Ne ponovilo se! – rečenica je kojom već drugu godinu zaredom prosvjetari dočekuju okončanje još jedne turbulentne i po svemu sudeći teške nastavne godine, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon što su učenici u petak otišli na ljetne praznike, učitelji, nastavnici, ravnatelji ostaju na radnim mjestima odraditi preostale obveze prije godišnjeg, a sada, kada rezimiraju godinu iza sebe i podvuku crtu za prosvjetnu vlast imaju jednostavnu poruku: ljeto neka vam bude radno, pronađite rješenja koja će nam olakšati rad ako od jeseni ponovno budemo morali u online nastavu!
Iako je, srećom, velik broj obrazovnih ustanova ovu školsku godinu odradio koliko-toliko s učenicima u učionicama, dakle prema modelu A (djeca nižih razreda osnovne škole i maturanti uglavnom su većinu nastave proveli uživo), ipak su često 'skakanje' s nastave uživo na nastavu na daljinu, kombinacije i samoizolacije, ostavile pukotine u obrazovnom sustavu. Njih bi, slažu se, prosvjetari, svakako trebalo sanirati do jeseni, ako neki novi val korone ponovno „udari“ i na školski sustav.
Tehnički uvjeti
- Učitelji i nastavnici trudili su se maksimalno, ali iza nas su dvije godine nastave u izvanrednim okolnostima i to se reflektira na mnogo načina. Pogledajte samo što se događa u trogodišnjim strukovnim školama zbog nedostatka stručne prakse u tom razdoblju – na tržište izlaze mesari koji ne znaju ni pravilno držati nož ili električari koji ne razlikuju nulu od faze – slikovito upozorava Željko Stipić, čelnik školskog sindikata „Preporod“, koji je prosvjetnim vlastima u više navrata ukazivao na 'rupe' koje izaziva online nastava.
- Velika količina nesavladanoga gradiva je ostala u te dvije godine, a o kolikim se razmjerima radi možda bi najbolje mogli odgovoriti nacionalni ispiti koje je potrebno provesti barem iz glavnih predmeta, hrvatskoga i stranog jezika te prirodoslovlja. Veliki problem predstavlja i ocjenjivanje u online nastavi za koje smo već i mi i udruge ravnatelja zatražili da se drukčije uredi, odnosno da se, ako već i na jesen budemo morali provoditi nastavu na daljinu, ocjenjivanje i ispitivanje organiziraju uživo u učionicama - ističe Stipić. Uz to, dodaje, zadarski slučaj pokušaja trovanja profesorice dezinficijensom ukazuje na novi oblik nasilničkog ponašanja učenika u školama, što svakako zahtijeva revidiranje postojećih pedagoških mjera i oštre kazne.
- Nastava na daljinu nije nastava. Što duže traje, problemi su sve veći – slaže se i Đuro Baloević, ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća iz Solina i predsjednik ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije. U njegovoj školi u višim razredima, kaže, neki su razredi u pojedinim predmetima imali i do 25 posto godišnje nastave prema C modelu (na daljinu), a kao velik problem u njezinoj provedbi u ovoj školi pokazala se loša oprema, odnosno loša internetska veza. Za resornog ministra Radovana Fuchsa stoga ima poruku što bi trebalo poboljšati ako se ponovno bude moralo prelaziti na takav oblik nastave od jeseni:
- Treba pronaći rješenja da tehnički uvjeti za izvedbu online nastave u svim školama budu ujednačeni. To znači brza internetska veza i dobra oprema koja će omogućiti videokonferencije, odnosno izvedbu nastavnog sata putem videoveze u realnom vremenu, osobito u STEM predmetima, a ne, kao što je bilo dosad, da većinu školskog sata učitelj potroši na pokušaj uspostave internetske veze koja stalno puca - upozorava Baloević. Također, dodaje, treba voditi računa o tehničkim uvjetima kakve pojedini učenici imaju kući za sudjelovanje u online nastavi.
- Dio učenika ove je godine vraćao tablete, koji su osigurani za mandata bivše ministrice Blaženke Divjak, a koji su loše kvalitete i potrošeni. Ta oprema nije došla zbog nastave na daljinu nego za povremeno korištenje u sklopu kurikularne reforme - podsjeća ravnatelj Baloević.
Neujednačena praksa
Tvrtko Pleić, profesor geografije u zagrebačkoj gimnaziji i član nastavničke mreže Nastavnici organizirano, slaže se kako je ocjenjivanje u online nastavi veliki problem za koji treba pronaći bolje rješenje, ali upozorava i na potrebu ujednačavanja nekih epidemioloških mjera:
- Neujednačena praksa slanja razreda u samoizolaciji je nešto što treba svakako otkloniti: zašto se u jednoj školi u samoizolaciju šalje šest učenika najbližih onome tko je pozitivan na koronavirus, a u drugoj školi cijeli razred? Nadalje, zašto se izborni predmeti (vjeronauk, drugi strani jezici i sl.), zbog miješanja različitih grupa učenika uglavnom izvode online, a vidimo da rade kafići u kojima se oni ionako sastaju uživo? - pita se Pleić. Također, od mjerodavnih očekuje i bolje smjernice za rad s vulnerabilnim skupinama djece, bolja rješenja za dopunski rad (produžnu nastavu) itd.
- Za nas nastavnike ova je školska godina zbog stalnog 'šaltanja' na različite modele nastave bila čak izazovnija od prethodne. Ali, izvukli smo maksimum u danim okolnostima, a koliko smo u tome uspjeli pokazat će već državna matura za ovu i sljedeće generacije učenika - zaključuje Pleić, piše Slobodna Dalmacija.