjerenih uvrjedljivih pa čak i prijetećih sadržaja. U konačnoj verziji za takve komentare odgovarat će autor, ali to naravno podrazumijeva da će se svaki od njih prije pisanja komentara morati registrirati dajući svoje osobne podatke.

Tako prestaje skrivanje iza raznih “nickova" kojima se čitatelji predstavljaju, primjerice, kao likovi iz crtića da bi na najbrutalnije načine vrijeđali osobe koje se spominju u tekstovima, one koje su vezane za temu o kojoj se piše ili samog autora teksta. Do sada je u slučajevima kada se radilo o kaznenim djelima koja se procesuiraju po službenoj dužnosti policija otkrivala IP adrese lažnih profila s koje je poslan komentar te se tako dolazilo do počinitelja.

Radilo se najčešće o kaznenim djelima prijetnje. Međutim, za kaznena djela uvrede i klevete mora se podnijeti privatnu tužbu jer kod njih policija i državno odvjetništvo ne provode izvide i ne vode kazneni progon po službenoj dužnosti. Tu činjenicu su mnogi zlobni komentatori iskorištavali pretvarajući prostor za komentiranje tekstova u poligon za izbacivanje gomilu lažnih optužbi koje u najboljem slučaju graniče s dobrim ukusom.

Koliko će predložene izmjene utjecati na nakladu i jesu li pozitivan pomak ili ograničenje slobode govora upitali smo stručnjake na tom području. Sociologinja dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, znanstvena savjetnica Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” smatra kako ke potrebno je na neki način regulirati taj način iskazivanja mišljenja.

- Mislim da je izuzetno važno ne opterećivati javne medije dodatnim financijskim opterećenjima. Međutim, istina je da takva mogućnost komentiranja koju daju novi mediji prelazi granice koje bi se mogle tolerirati. Prije ste za javno iznijeti svoje mišljenje trebali proći nekoliko uredničkih postupaka, a sada zapravo, “svaka budala može u javnosti iznijeti svoje mišljenje”, što je rekao Umberto Eco.

Europski sud

Novi mediji I društvene mreže omogućili su s jedne strane demokratičnost, a s druge strane nikakve barijere za ono što se iznosi. Svakako je to potrebno regulirati, a mislim da dodatno opterećivati javne medije ne bi bilo fer, a osim toga bi ih onemogućilo ili dovelo u pitanje. Javni prostor koji je ionako mali za Hrvatsku državu je nešto što treba zaštititi, a ne dodatno financijski opteretiti - kaže nam profesorica.

Pravno gledište nam je iznijela odvjetnica Vanja Jurić.

- Tužbe protiv nakladnika radi komentara čitatelja nisu novost i ne govorimo o malom broju takvih postupaka, budući da se nakladnik i do sada, neovisno o novom zakonu, u određenim okolnostima mogao smatrati odgovornim za sadržaje koje objavljuju korisnici. Europski sud za ljudska prava je kroz svoje odluke razradio kriterije pod kojima će nakladnik biti odgovoran, a te kriterije primjenjuje i naš Ustavni sud.

Praksa prepoznaje, dakle, da se ne radi o sadržaju koji objavljuju nakladnik, urednici ili novinari, da oni ne znaju da je takav sadržaj objavljen te da nad takvim objavama nemaju kontrolu - kaže naša sugovornica.

Stav o toj temi, s obzirom na potencijalne posljedice, teško je formirati na temelju izjava ministrice, dok ne vidimo konačan prijedlog zakona i zakonski tekst odredbe koja se odnosi na sadržaj koji generiraju korisnici, ističe odvjetnica Jurić.

- S obzirom na raniji prijedlog Zakona, po kojemu je nakladnik bio odgovoran a priori i neograničeno za cjelokupan sadržaj koji objavljuju korisnici, neovisno o bilo kakvim okolnostima, čini mi se da je ovo nešto uravnoteženija opcija. Ipak sigurno je da će i takvo reguliranje stvoriti dodatne tehničke i kadrovske, a time naravno i financijske obveze nakladnicima.

Prikupljanje podataka

Prema prijedlozima nekih uredbi, na razini Europske Unije, čini se da EU ide u znatno liberalnijem smjeru reguliranja odgovornosti tzv. posrednika u objavi pa mislim da bi bilo pametnije slijediti takav primjer - naglašava pravna stručnjakinja, inače članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP (Strategic Lawsuits Against Public Participation) tužbe.

Slično mišljenje ima i njen kolega odvjetnik Domagoj Olujić.

- Prikupljanje osobnih podataka čitatelja od strane nakladnika kako bi se mogli identificirati autori spornog sadržaja je korak naprijed u smjeru ograničavanja i zaustavljanja govora mržnje, a ne korak unazad u sferi slobode govora, prvenstveno zato što će korisnik promisliti prije nego što napiše, odnosno učini javnom, svoju izjavu nepodobnog sadržaja koja npr. potiče na nasilje ili mržnju, kaznena djela terorizma, rasizma i ksenofobije.

Što se tiče odgovornosti nakladnika za cjelokupni sadržaj objavljen na portalu, uključujući i komentare čitatelja, s jedne strane možemo debatirati da nakladnici, omogućavanjem komentiranja, potencijalno omogućuju i govor mržnje komentatora, dajući im instrument i platformu u ruke da svoje, ponekad i nezakonite izjave, učine javnim i dostupnim velikom broju ljudi.

S druge strane, nakladnicima ostaje nezahvalna opcija onemogućavanja komentiranja korisnicima portala ili povisivanja troškova svog poslovanja time što će angažirati administratore da uklanjanju određene komentare, što opet može dovesti do svojevrsne cenzure - pojašnjava odvjetnik Olujić.

Svakako, ostaje nam pričekati konačan prijedlog zakona i vidjeti pratimo li, odnosno koliko zaostajemo, za europskim trendom smanjenja odgovornosti posrednika u objavi, zaključio je na kraju, piše Slobodna Dalmacija.

28. studeni 2024 17:24