Umirovljenici će svoje mirovine prvi put vidjeti dvojno iskazane u kunama i eurima početkom rujna, kada će im biti isplaćene one za kolovoz, piše Jutarnji list.
Iz Udruge društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava ističu da više od 2,1 milijuna članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova ne mora dostavljati nikakve dodatne podatke niti će imati neke dodatne troškove zbog uvođenja eura.
Uz primjenu fiksnog tečaja konverzije samo uvođenje eura neće utjecati na stanje novčane vrijednosti na osobnim računima. Naime osobni računi članova obveznih mirovinskih fondova vode se u obračunskim jedinicama. Novčana vrijednost imovine na osobnom računu ovisi o vrijednosti obračunske jedinice koja će biti iskazana u euru. Novčana vrijednost imovine na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu u razdoblju dvojnog iskazivanja cijena od 5. rujna prikazivat će se na potvrdama i u izvješćima i u kuni i u euru.
Kad je riječ o mirovinama iz drugog stupa koje umirovljenici već primaju od mirovinskih društava, oni će od rujna na svojim mirovinama za kolovoz vidjeti iskazane iznose u kunama i eurima prema fiksnom tečaju konverzije. S mirovinskim osiguravajućim društvom ne moraju sklapati nove ugovore.
Budući korisnici mirovina iz 2. i 3. stupnja od 5. rujna će dobivati informativne izračune u kunama i eurima, dok će od 1. siječnja 2023. informativni izračuni biti samo u eurima. Kod mirovina iz trećeg stupnja svi ugovori već su ugovoreni u eurima pa se kod njih ništa neće mijenjati.
Ulaskom Hrvatske u europodručje i uklanjanjem valutnog rizika povećava se mogućnost diversifikacije ulaganja obveznih mirovinskih fondova. Uz nove investicijske prilike od 2023. mogla bi ojačati i tržišna utakmica među obveznim mirovinskim fondovima, uz potencijalno veće razlike u ostvarenim prinosima.
To znači da bi i članovi obveznih mirovinskih fondova trebali bi pratiti ostvarene prinose o kojima ovisi njihova mirovina iz 2. stupa jer svi u bilo kojem trenutku mogu mijenjati obvezni mirovinski fond, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Galović.
Preračunata u eure, prosječna hrvatska mirovina od 3050,61 kunu isplaćena u srpnju za lipanj iznosi 404,9 eura.
Inače, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) krajem srpnja je u evidenciji imao 1.645.750 osiguranika, što je za 2,4 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec te za 5,9 posto više u odnosu na kraj srpnja pandemijske 2020. godine.
Kako pokazuju prvi podaci objavljeni na internetskoj stranici HZMO-a, broj osiguranika krajem ovogodišnjeg srpnja bio je za 39.217 osoba ili 2,4 posto veći u odnosu na 31. srpnja 2021. godine.
U odnosu, pak, na sedmi mjesec pandemijske 2020. godine, krajem srpnja ove godine broj osiguranika je bio veći za 91.420 osoba ili 5,9 posto, dok je u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu porast gotovo upola blaži i iznosio je 2,8 posto, odnosno osiguranika je bilo 45.345 više.
Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima, najveći broj osiguranika prema djelatnostima krajem srpnja ove godine evidentiran je u prerađivačkoj industriji, njih 250.741, a slijede trgovina na veliko i na malo s 248.289 osiguranika, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 131.698 osiguranika, te građevinarstvo sa 129.762 osiguranika.
Iz HZMO-a izdvajaju kako je u odnosu na srpanj prošle godine najveći porast broja osiguranika evidentiran u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, za 13.130 osiguranika, a u odnosu na srpanj 2020. više ih je za 22.098.
U prerađivačkoj industriji je u odnosu na lanjski srpanj broj osiguranika veći za njih 4.592, a u odnosu na srpanj 2020. godine za njih 9.577, dok je u trgovini na godišnjoj razini broj osiguranika porastao za njih 3.401, a na dvogodišnjoj za njih 6.168.
Pozitivan rast bilježi se i u građevinarstvu, koje je krajem sedmog mjeseca ove godine bilježilo 3.561 osiguranika više nego u lanjskom srpnju, a njih 10.337 više nego krajem srpnja 2020. godine.
RBA: Nastavak solidnih kretanja na tržištu rada
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u komentaru privremenih podataka HZMO-a napominju kako je u srpnju nastavljen rast broja osiguranika i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, potvrđujući nastavak solidnih kretanja na tržištu rada.
Tako je na mjesečnoj razini šesti mjesec za redom zabilježen rast broja osiguranika, za 0,3 posto u odnosu na lipanj.
Godišnje stope rasta kontinuirano su pozitivne od ožujka 2021. a zrcale snažan oporavak gospodarske aktivnosti nakon krize izazvane pandemijom korona virusa u 2020. godini, zamjećuju iz RBA.
No, procjenjuju kako bi, s obzirom na sezonalnost hrvatskog tržišta rada, već kolovoz mogao donijeti blagi pad broja osiguranika na mjesečnoj razini, dok bi godišnji rast trebao biti nastavljen.
"Zbog još uvijek prisutne sezonalnosti na tržištu rada, već kolovoz bi trebao donijeti blagi pad broja osiguranih osoba na mjesečnoj razini, koji uobičajeno traje do siječnja. Međutim, godišnja dinamika rasta nastaviti će se po solidnim stopa do kraja godine. Potencijalno usporavanje gospodarske aktivnosti prema kraju godine za sada bi trebala imati tek ograničeni utjecaj na zaposlenost i svakako će zavisiti o sposobnosti hrvatskog gospodarstva da se nosi s možebitnim prelijevanjem nepovoljnih trendova u europskom i globalnom okruženju", zaključuju analitičari RBA u osvrtu na najnovije podatke HZMO-a.