Facebookov nemar olakšao je genocid nad pripadnicima etničke skupine Rohingya u Mijanmaru, tako što su algoritmi te društvene mreže pojačavali govor mržnje i što se facebookovi administratori nisu potrudili ukloniti otrovne postove koji su demonizirali pripadnike te muslimanske manjinske skupine, donosi Slobodna Dalmacija.
Ovu optužbu iznijeli su odvjetnički timovi koji su na sudovima u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama podnijeli tužbe protiv tvrtke Marka Zuckerberga tražeći naknadu od čak 150 milijardi funti što je iznos veći i od ukupne Zuckerbergove neto imovine koja se procjenjuje na 'samo' 116 milijardi dolara.
U skupnoj tužbi podnesenoj u San Franciscu kaže se da je Facebook "bio spreman razmijeniti živote naroda Rohingya za bolji prodor na tržište u toj zemlji u jugoistočnoj Aziji".
Dodaje se da je 'Facebook imao malo dobiti od svoje kontinuirane prisutnosti u Burmi, a posljedice za narod Rohingya nisu mogle biti strašnije. Ipak, suočen s tom spoznajom i usprkos posjedovanju alata da zaustavi tu praksu, Facebook je jednostavno nastavio marširati naprijed.”
U pismu koje su odvjetnici tvrtke McCue Jury & Partners, predvođeni pravnim ekspertima Jasonom McCueom i Matthewom Juryijem, dostavili i Facebookovu uredu u Londonu kaže se da su njihovi klijenti i članovi njihovih obitelji bili izloženi djelima "ozbiljnog nasilja, ubojstava i drugih teških kršenja ljudskih prava" u sklopu genocidne kampanje koju i danas vodi vladajući režim i civilni ekstremisti u Mijanmaru.
Dodaje se da je Facebook, koji je pokrenut u Mijanmaru 2011. i brzo postao sveprisutan, pomogao u tom genocidnom procesu.
Britanski podnesak do sada ima oko 20 tužitelja, dok se u SAD-u odvjetnici nadaju da će djelovati u ime deset tisuća svojih klijenata te se procjenjuje kako bi ovaj slučaj mogao biti veći i po Zuckenberga pogibeljiniji nego ijedna dosadašnja afera u koju je Facebook bio uključen.
Facebook je još 2018. priznao da nije učinio dovoljno da spriječi poticanje nasilja i govora mržnje protiv Rohingya u Mijanmaru.
Neovisno izvješće koje je naručila upravo Zuckenbergova tvrtka otkrilo je da je “Facebook postao sredstvo za one koji žele širiti mržnju i uzrokovati štetu, a postovi na Facebooku su povezani s izvanmrežnim nasiljem”.
“Unatoč Facebookovom priznanju krivnje i izjavama o njegovoj ulozi u svijetu, nije bilo niti jednog penija odštete, niti bilo kojeg drugog oblika podrške, koji bi bio ponuđen bilo kojoj žrtvi nasilja”, stoji u pismu tvrtke McCue Jury & Partners.
Optužbe protiv Facebooka navode da su njegovi algoritmi pojačali govor mržnje protiv naroda Rohingya, da ta mreža nije ulagala u lokalne moderatore i provjeravače činjenica, da nije uklanjala postove koji potiču nasilje protiv naroda Rohingya te da nije ugasila pojedinačne profile i grupe koje su poticale etničko nasilje.
Kao ilustraciju takve prakse tužitelji navode objave na Facebooku koje su se pojavile i u izvješću Reutersa, a jedna iz 2013. godine glasi: "Moramo se boriti protiv njih kao što se Hitler borio protiv Židova."
Post iz 2018. godine, koji prikazuje fotografiju čamca krcatih Rohingya izbjeglicama, kaže: "Ulijte gorivo i zapalite se kako bi se brže susreli s Allahom."
Broj Rohingya ubijenih 2017., tijekom takozvanih "operacija čišćenja" mijanmarske vojske veći je od 10 tisuća, tvrdi organizacija Médicins sans Frontières.
Oko milijun Rohingya i danas živi u izbjegličkom kampu Cox's Bazar, na jugoistoku Bangladeša.
Ove tužbe dolaze u vrijeme kad se iz samog Facebooka pojavljuje sve više 'zviždača'. Tako je Frances Haugen, 37-godišnja bivša zaposlenica Facebooka, prije nekoliko mjeseci uzdrmala svijet kad je Wall Street Journalu dala golemu količinu internih dokumenata i istraživanja koje je provodio Facebook, a koji su pokazali kako kompanija točno zna koliko njihovi proizvodi mogu biti toksični za korisnike.
Gostujući potom i na televiziji, ustvrdila je da 'i njihovo vlastito istraživanje pokazuje da je sadržaj koji potiče mržnju i ljuti ljude znatno privlačniji od miroljubivih sadržaja'.
Facebook je shvatio da će, ako promijeni algoritam, ako ga napravi sigurnijim, manje ljudi provoditi vrijeme na njihovim stranicama, pa će manje i klikati na oglase, te donositi Facebooku i manje novca“.
Haugen je neko vrijeme radila u Facebookovom odjelu čija je zadaća bila boriti se s političkim dezinformacijama na platformi gdje je bila zaposlena kao product managerica.
No ona tvrdi da je Facebook zaključio kako taj odjel nije potreban nakon posljednjih predsjedničkih izbora u SAD u studenom prošle godine, pa su taj odjel ugasili. Ne samo za Amerikance nego i za čitav svijet.
Ona tvrdi da Facebook raspiruje etničko nasilje u mnogim zemljama i da ne čini dovoljno da ga zaustavi.
Navela je da se 87 posto napora za suzbijanje dezinformacija na Facebooku troši na sadržaje na engleskom, dok je u zemljama trećeg svijeta, ali i širom planeta, izvornih objava na engleskome tek desetak posto i sve one prolaze bez kontrole sadržaja.
“Dezinformacije, toksični sadržaj i sadržaj koji potiče mržnju su bili najčešći tip objava koji su ljudi dijelili ili prosljeđivali na Facebooku”, stoji u jednom od internih dokumenata Facebooka, a koji je Frances Haugen podijelila s Wall Street Journalom.
No kakve veze s nama ima tužba progonjene etničke skupine iz Mijanmara protiv i kod nas sveprisutnog Facebooka?
Prošlog je mjeseca upravo Frances Haugen svjedočila u Europskom parlamentu koji radi na izradi paketa zakona o internetskoj sigurnosti.
'Internetska sigurnost prioritet je Parlamenta, koji trenutačno radi na novim pravilima za svijet koji se ubrzano mijenja kako bi se stvorilo bolje i sigurnije digitalno okruženje za korisnike interneta u EU-u', priopćeno je iz Europskog parlamenta.
“Facebook može svojim djelovanjem oslabiti našu demokraciju i produbljivati podjele”, rekla je Haugen pred Odborom za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta u Bruxellesu. "Platforma Facebook narušava integritet demokracije", dodala je.
- Gostovanje Facebookove zviždačice u Bruxellesu je važno za Europljane iz dva razloga, kazala je novinarima Christel Schaldemose, izvjestiteljica u EU Parlamentu zadužena za Zakon o digitalnim uslugama.
- Prije svega, mislim da svi korisnici Facebooka trebaju u najvećoj mogućoj mjeri znati i razumjeti poslovni model i odluke na kojima se temelji rad te platforme.
Drugo, otkrića će utjecati na Zakon o digitalnim uslugama, a time i na europske korisnike Facebooka i drugih platformi u bliskoj budućnosti.
Moramo otvoriti crnu kutiju i zatražiti od platformi procjenu rizika koji svaki algoritam ili njegova promjena predstavlja za korisnika te odgovornost za učinak sustava i algoritama, kazala je Schaldemose.
Drugim riječima, tužba pripadnika etničke skupine Rohingya u dalekom Mijanmaru tiče se svih nas.
Uzgred budi rečeno, od ukupno 7,9 milijardi ljudi na planeti Zemlji, na Facebooku je, prema njihovom izvještaju iz trećeg kvartala ove godine, čak 2,9 milijardi korisnika.