Papa Franjo, koji je nedavno rekao da bi mogao otići u mirovinu zbog sve slabijeg zdravlja, ustoličit će u subotu 20 novih kardinala, među kojima bi mnogi jednoga dana mogli birati njegova nasljednika.
To je osmi konzistorij otkako je 85-godišnji Franjo izabran 2013. i pozorno ga se prati ne bi li papa svojim izborom otkrio kakvu Katoličku Crkvu želi ostaviti za sobom.
Novi kardinali uključuju svećenike poznate po svojim progresivnim stajalištima i pastoralnom radu, a dolaze sa svih strana svijeta, od Brazila do Nigerije, Indije, Singapura i Istočnog Timora.
Nakon subotnje prisege u bazilici sv. Petra u Vatikanu, oni će se pridružiti dvodnevnom sastanku svih kardinala koji počinje u ponedjeljak.
Skup je ove godine sazvan ranije kako bi se razmotrio Papin novi plan za upravljanje Crkvom, ali samo je potaknuo nagađanja da je Papa na odlasku.
Papa Franjo, koji je zadnjih mjeseci otkazao niz događaja i morao koristiti invalidska kolica zbog bolnog koljena, rekao je prošli mjesec da su mu „otvorena vrata” prema odlasku.
Ako krene putem svojeg prethodnika Benedikta XVI. i podnese ostavku, bit će sazvana konklava svih kardinala mlađih od 80 godina koji će izabrati njegova nasljednika.
Nakon ovog vikenda u kardinalskom zboru će biti 132 kardinala s pravom izbora, a njih 90 imenovao je Franjo, što je oko dvije trećine ukupne brojke, upravo onoliko koliko je potrebno da predloženo ime prođe.
Globalni izbori
Ustoličenje kardinala, obično godišnji događaj, uvijek se pozorno prati jer upućuje na budući smjer Katoličke Crkve i njezine prioritete za 1,3 milijarda vjernika.
No Franjini izbori za kardinale ne jamče automatski da će idući Papa biti netko tko će odražavati njegove vlastite prioritete, rekao je stručnjak za Vatikan, Bernard Lecomte, za AFP.
„Uvijek imamo dojam da će biti kontinuitet, ali zapravo povijest pokazuje suprotno”, rekao je Lecomte, dodajući da postoji „balansiranje” od jednog pape do drugog tijekom 20. stoljeća.
Franjino nasljeđe definiraju nastojanja da Crkva bude uključivija, transparentnija i fokusiranija na najranjivije članove društva.
Ove godine argentinski Papa završio je veliku reformu moćnog upravnog tijela Vatikana, Rimske kurije, u cilju pridobivanje novih vjernika.
Imenovao je ondje kardinale koji odbacuju status quo u Crkvi i pomogao suzbijanju stoljetne hegemonije Europljana.
Virgilio Do Carmo Da Silva, nadbiskup Dilija, u subotu će postati prvi kardinal Istočnog Timora, malene katoličke zemlje u jugoistočnoj Aziji.
Imenovan će biti i Robert McElroy, 68-godišnji biskup San Diega, koji podržava katolike homoseksualce i kritizira nastojanja da se uskrati pričest američkim političarima poput predsjednika Joea Bidena koji podržavaju pobačaj.
Prije dvije godine Papa je ušao u povijest imenovavši prvog afroameričkog svećenika Wiltona Gregorya nadbiskupom Washingtona.
U subotu će proglasiti i najmlađeg kardinala na svijetu, 48-godišnjeg talijanskog misionara Giorgija Marenga, koji radi u Mongoliji.
Insajderi iz Kurije
Imenovani će biti i Nigerijac Peter Okpaleke, biskup Ekwulobije, i Leonardo Ulrich Steiner, nadbiskup Manausa u Brazilu.
Trojica budućih kardinala već ima pozicije u Kuriji: Arthur Roche iz Britanije, Lazzaro You Heung-sik iz Južne Koreje i Fernando Vergez Alzaga iz Španjolske.
Budući kardinali u subotu će jedan po jedan kleknuti pred Papu koji će im na glavu staviti grimizni biret.
Nakon ceremonije novi kardinali imat će tradicionalne susrete s vjernicima.