StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetEU OZNAKA IZVORNOSTI|

NAKON DINGAČA I POSTUPA PRIZNATE I PONIKVE/ FRANO MILOŠ: Ovakvi položaji rijetki su u svijetu pa Francuzi kažu da s njih treba klečeći piti vino!

Piše Ahmet Kalajdžić
17. ožujka 2021. - 11:57

Vinogradari i vinari jugoistočnog dijela Pelješca proslavili su 10. veljače veliki uspjeh kad je Europska komisija u Službenom listu EU objavila da su Ponikve postale zaštićena oznaka izvornosti hrvatskih vina čiji je naziv registriran u EU.

Ponosno isticanje tog lokaliteta na vinskim etiketama bit će u skladu s propisima EU zbog lakšeg prepoznavanja posebnosti svih odlika, ali vinogradari iz udruge “Pelješki vinski puti” znaju kako ih pravi izazovi tek očekuju.

Skoro osam godina dug proces ishođenja zaštićene oznake izvornosti započeo je još srpnja 2013. ali pravi posao tek slijedi. Velikim trudom stečena oznaka pokriva vinogradarski položaj Ponikve s oko 150 tisuća čokota na području katastarske općine Boljenovići, a proteže se između uvale Prapratno i Sparagovića te Ilijina brda i Pelješke ceste.

image
Ponikve su primjer tradicijskog načina podizanja vinograda s terasama i suhozidima atraktivne pučke krajobrazne arhitekture
Bozo Radic/Cropix

Područje je školski primjer tradicijskog načina podizanja vinograda s terasama i suhozidima atraktivne pučke krajobrazne arhitekture. Osunčane terase omeđene suhozidima na južnim padinama čine slikoviti krajolik, a ljudi iz Ponikava kažu da su trsovi plavca malog najljepši dekor tog "Bogu ugodnog prizora", gdje se zbog stalnog strujanja vjetrova vlažni zrak rijetko zadržava u vinogradima te je mnogo manje gljivičnih bolesti.

Na Napoleonskom putu

U obilasku vinogorja iznova smo se uvjerili koliko truda i ljubavi Ponikovci ulažu u tradicionalni, isključivo ručni račvasti uzgoj nasada. Vodič je na zamolbu pristao biti poznati vinar Frano Miloš koji je od prvih dana uključen u ishođenje najviše EU kategorije zaštite vina, a priznanje Europske komisije je doživio kao osobnu satisfakciju. Kvrgavim karavanskim Napoleonovim putem obilazimo vinograde za koje doznajemo da su izrasli ne na divljoj, nego autohtonoj podlozi što je preživjela sve napade filoksere. Većinom su orezani, a uskoro izbijaju pupovi lišća.

image
Marija i Jozo Varezic s ljubavlju skrbe o vinogradu
 
Bozo Radic/Cropix

Na predjelu Brnjestrovci, na oko 330 metara nadmorske visine supružnici 80-godišnji Jozo (80) i godinu mlađa Marija(79) Varezić orezuju preostale čokote istodobno snažnim i nekako nježnim stiskom škara, kao da je uređuju cvijeće:- Kao dijete smo otac i ukućani od ranog jutra trgali grožđe i s mazgom goniku doma. Teško je, ali se trud nagradi a stalni povjetarac uvjetruje rjeđe prskanje galicom - priča Jozo, a supruga dodaje:- Ovako radim od svoje 12 godine! Nema sreće ako nisi uz lozu, to je i tajna zdravlja- ističu Varezići.

image
Pogled s Napoleonova puta na ponikovske vinograde i Prapratno
Bozo Radic/Cropix

Napoleonski put je sjeverna granica nasada. Ima i drugih sorti, ali 90 posto prevladava plavac mali. Dio trsova djeluje kao tek posađeno, ali već imaju više od desetljeća. Borova i Smiljeva glavica, Crnjava bogatstvo su ovog dijela Pelješca, a ponesen prizorom Miloš priča:

- Ovakvi položaji u Hrvatskoj zauzimaju 1do 2 posto vinogradarskih površina. Rijetki su i u svijetu: u Italiji ih nazivaju povijesnim ili herojskim, a Francuzi kažu da s njih treba klečeći piti vino. Kupci u Americi kažu da imamo vina Starog svijeta. To je smisao ovog prostora, a odnos prema njemu, filigranski ručni rad i njega loze, kvaliteta vina i posebnosti plavca malog naša su prednost u vinskom svijetu. Proizvoda je jako malo, ali s najvećim potencijalom i najizvornije što može biti.

image
Frano Miloš je još od 2013. uključen u projekt dobivanja EU-zaštićene oznake izvornosti
 
Bozo Radic/Cropix

Nikad ne uspoređujem kvalitetu naših i drugih vina, ali kažem da naša imaju snažni karakter, a ono privlačno je posebnost u kojoj nastaje, prepoznatljiva snaga i kompleksnost uz veliki raspon mogućnosti, od dnevnih vina do predikatnih, specijalnih, polustatkih, desertnih i vina što mogu dugo odležavati jer imaju jake parametre i potencijal, posebno u smislu bogatstva ekstrakta alkohola, svježine, voćnosti i najdelikatnijhih čimbenika. Stoga se u konkurentnosti možemo penjati u najkvalitetnija svjetska vina i regije, samo je nebo granica - priča vinar sretan kojemu vjeru u budućnost daju sinovi Ivan i Josip koji punim plućima dišu za vinograde.

EU štiti izvornost

Prostor Ponikava je velik oko 65 hektara i praktički svaki član 40 obitelji koje tu žive ima dio kulture i senzibiliteta za uređenje vinograda. Tradicija i ustrajnost uz ishođenje oznake može biti pilot- projekt valorizacije kvalitete za cijelu Dalmaciju. Miloš kaže da im nije cilj razvojni boom, nego očuvanje postojećeg uz razumijevanje društva jer oznaka je potvrda i šansa da se izvorne vrijednosti održe i dalje razvijaju:

image
Frano Miloš sa sinovima Ivanom i Josipom
Bozo Radic/Cropix

- Ideja zaštite izvornosti Ponikve imala je za motiv isticanje određenih specifičnosti, zaštitu i valorizaciju proizvodnog područja te da se kroz prepoznatljivost na razini EU vidi potencijal razvoja. Jedinstveni prostor je još veći izazov. EU kroz zaštitu oznake izvornosti potencira zaštitu sljedivosti, originalnosti i ugleda vina te tako potiče, stimulira i štiti razvoj specifičnosti. Stoga nam je zaštita bila izazov da vidimo što zaštita u europskom kontekstu znači i što omogućava.

Kroz proces ishođenja smo dobili brojne odgovore, puno toga riješili i uskladili, vidjeli sofisticiranost EU-propisa koji su naklonjeni izvornom proizvodu i koji ga, praktički, štite.

image
Na Pelješcu se primjenjuje tradicionalni račvasti uzgoj trsova
Bozo Radic/Cropix
Duh Republike

- Zaštićena oznaka izvornosti nije gotova priča i tek tu možemo razvijati oznake posebnosti, usmjeravati naše zahtjeve, interese i potrebe prema institucijama države ili uskladiti sa smjerovima EU i glede poticaja. Sad imamo prepoznatljivost dinamičnog prostora s baštinskim elementima. Sustav vrijednosti prostora je dio kulturnog naslijeđa Dubrovačke Republike koja je imala vrlo senzibilan odnos za ruralni prostor. Ta se kultura mnogo duže zadržala u ruralnom dijelu republike, nego u Gradu. Pelješac je nakon pada Republike bio najrazvijenije ruralno područje Dalmacije jer je vlasništvo nad zemljom s vlastele prešlo u ruke lokalnog puka. Pelješčani su bili izvrsni pomorci, težaci, ribari, obrtnici, kalafati a s propasti vlastele i padom Republike njezin natjecateljski duh je nastavio živjeti, te su se mnoge djelatnosti duže zadržale- ističe Frano Miloš.

27. studeni 2024 04:38