Svaki će građanin imati svoju imovinsku karticu s podacima o prihodima i imovini koja će se putem OIB-a uvezivati s karticama drugih članova njegove obitelji. Tako će na svjetlo izaći sva imovina koja je možda skrivena na djeci i ostalim članovima obitelji, poreznici će utvrditi nerazmjer između prihoda i imovine, pa će odsjeći porez ovisno o imovini stečenoj mimo prijavljenih prihoda... Ili, moći će se lakše pronaći i oni koji primaju socijalnu pomoć jer nemaju nikakvih prijavljenih prihoda, ali se voze u limuzinama. Sve to i još više od toga trebao bi omogućiti Registar stanovništva, obitelji i kućanstava, piše Slobodna Dalmacija.
Trenutno je na javnom savjetovanju Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu, u kojem Ministarstvo financija navodi da će u prvoj polovini iduće godine izraditi nacrt prijedloga zakona o registru koji će ustrojiti Porezna uprava u suradnji s ostalim službama korištenjem podataka koji već postoje u zasebnim evidencijama i registrima. Registar će osigurati ostvarenje reformskih prioriteta održivosti javnih financija, unaprjeđenje sustava socijalnih davanja i pružanja ciljanih potpora ranjivim kućanstvima.
Povezani podaci
Tako će se na jednome mjestu moći uspoređivati podaci o stanovništvu, obitelji i kućanstvima s povezanim podacima o primicima i imovini: stanju računa, vozila, plovila, zrakoplova, vrijednosnih papira i udjela o kojima se vode službene evidencije. Iz Ministarstva financija navode da će građani imati značajna administrativna rasterećenja pred svim javnopravnim tijelima u svim postupcima koji ovise o dohodovnom i/ili imovinskom cenzusu pojedinca, obitelji ili kućanstva. Građani će ostvarivati prava bez podnošenja posebnih zahtjeva i dokumentacija u različitim postupcima: porezne olakšice, pravo na doplatak za djecu, na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna, na besplatnu pravnu pomoć, sufinanciranje dječjeg vrtića, pravo na studentski dom i niz drugih sličnih prava...
Iz Ministarstva financija navode da su danas podaci razjedinjeni između različitih registara i evidencija bez zakonske mogućnosti dohvata i razmjene podataka, pa nije moguće odrediti ranjive obitelji i kućanstva kako bi se usmjerili ciljani paketi pomoći. To će se promijeniti uspostavom registra, koji će pružiti potrebne podatke o stanovništvu, ali i ukinuti potrebu provedbe popisa stanovništva.
Kad se prije dva desetljeća govorilo o potrebi stvaranja imovinskih kartica za svakog građanina, pa je predlagano da svatko poreznicima prijavljuje kompletnu pokretnu i nepokretnu imovinu, bila se digla golema buka u javnosti, a saborski zastupnici i zastupnice protestirali su protiv takvog zakona jer država nema što raditi u ormarima građana i prekopavati po imovini. Danas se, eto, to događa samo od sebe, više zahvaljujući postojanju informacijskih tehnologija nego dobroj volji države i građana. Dok se po svijetu već govori o tome kako će umjetna inteligencija otkrivati porezne utaje, u Hrvatskoj rečenice resornog ministarstva o uspostavi registra zvuče kao popis želja, osobito zna li se da smo, primjerice, posljednji put imali sređene zemljišne knjige za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije ili da do dandanas nismo sposobni znati kakve sve nekretnine ima država, svaki grad ili općina. Imali smo registara i registara, različitih baza podataka u ova tri desetljeća, no još nismo uveli red u nekim stvarima.
Proljetos se s najavama uspostave registra u kojem će se naći stanovnici i njihove nekretnine pojavila bojazan da je to samo priprema za uvođenje poreza na nekretnine, što je odbacio premijer Andrej Plenković kazavši da porez nije opcija niti je u planu, nego je smisao registra kućanstava imati modernu, digitaliziranu, povezanu javnu upravu, a registar obitelji, stanovništva i kućanstava je alat koji će dati realnu sliku o nama samima i omogućiti da mjere budu preciznije i pravednije nego što su sada. O registru je tada dosta govorio i Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija.
Tako je Božidar Kutleša objašnjavao da će u registru biti podaci Porezne uprave, ali i podaci tijela državne uprave, od ministarstava do jedinica lokalne uprave i drugih institucija, pa će registar, osim podataka o životnom stanju, obuhvatiti i podatke o svim dohocima i imovini. Jednostavnije rečeno, na jednom će se mjestu vidjeti tko je u nekom kućanstvu, a svi će imati imovinske kartice i neće biti moguće sakriti tko čime raspolaže. Prema Kutlešinim riječima, danas oni koji žele nešto sakriti i utajiti ne kupuju na vlastiti OIB, nego na OIB povezane osobe, pravne ili fizičke, a registar će olakšati otkrivanje takvih radnji.
Pravo građana na uvid
Prvi čovjek Porezne uprave bio je istaknuo da trenutačno nema poveznice između pojedinačnog OIB-a i grupe OIB-a, odnosno između prihoda i imovine pojedinca te prihoda i imovine obitelji ili kućanstva. Kutleša je rekao kako za takve provjere trenutačno nema ni zakonodavnog okvira. Dodao je da će u registru državna tijela i građani moći mijenjati stanje, a građani će imati pravo na uvid i na ispravljanje unesenih podataka, kao što je to slučaj u Estoniji.
Porezna uprava ima razrađena aplikativna rješenja o utvrđivanju nerazmjera imovine i u toj je bazi 14 tisuća osoba koje obavljaju neku javnu funkciju. Povezivanjem kroz druge aplikacije u bazi će se naći svi građani i stvorit će se imovinske kartice za svakog građanina.
– Povezivanjem kroz druge aplikacije koje imamo i koje sad želimo provesti na cjelokupnoj populaciji, stvorile bi se imovinske kartice za sve građane Republike Hrvatske i tu onda više ne bi bilo moguće sakriti imovinu, odnosno ne bi bilo moguće da se ne utvrdi nerazmjer imovine – bio je rekao Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, koji smatra da će u Hrvatskoj za nekoliko godina postojati takva baza podataka.
Živi bili pa vidjeli, registar i uređene zemljišne knjige. Nisu to neke pretjerane želje nakon tri desetljeća samostalnosti.