Podaci o iznosu i broju fiskaliziranih računa u Splitsko-dalmatinskoj županiji u prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da je vrijednost fiskaliziranih računa u srpnju za više od 40 posto veća u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali i u odnosu na srpanj rekordne 2019. godine, piše Slobodna Dalmacija.
"U usporedbi sa srpnjem pretpandemijske 2019. godine, u prošlom je mjesecu iznos fiskaliziranih računa veći za gotovo 47 posto, a broj izdanih računa za 8,1 posto. Budući da rast samog broja računa nije tako visok kao rast iznosa fiskalnih računa, pitanje je koliko je on rezultat povećane potrošnje, a koliko rasta cijena", komentirao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.
Obaranje turističkih rekorda je, iz godine u godinu, glavni strateški prioritet Republike Hrvatske jer je to, sudeći po nacionalnom zanosu i porukama političkog vrha, jedini način da pobjegnemo sa začelja EU ljestvice životnog standarda te da se smanji onaj 70,8 postotni udio stanovnika - što je 2,75 milijuna građana - koji žive u kućanstvima što, s manjim ili većim teškoćama, sastavljaju kraj s krajem.
Pa, da vidimo kako to ide.
Službena stopa inflacije je, po Državnom zavodu za statistiku, od lipnja 2019. do lipnja 2022. narasla za 14,1 posto. Ali, kako je onda moguće da je od srpnja 2019. do srpnja 2022. iznos fiskaliziranih računa viši za - ukoliko ukalkulirate i to da je izdanih računa 8,1 posto više - negdje 35 posto viši? To je točno dva i pol puta više od službene inflacije (doduše pomaknute za mjesec dana, pošto još nisu stigli podaci za srpanj). Što se ovdje dogodilo?
E, pa, dogodilo se sljedeće.
Inflacija se najčešće računa pomoću Indeksa potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri postotnu promjenu cijene košarice dobara i usluga koja kućanstva često koriste, a koja u RH sadrži oko 890 proizvoda. Doduše, artikli u ovoj košarici su podložni promjeni vođenoj "preferencijama potrošača". Poraste li, na primjer, cijena govedine, pa kupci zbog nemogućnosti plaćanja počnu konzumirati više piletine – jeftini artikl će zamijeniti skuplji u košarici i tako, lažno i umjetno, iskazati nižu stopu inflacije.
Što se tiče uvrštavanja cijene životnog prostora, tu je praksa još kontroverznija. Naime, u ovu stavku se uvrštava samo cijena najma, tj. procijenjena cijena najma koju bi stanari plaćali da nekretnina nije njihova. Uzme li se u obzir da su referentne cijene one s ugovora koji je popisan mjesecima ili godinama prije, kao i da je cijena kvadrata u potpunosti zanemarena, nije ni čudo da su iskazani rezultati, u najmanju ruku, diskutabilni. Tako je, primjerice, američki CPI indeks stanovanja u 2021. skočio 3,8 posto, dok je Standard&Poor'sov indeks cijena nekretnina u istom razdoblju narastao 28 posto.
Ali rasle su i plaće, zar ne?
Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj za svibanj 2019. iznosila je 6.476 kuna, dok je ona za svibanj 2022. (što su zadnji dostupni podaci) 7.690 kuna. Riječ je o povećanju od 18,7 posto. Medijalna plaća, koja iskazuje onu cifru od koje polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću, pa je samim time i realnjii pokazatelj, narasla je s 5.590 kuna na 6490 kuna. To je 16,1 posto.
Dakle, u zadnje tri godine su cijene u trgovinama narasle, uz određene vremenske nedostatke navedenog izračuna, skoro 20 posto više nego plaće.
Obaraju li se rekordi? Da rekordi se obaraju - na sve strane.