Prvi čovjek Hrvatskih cesta (HC) Josip Škorić prije nekoliko dana je izjavio kako “uskoro počinje gradnja brze ceste Ravča – Drvenik”.
Prateći taj projekt više od desetljeća nismo se uhvatili na “ješku” uoči superizborne 2024. godine zbog čega mnogim političarima ovih (pred)blagdanskih dana iskaču “biseri” iz usta.
Krenimo redom, ideja prometnog povezivanja južne i sjeverne strane planine Rilić, kao jugoistočnog “nastavka” Biokova, a time i srednjodalmatinskih otoka i istočnog dijela Zagore i Hercegovine datira još iz doba Austro-Ugarske.
Postojala je ta inicijativa i za vrijeme bivše Jugoslavije, no tadašnji partijski dužnosnici iz Vrgorca zbog osobnih preferencija nisu toliko zdušno gurali taj “koridor” koliko izgradnju ceste prema Makarskoj, trasom preko Kljenka, Dugih Njiva i Stupice, koja je svečano otvorena u lipnju 1976. godine, ali i danas je otvoreno pitanje je li za nju ikada izdana uporabna dozvola zbog izrazito opasnog prijevoja Stupica.
Desetljećima je taj smjer svojevrsna “žila kucavica” između Makarskog primorja i Vrgorske krajine. Međutim, dobivanjem sve većeg značaja trajektne luke Drvenik koja povezuje istočni dio otoka Hvara s kopnom, a niz desetljeća i s Korčulom, ponovno je zaživjela ideja da se izgradi tunel kroz Rilić, pa je taj zahvat 1981. godine bio ucrtan u znatno opsežniji projekt “Južni Jadran” koji je vodila socijalistička Hrvatska.
Početkom izgradnje autocesta u samostalnoj Lijepoj našoj i spoznajom da će Dalmatina proći i kroz Vrgorsku krajinu, iz dana u dan rasla je ideja kako na glavnu državnu prometnicu treba nadovezati i tunel kako bi se oživjelo Zabiokovlje, ali i prometno izolirani jugoistočni dio Makarskog primorja, te otoci Hvar i Korčula.
No, dok je slab i nezainteresiran vrgorski lobi u različitim strankama više bio okrenut sebi, Imoćani su progurali tunel “Sveti Ilija”. Bilo je jasno da država neće imati toliko financijske moći za dva tunela na razmaku od 30-ak kilometara. Kako bi se narod zadovoljio, prije izbora 2005. potpisan je sporazum između Hrvatskih autocesta i HC-a o izgradnji tunela.
Radove kod Ravče su u svibnju 2009., uoči lokalnih izbora, svečano otvorili Luka Bebić (HDZ), tadašnji predsjednik Sabora, Branko Bačić (HDZ), tadašnji državni tajnik u Ministarstvu prometa i aktualni ministar graditeljstva, ali i “svevremenski” šef 10. (južnodalmatinske) izborne jedinice, te Ante Sanader (HDZ), tadašnji župan splitsko-dalmatinski i današnji politički tajnik stranke.
Uspomena na početak radova i danas stoji u vidu nadvožnjaka dugog 200 metara na Ravči koji vodi ravno u kamen i šikaru prema Kljenku. Tražeći svoj politički put Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca i član NLM-a, ponovno je aktualizirao ovu priču. Najprije je 2016. okupio 20 (grado)načelnika iz Hrvatske i BiH kako bi potpisali memorandum o revitalizaciji spojne ceste i tunela Ravča – Drvenik, da bi tri godine kasnije, okupio ljude na prosvjedima zbog ignoriranja cestovnog projekta.
No, prije toga, a sada će se navršiti gotovo dva desetljeća, otkad je novinar Joško Radonić, urednik na lokalnom Radio Biokovu, izveo performans i uzeo u ruke mašklin kako bi počeo probijati tunel Ravča – Drvenik. Danas je na čelu Tinova grada Mile Herceg (NLM), koji vodi neke druge bitke.
No, predsjednik HC-ove Uprave Škorić otvorio je Vrgorčanima “stare rane” svojom najavom na koju su se rijetki upecali. Međutim, da bismo “osvježili” projekt koji, prema lanjskom mišljenju iz Zagreba, treba imati čak četiri tunela na trasi, onaj glavni, dug 2,7 kilometara, jedan kraći kod Kljenka na dionici od autocestovnog čvora Ravča do glavnog, te još dva manja od glavnog do spoja s Jadranskom magistralom kod Drvenika, poslali smo pitanja HC-u.
Međutim, jasan odgovor iz kojih sredstava će se projekt financirati, kao ni termin početka radova – nismo dobili.
– Spojna cesta od čvora Ravča na autocesti A1 do Drvenika na državnoj cesti 8 (Jadranska magistrala, op.a.) planira se prvenstveno s ciljem pojačanja funkcije trajektne luke Drvenik kojom se s kopnom povezuje otok Hvar preko luke Sućuraj.
Trenutno ne postoji izravna cestovna veza trajektne luke Drvenik i autoceste A1 (čvor Ravča), a poveznice Vrgorca s Drvenikom idu ili preko Makarske ili preko Ploča, što je u oba slučaja duže od 50 kilometara, dok je duljina nove planirane ceste približno 12 kilometara.
Za planiranu prometnicu izrađena je studija o utjecaju na okoliš te je u tijeku postupak procjene utjecaja ovog zahvata na okoliš. Trenutno je u tijeku javna rasprava u postupku procjene utjecaja na okoliš te sva zainteresirana javnost ima mogućnost uvida u dokumentaciju u Vrgorcu i u Gradcu.
Nakon ishođenja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš pristupit će se ishođenju lokacijske i građevinske dozvole. Izrada projektne dokumentacije (idejni i glavni projekti) je ugovorena te je pokrenuta izrada idejnog projekta. Okvirna procjena vrijednosti izgradnje spojne ceste sa svim objektima je 65 milijuna eura.
Uz ishođenje građevinske dozvole pokrenut će se i natječaj za radove u drugom dijelu iduće godine.
Budući da je riječ o kompleksnom zahvatu, te u upravnim postupcima sudjeluju i druge institucije, a trajanje ovisi o više sudionika, nezahvalno je prognozirati precizan datumski početak radova, međutim možemo potvrditi da će postupak javne nabave za radove biti pokrenut iduće godine. Projekt je predviđen Programom građenja državnih cesta u sljedećem četverogodišnjem razdoblju, a koji bi trebao početkom sljedeće godine biti na usvajanju na Vladi, a time i osigurana sredstava – kazali su nam u HC-ovu uredu za odnose s javnošću.