Nakon što je Jutarnji list u ponedjeljak objavio podatke o odnosu prijava na nuspojave i možebitno povezane smrtne ishode nakon cijepljenja s brojem utrošenih doza pojedinih proizvođača, Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode promijenila je jučer podatke na svojim stranicama, a Jutarnjem listu potvrdila da je nakon cijepljenja AstraZenecom stiglo dvostruko više prijava nuspojava nego nakon cijepljenja cjepivima drugih proizvođača, donosi Jutarnji.
Jutarnji list je naprosto usporedio podatke Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) o broju primijenjenih doza pojedinih cjepiva i HALMED-ove podatke o broju prijavljenih nuspojava te ustanovio da tvrdnje nadležnih nisu točne: udio nuspojava nakon AstraZenece neusporedivo je veći od udjela za bilo koje drugo cjepivo.
Omjer ujednačen?
U pisanom odgovoru Jutarnjem listu HALMED je vrlo detaljno potvrdio sve podatke koje smo objavili i dostavio nam gotovo identičnu tablicu, no, unatoč navedenim podacima, na svojim mrežnim stranicama ostavio je tvrdnju kako je "omjer između broja zabilježenih prijava sumnji na nuspojave i broja primijenjenih doza približno jednak kod svih cjepiva".
- Udio između primijenjenih doza cjepiva te prijavljenih sumnji na nuspojave razlikuje se među pojedinim cjepivima u rasponu od 0,14 do 0,33%, dok je ukupno gledano taj udio 0,18%.
Koristi i rizici
Drugim riječima, i udio prijava po broju primijenjenih doza po pojedinom cjepivu, kao i udio ukupnog broja prijava po broju primijenjenih doza svih cjepiva, izrazito su niski te ne prelaze ni 1% - stoji na stranicama. U odgovoru Jutarnjem bili su bitno precizniji. Iz dostavljenih podataka proizlazi da je broj sumnji na nuspojave u usporedbi s primijenjenim dozama najmanji za Pfizer - 14 na 100.000 stanovnika, za Modernu iznosi 15 na 100.000 stanovnika, za J&J 18, a za AstraZenecu - 33.
Najviši je broj prijava, njih 88, zaprimljen 15. ožujka kada je trajalo pojačano izvještavanje o obustavi primjene AstraZenece u pojedinim državama članicama EU. Povećan broj nuspojava je zamijećen i kada se izvještavalo o smrtnom ishodu u 88-godišnje ženske osobe, ali i kada su preneseni rezultati istraživanja o padu povjerenja Europljana u cjepivo proizvođača AstraZeneca te kada je Danska prestala s primjenom predmetnog cjepiva...
Iz HZJZ-a, od kojeg smo zatražili komentar, stigao nam je link na stranice HALMED-a te podsj etnik da je stav Europske agencije za lijekove i dalje da ukupne koristi primjene Vaxzevria cjepiva nadmašuju rizike.
Komentar Kristine Turčin: Prikrivanje podataka ne može se pravdati ‘višim dobrom‘
Udio nuspojava koje su prijavljene nakon cijepljenja AstraZenecom dvostruko je veći od udjela nuspojava prijavljenih nakon Pfizera ili Moderne. Ne bi to trebalo biti ništa iznenađujuće - pa ne raspravlja cijeli svijet o odnosu dobrobiti i rizika upravo tog cjepiva bez razloga.
No nadležni u Hrvatskoj to ne žele reći. Čini se da su odlučili prešutjeti sve što im baš ne odgovara, jer bi valjda govorenje istine moglo dovesti u pitanje cijeli proces cijepljenja, koji je iznimno važan.
Jutarnji list maksimalno podržava cijepljenje od prvog dana, no prikrivanje istine najgora je opasnost i siguran put da se u potpunosti izgubi povjerenje u sustav i cijepljenje kao jedinu sigurnu zaštitu.
Omjer nuspojava i primijenjenih doza otprilike je jednak, inzistiraju - kao da nitko ne razumije da je 35 na 100.000 cijepljenih više nego dvostruko više od 15 na 100.000. A još je opasnije što i tri mjeseca kasnije ne donose zaključak o razlozima smrti zdravog 33-godišnjaka cijepljenog AstraZenecom, donosi Jutarnji.