Bivši gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili, kojega vlasti u Tbilisiju drže iza rešetaka već više od godinu dana, pati od drastičnog pogoršanja zdravlja i dramatičnog gubitka težine. Izjavio je za POLITICO kako vjeruje da su ga "otrovali ruski agenti".
Sakašvili je kao prozapadni reformator vodio bivšu sovjetsku republiku od 2004. do 2013. godine, nakon čega je osuđen na šestogodišnju zatvorsku kaznu zbog navodne zloupotrebe moći. Njegovi pobornici tvrde da je optužnica od početka bila politički motivirana, a sad su se na sve nadovezale i sumnje u trovanje. Njegov liječnički tim objavio je kako mu se zdravlje značajno pogoršalo otkad je u listopadu 2021. završio u zatvoru, gdje je nekoliko puta i štrajkao glađu, donosi Slobodna Dalmacija.
Tvrdnja ovog prozapadnog političara o pokušaju trovanja dio je šireg niza optužbi o podlom ruskom utjecaju na njegovu sudbinu. Inzistira na tezi da je Bidzina Ivanišvili, oligarh i osnivač vladajuće stranke Gruzijski san, djelovao prema uputama iz Moskve kako bi "zarobio" gruzijsku državu. Iako velika većina Gruzijaca podupire bliže veze s NATO-om i EU-om, vlada namjerno potkopava političku putanju zemlje okrenutu zapadu kako ne bi ugrozila odnose s Rusijom.
Ruski agenti infiltrirali su se i u gruzijske sigurnosne službe, optužuje Sakašvili.
“Živo se sjećam dana kada mi je podmetnut otrov, skoro sam umro i od tada sam lošeg zdravlja”, dodao je bivši čelnik, pojašnjavajući kako je izgubio pola svoje tjelesne težine otkako je uhićen u listopadu 2021. i sada ima manje od 60 kilograma.
"U ustanovi u kojoj se nalazim glavne odluke o liječenju donose sigurnosne službe, a ne liječnici - oni imenuju svo medicinsko osoblje", napisao je Sakašvili u dopisu POLITICU posredstvom svog američkog odvjetnika Massima D‘Angela.
Prema D‘Angelu, male doze otrova vjerojatno su bile umiješane u Sakašvilijevu hranu i vodu, što je u skladu sa sporim i mučnim metodama Kremlja kad je u pitanju eliminacija političkih zatvorenika.
Prošloga prosinca medicinski izvještaji u koje je POLITICO imao uvid doista su demonstrirali "tragove žive i arsena" u njegovoj kosi i noktima, te „razderotine po cijelom tijelu". U nekoliko je navrata izgledao alarmantno mršavo i krhko na snimkama pojavljivanja na sudu tijekom posljednjih mjeseci.
U klinici u Tbilisiju u kojoj je Sakašvili smješten tvrde samo kako je bivši predsjednik odbijao liječenje od prošlog listopada i da je izrazito nepovjerljiv prema svojim liječnicima. Gruzijske vlasti čak su ga optužile da je lažno prikazao svoje zdravstveno stanje kako bi osigurao prijevremeno puštanje na slobodu.
Dosad ga je sud u Tbilisiju koji nadgleda slučaj odbijao osloboditi iz humanitarnih razloga. Nekoliko europskih čelnika, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, apelirali su na njegovo oslobađanje. Na pitanje koga smatra odgovornim za svoju situaciju Sakašvili ukazuje na samo jednu osobu: Ivanišvilija, najbogatijeg Gruzijca.
Multimilijarder koji se obogatio u postsovjetskoj Rusiji, Ivanišvili (67), osnivač je gruzijske vladajuće stranke i bivši gruzijski premijer od 2012. do 2013. godine. Iako se službeno više ne bavi politikom, smatra se da vlada iz sjene. Prošle veljače je i rezolucija Europskog parlamenta potvrdila Ivanišvilijevu krivnju za Sakašvilijevo pritvaranje “kao dio osobne osvete”.
Ovaj proruski gubernator kontrolira sve - zakonodavstvo, vladu i pravosuđe, rekao je Sakašvili. Gruzijski premijer Irakli Garibašvili odbacuje tvrdnje da je Ivanišvili još uvijek upleten u vođenje stranke, a Sakašvilija je zbog takvih tvrdnji nazvao i "ludim diktatorom". Gruzijska ministrica pravosuđa Rati Bregadze tvrdi da Sakašvilijeve "radikalne pristaše" namjerno pokušavaju pogoršati njegovo zdravstveno stanje kako bi utrle put za njegovo puštanje na slobodu.
Sakašvili, međutim, ruskog oligarha Ivanišvilija optužuje i za uvođenje kontroverznog "zakona o stranim agentima" po uzoru na Rusiju, koji je prije dva tjedna izazvao velike prosvjede u Tbilisiju. Zakon koji zahtijeva da se sve organizacije koje primaju više od 20 posto svog financiranja iz inozemstva registriraju kao "strani agenti", neodoljivo podsjeća na iste zakone koje je Kremlj usvojio pod Putinom nastojeći začepiti usta nevladinih organizacija i kritičnih medija prije izbora.
Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu, strahovi od uplitanja Kremlja ponovno su se pojavili u nekoliko bivših sovjetskih republika uključujući Gruziju. U zemlji su već nasilno odcijepljene dvije regije, Južna Osetija i Abhazija, te su pod ruskom kontrolom. Ipak, nedavni veliki prosvjedi ilustrirali su sve veći jaz između očekivanja većinski proeuropskog stanovništva i vlade koja se pod Gruzijskim snom, strankom na vlasti od 2012. godine, sve više približava Moskvi. Iako je, prema zadnjim anketama, više od 85 posto Gruzijaca za ulazak u EU.