Ruski neovisni portal Meduza, koji djeluje iz inozemstva, napravio je reportažu iz Gagauzije, autonomne regije u južnoj Moldaviji, uz separatističku prorusku regiju Pridnjestrovlje, zvanu također i Transnistrija, još jednu neuralgičnu, prorusku točku u toj najsiromašnijoj europskoj zemlji, koja je nakon ruske invazije na Ukrajinu u strahu da je možda jedna od idućih meta Kremlja.
Gagauzija je dom otprilike 160.000 ljudi. Regija je poznata i pod nazivom Gagauz Yeri i uglavnom je naseljena Gagauzima, turskom manjinom koja je pretežno pravoslavne vjere i - kao trajna posljedica sovjetske hegemonije - govori ruskim jezikom. Poput poznatije odcijepljene regije Pridnjestrovlje, Gagauzija se proglasila neovisnom 1990. godine, tijekom usporenog procesa raspada SSSR-a, piše Jutarnji.
Iako se reintegrirala s Moldavijom samo četiri godine kasnije, odnos Gagauzije sa središnjom vladom u Kišinjevu i dalje je napet. Moldavska novinarka Paula Erizanu za Meduzu je napravila reportažu o tome kako je ova autonomna regija, koja je utemeljena u cilju očuvanja jezika i kulture Gagauza, zadržala koncept rusifikacije iz sovjetske ere i politički utjecaj Moskve.
U Comratu, glavnom gradu ove autonomne regije, kako izvještava reporterka za Meduzu, u jednom lokalu u blizini autobusnog kolodvora reklamiraju se savjetodavne usluge za dobivanje rumunjskog državljanstva, ali na ruskom jeziku. Većina oglasa postavljenih na stupove po gradu nudi posao u Europskoj uniji.
Kao i na svim državnim institucijama u Gagauziji, tako i na gradskoj vijećnici stoji natpis na tri jezika - gagauskom, rumunjskom i ruskom, što su sve službeni jezici ove regije. Granitni spomenik ispred zgrade obavještava prolaznike o projektu EU-a vrijednom 250.000 eura, u okviru kojeg je unutar višenamjenske zgrade otvoren ured za turističke informacije. No, ured je prazan jer je osoba koja ga vodi na godišnjem odmoru, kako je objasnila osoba zadužena za pravne konzultacije u susjedstvu.
Većina govori ruski
Tekuća energetska kriza i ruski rat u Ukrajini doveli su do nevjerojatnih 34 posto inflacije u Moldaviji. U hodniku odmara 77-godišnja žena. "Kako da živim s mirovinom od 2300 leja (118 dolara mjesečno) dok cijene vrtoglavo rastu?", pita se sa suzama u očima 77-godišnja Vasilisa dok odmara u hodniku.
Lidia Ostaș, energična 34-godišnjakinja koja radi u odjelu za obrazovanje Gagauzije i kao učiteljica rumunjskog jezika, stigla je u gradsku vijećnicu da odvede reporterku Meduze u nekoliko trojezičnih vrtića kako bi promatrala proces učenja. Reporterka je asistirala u dva razreda s djecom od pet do šest godina, učeći dane u tjednu na rumunjskom, odnosno gagauskom jeziku. Lekcije u trajanju od 20 minuta uključuju igre, pjevanje i ples kako bi se djeca zainteresirala, zabavila i učila. Vrtić se uglavnom vodi na ruskom jeziku, no djeca svaki dan komuniciraju i na rumunjskom i gagauskom jeziku.
U teoriji, trojezični program vrtića postoji od 1994. godine, kada je Moldavija usvojila zakon kojim se Gagauziji daje autonomija. "No, nismo imali materijala s kojima bismo radili, niti metode koja bi nas vodila", prisjeća se Lidia. Od 2021. godine, nakon četverogodišnjeg pilot programa, svih 57 državnih vrtića u Gagauziji dijele isti nastavni plan i program te udžbenike temeljene na suvremenim metodama podučavanja. Učitelji su strastveni u svom poslu i izlaze iz okvira udžbenika - traže dječje pjesmice i igrice na internetu ili čak sami prevode ili pišu nove. "Iako je ovo mnogo bolje od onoga što smo imali prije, možemo učiniti samo toliko ako ne postoji jezično okruženje u kojem bi djeca mogla vježbati svoje vještine", objašnjava Lidia.
Naime, većina ljudi u Comratu priča na ruskom jeziku i priznaju da znaju tek nešto malo gagauskog, a još manje rumunjskog, službenog jezika Moldavije. U njezinu uredu u odjelu za obrazovanje Gagauzije, Lidijini kolege dolaze k njoj da im pomogne s dokumentima na rumunjskom jeziku koje šalju u Kišinjev. "I prije je bilo besplatnih programa za učenje rumunjskog, ali oni moraju biti nadopunjeni poticajima za napredovanje u karijeri", kaže ona. "Primjerice, ako ne znate govoriti rumunjski, možda vam ne bi trebalo dopustiti da postanete voditelj (javne) institucije.”
S jezikom idu i političke implikacije
Unatoč autonomnom statusu regije, čini se da gagauski jezik od 1994. umire umjesto da cvjeta. Lidijina majka je odgajateljica u vrtiću u Congazcicul de Sus, selu u blizini Comrata. "Kad je tek počela raditi, tijekom sovjetske ere, sva su djeca kod kuće govorila gagauski i morala ih je učiti ruski ispočetka - ‘tako se kaže ruka, oko‘", kaže Lidia. "Sada djeca govore sa svojim obiteljima ruski i ona ih mora naučiti kako se kaže ruka i oko na gagauskom".
Kao odgovor na namjernu sovjetsku politiku rusifikacije, gagauski jezik doživio je preporod tijekom ere ‘Glasnosti‘. U kasnim 80-im, dok su govornici rumunjskog diljem Moldavije vraćali svoj jezik i kulturu, Gagauzi su također zagovarali povratak vlastitom nasljeđu. Državno pedagoško sveučilište Ion Creangă u Kišinjevu pokrenulo je popularni studijski program na gagauskom jeziku. No, 2005. godine, nakon što se Državno sveučilište Comrat uspješno izborilo za monopol nad studiranjem na gagauskom, odjel je zatvoren. Danas se gagauski tamo uči samo kao magisterij za nastavnike jezika.
Dominacija ruskog jezika dolazi u paru s političkim implikacijama - to, naime, znači da Gagauzi konzumiraju više ruskih nego moldavskih medija i skloni su prokremaljskoj politici, unatoč činjenici da većina ulaganja u lokalnu infrastrukturu dolazi iz Kišinjeva, Turske i Europske unije. "Naša princeza", kaže jedna prodavačica na uglu, misleći na predsjednicu Moldavije Maiu Sandu, "otišla je u New York zatražiti povlačenje ruskih trupa iz Pridnjestrovlja". Ta odcijepljena regija na istoku Moldavije imala je od rata u Pridnjestrovlju 1992. na svom teritoriju oko 20.000 tona sovjetskog streljiva i 1.500 stacioniranih ruskih vojnika kao "mirovne snage". "Ali oni su tamo već 30 godina, otkad smo bili jedna država (SSSR)", dodaje prodavač.
Poput Pridnjestrovlja, a za razliku od ostatka Moldavije, Gagauzija je sačuvala Lenjinov kip u središtu Comrata, kao i nazive ulica iz sovjetske ere. Tri godine nakon što je Moldavija stekla neovisnost od Moskve 1991. godine, južna regija dobila je autonomiju nakon napetosti i sukoba između Kišinjeva i Comrata, koje je Kremlj poticao od posljednjih godina Sovjetskog Saveza - prema bivšim zastupnicima Ionu Hadârcău i Alexandruu Arseniju, posljednji šef Vrhovnog sovjeta SSSR-a Anatolij Lukjanov zaprijetio je moldavskim dužnosnicima s ‘dvije autonomije‘ ako ne sudjeluju na referendumu 1991., koji bi legalizirao sovjetsku aneksiju 1940. onoga što je danas Moldavije.
Svi političari proruski jer iz Moskve dolazi novac
Govoreći na državnom sveučilištu Comrat u rujnu, predsjednica Sandu najavila je program rumunjskog jezika za odrasle u Gagauziji 2023. Kasnije toga dana, tijekom sastanka u zakonodavnom tijelu Gagauzije, predstavnici Narodne skupštine pitali su je zašto svoj materinji jezik naziva rumunjskim, a ne ‘moldavskim‘ (kako su ga zvali Sovjeti da bi promovirali novi nacionalni identitet, odvojen od Rumunjske).
Također su je pitali zašto ne ide u Moskvu na pregovore o jeftinijim cijenama plina - pitanje koje su popularizirale prokremaljske političke stranke u Moldaviji, u pokušaju da okrive Sanduinu administraciju za porast cijena energije i inflaciju koja je uslijedila. Gagauski i moldavski mediji povezani s proruskim strankama posjet su predstavili kao poraz Sandu.
Nekoliko tjedana kasnije, predsjednik turskog parlamenta Mustafa Şentop došao je u Comrat. Potaknuo je Gagauze da uče rumunjski i osudio agresiju Rusije na Ukrajinu. Tisak povezan s vladom Gagauza nije izvijestio o ovim izjavama.
"U Gagauziji su svi političari proruski orijentirani jer Rusija financira te političke projekte. Nema proeuropske političke ponude", kaže novinar Mihail Sirkeli s nezavisnog regionalnog medijskog portala nokta.md.
Budući da mu je gagauski materinji jezik te tečno govori i ruski i rumunjski, Mihail tvrdi kako je rješenje u tome da političke stranke koje uđu u Narodnu skupštinu Gagauzije budu subvencionirane iz državnog proračuna, baš kao i stranke koje uđu u nacionalni parlament u Kišinjevu. "Potrebna nam je autonomija za Gagauziju kako bismo zastupali interese Gagauza i pomogli u regionalnom socio-ekonomskom i kulturnom razvoju, a ne za promicanje interesa Kremlja i sovjetske nostalgije", naglašava on. "No, Gagauzi trenutačno to ne zahtijevaju. Nije ih briga za gagauski jezik i povijest. Formalno, u Gagauziji imamo tri službena jezika, ali svi zakoni se usvajaju i objavljuju samo na ruskom".
Pitanje identiteta
Čovjek kojem je jako stalo do gagauške baštine je hip-hop umjetnik i producent Vitali Manjul. Početkom 90-ih Manjul je otkrio hip-hop na MTV-u i počeo repati na gagauskom. "Repao sam o novcu, automobilima, vlasti. Sada pokušavam s humorom govoriti o važnijim temama, poput duhovnosti, ljubavi", kaže taj 51-godišnjak. Posljednjih 15 godina Vitali također prikuplja stare gagauške pjesme i reinterpretira ih modernim R&B i pop elementima. "Mladi ljudi misle da su to nove pjesme, ali ja im kažem da su ti tekstovi stari 100 godina", kaže on.
U svojoj misiji promicanja kulture Gagauza među novim generacijama, Vitali surađuje s drugim mladim pjevačima u svom studiju u Comrat pod nazivom Kolay. Kolay znači "lagano" na gagauskom, objašnjava Vitali, koji polako prelazi s rapa na reggae. "Želim da ne bude rata, da nema nacionalnih nesporazuma, želim da sve bude lagano", kaže aludirajući na svoj ‘rastafarijanski pogled na život‘.
Vitali se izjašnjava kao kozmopolit s mnogo kulturnih utjecaja iz cijeloga svijeta, ali se i dalje osjeća ukorijenjenim u svom gagauškom nasljeđu. "Ne želim izgubiti svoju kulturu", kaže. "Zamislite da zaboravim svoj materinji jezik - tko ću biti?", pita se na kraju Vitali Manjul.