Milica ‘zavetnica‘: Nema predaje Kosova, nema u NATO, nema sankcija Rusiji i nema suradnje s onima koji tvrde da u Srebrenici dogodio genocid! Tko je žena koju zovu ‘ljepšom verzijom Šešelja‘?

Je li istina da se Srbija na izborima prošle nedjelje okrenula udesno ili će ubuduće u parlamentu, kao i u beogradskoj Skupštini, s ulaskom liberalnih i lijevih stranaka imati puno više pluralnosti nego do sada? Možda je najispravniji odgovor na ovo pitanje da je i jedno i drugo točno. Šarenilo u tijelima vlasti je postignuto, ali ipak pretežu desni tonovi. Tako je prvi put, iz četvrtog pokušaja, u parlament i u beogradsku Skupštinu ušla stranka Zavetnici, i to, za razliku od svih ostalih, nastupajući potpuno samostalno pa tako postala i najveće iznenađenje na ovim izborima, piše Slobodna Dalmacija.

Kroz kampanju ju je vodila predsjednička kandidatkinja, 32-godišnja Milica Đurđević Stamenkovski. Prozvana Milica Zavetnica ljepuškasta je politologinja, čiji je suprug Stefan Stamenkovski zapravo predsjednik stranke koju je 2012. osnovao njezin nedavno preminuli otac Rajko Đurđević, poznati pisac, novinar i ratni reporter. Od početka su se isticali kao organizatori skupova i prosvjeda, bili su na barikadama Srba na Kosovu i Metohiji, održavali su demonstracije protiv NATO-a u više gradova...

Mediji podsjećaju ovih dana kako je Milicu i Stefana 2017. vjenčao tadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji im je i na obredu otpjevao pjesmu “Ječam žnjela Kosovka devojka”.

’Ljepša verzija Šešelja’

Milica je sudjelovala na prosvjedima protiv hapšenja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao i protiv Bruxelleskog sporazuma. U kampanji za Beograd 2018. Zavetnici su lijepili etikete na prostorije udruga “Žene u crnom”, “Centra za kulturnu dekontaminaciju” i Inicijative “Ne davimo Beograd” s natpisima da su strani agenti. Na prostorije Kuće ljudskih prava zalijepili su plakate protiv kandidature osnivačice Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić za Nobolevu nagradu za mir. Pod fotografijama Nataše Kandić pisalo je “Nobelova nagrada za izdaju srpskog naroda”.

Kako je potom u sudskom sporu Đurđevićeva pojasnila, u tim radnjama nema elemenata bilo kakvog kaznenog djela, a suđenje je ocijenila pokušajem da se ušutkaju i zastraše svi oni koji misle drugačije od pojedinih nevladnih organizacija.

Zbog radikalnih stavova nazivaju je “ljepšom verzijom Šešelja”. Uostalom, političku karijeru započela je kao predsjednica Mjesnog odbora Srpske radikalne stranke u Kaluđerici. U svakom slučaju, privlači pažnju i izgledom i stavovima, što joj se na ovim izborima potvrdilo.

U parlament je ušla tek iz četvrtog pokušaja, a uspjela je dobiti i mandate u Skupštini Beograda. U kampanji 2016. godine nije joj pomoglo ni to što se fotografirala s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejom Lavrovom. Tada su je, doduše, proglasili Vučićevim satelitom, što se ovih dana iz petnih žila trudi opovrgnuti.

Na pitanje hoće li koalirati s njegovom Srpskom naprednom strankom odgovara: “Mi smo jedina stranka koja je samostalno ušla u Skupštinu i na taj način postala vodeća državotvorna snaga. Vrlo sam bila precizna, i prije izbora i sada ću biti - nismo zainteresirani za koaliciju sa SNS-om.”

Odgovor ima i na pitanje je li spremna za dogovor s ostalim opozicijskim stankama:

- U aktualnoj vlasti prepoznajem konfuziju u političkoj agendi i ne vjerujem da će se tu poštovati naši principi. A naši principi, naše crvene linije su da nema predaje Kosova, nema u NATO, nema ugrožavanja vojne neutralnosti i nema sankcija Rusiji.

Sa svima, osim...

Ipak, govorilo se da Srpska napredna stranka Zavetnicima osigurava logistiku poput prostorija za rad i potpisa za predaju lista, kao i neograničen pristup režimskim medijima. Milica Đurđević na javnoj televiziji kritizira vlast, ali ne i Aleksandra Vučića, čime cilja na nacionalistički birački korpus koji ne glasa za “naprednjake”. Navodno je upravo Vučić prepoznao njezin izborni potencijal pa je svesrdno pomogao isticanje njezine kandidature za privlačenje nacionalnih glasova.

Naposljetku je Vučiću ovih dana bitnija njezina pozicija u beogradskoj Skupštini, gdje još uvijek postoji teoretska mogućnost da opozicija osvoji vlast.

Sada se procjenjuje da bi se Zavetnici mogli dogovoriti sa svima osim sa Zeleno-lijevom koalicijom Moramo, iz koje su već poručili kako to nipošto ne žele jer da bi takvim savezom iznevjerili svoje birače.

- Ne znam je li posrijedi ideološka ostrašćenost ili miniranje dogovora unutar opozicije, ali svakako sugerira da kamen spoticanja nisu Zavetnici - komentirala je Milica i istaknula kako nema suradnje “s onima koji tvrde da su Srbi krivi i da se dogodio genocid u Srebrenici!”.

- Ne zaluđujte ljude da će ih izbaviti žuta patka ili neko tko traži rezoluciju o genocidu u Srebrenici - jasno je poručila.

Prioritet će im, kada je beogradska Skupština u pitanju, biti razgovor s predstavnicima koalicije NADA Miloša Jovanovića i desničarskog Patriotskog bloka Boška Obradovića iz Dveri, koji su njihovi prirodni saveznici. I upravo bi, pod uvjetom da NADA i Zavetnici pristanu na udruživanje snaga s opozicijom, oni imali većinu od 56 mandata u odnosu na 54 mandata SNS-a i SPS-a.

Na takav razvoj postizbornih dogovora, premda će na nekim mjestima izbori biti ponovljeni, analitičari gledaju kao na jedinu kombinatoriku na osnovi koje bi opozicija mogla do većine u Beogradu.

Ovih dana Milica Đurđević Stamenkovski pokazala je populističke vještine izjavom da će Zavetnici svoje prve poslaničke plaće dati djeci poginulih rudara u rudniku Soko. “Velika tragedija ostala je u sjeni izborne larme. Nije proglašen čak ni dan žalosti u zemlji. Djeci koja su ostala bez očeva ministarka Mihajlović je namijenila vrlo malu novčanu naknadu, ako za takav gubitak može i postojati naknada. Želimo da bar tom malom gestom pokažemo da vrednujemo žrtvu naših rudara i suosjećamo s njihovim najmilijima”, napisala je tim povodom u priopćenju za javnost.

Inače, zavetnici su drugi izraz za zatočnike koji su, tvrde povjesničari, bili posebni srpski vitezovi. Smatrali su se srpskim samurajima. Bili su, navodno, veliki ratnici, a Turci su ih nazvali delije. Milica doista na političkoj sceni Srbiji, pogotovo nakon osvajanja mandata, djeluje kao da se uživjela u ulogu ratnice. Doduše, s kratkim mačem, barem za sad.