Društvene mreže su precijenjene kad je posrijedi informiranje o gorućim globalnim temama, rezultat je recentnih istraživanja koja pokazuju kako su većinu sadržaja o covidu-19 činile poveznice na mainstream medije, a ne objave pojedinaca i skupina o pandemiji. Sličan trend je sad nastavljen izvještavanjem o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
- Od početka rata 24. veljače sadržaj javnih objava na Facebooku na hrvatskom, srpskom, slovenskom, makedonskom i bosanskom jeziku čine isključivo linkovi na medije, a malo je prenošenja izvornih objava, fotografija i videa građana Ukrajine. Ako znamo da je tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području svatko na svoj način s telefonom i kamerom javljao o razaranjima u Dubrovnika, to je malo čudno s obzirom da veliki broj Ukrajinaca ima pristup internetu i pametni telefon pa može prenijeti autentičnu priču iz ratom pogođene Ukrajine. - ističe pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku prof.dr.sc. Mato Brautović.
Dubrovački komunikolog razloge slabe zastupljenosti društvenih mreža vidi u filtriranju sadržaja koje primjerice FB prepoznaje kao dezinformaciju, ulozi medija u formiranju diskursa o temi ali i djelomičnom uništenju telekomunikacijske infrastrukture na južnom i istočnom dijelu Ukrajine. Greške se događaju i s vijestima iz Ukrajine gdje se prvih dana nakon ruskog napada objavljivalo sve i svašta, no onda je, ističe sugovornik, nastupila promjena:
- Dio medija je uz ispriku objavio ispravke krivih vijesti. Greške su opomena svima da pri izvještavanju i prenošenju sadržaja pokažu više odgovornosti. Što se vijesti s bojišta tiče, i tu je malo originalnih objava, a to može značiti da je građanima zbog situacije na terenu, filtriranja ili nečeg trećeg nemoguće objavljivanje, a da naši mediji nisu zainteresirani ili nemaju dovoljno znanja ili resursa da fact-čekiraju autentične objave.
U svakom slučaju, ostaje tvrdnja da je uloga društvenih mreža manja nego što to mediji i dio znanstvene javnosti ističu, zaključuje dr. Brautović.