Ledenjaci u Švicarskoj smanjuju se, kako se ističe, nevjerojatnom brzinom. Ukupno 10 posto njihovog volumena leda nestalo je u razdoblju od samo dvije godine jer je kombinacija male količine snježnih oborina i rasta temperatura uzrokovala topljenje bez presedana, pokazuju podaci objavljeni u četvrtak.
Godine 2023. ledenjaci u toj zemlji izgubili su 4 posto svog ukupnog volumena, prema podacima Švicarske komisije za promatranje kriosfere Švicarske akademije znanosti. Ova razina otapanja druga je nakon rekorda postavljenog prošle godine, kada je nestalo šest posto ledenjaka. Za ilustraciju, švicarski su ledenjaci izgubili onoliko leda u ovom dvogodišnjem razdoblju koliko je izgubljeno u tri desetljeća između 1960. i 1990. godine.
"Gubici koje smo vidjeli 2022. i 2023. jednostavno su nevjerojatni i nadilaze sve što smo do sada iskusili", rekao je Matthias Huss, voditelj Švicarske mreže za praćenje ledenjaka (GLAMOS), organizacije koja prikuplja i procjenjuje podatke o ledenjacima i surađuje sa Švicarskom akademijom znanosti. "Iako su ledenjaci neprestano i brzo gubili masu desetljećima, ovo je golemo ubrzanje", rekao je on za CNN, dodajući da bi ovakvi ekstremi "bili nemogući bez klimatskih promjena", prenosi Jutarnji list.
St. Annafirn se toliko smanjio da ga se više ne prati
Dvije ekstremne godine dovele su do urušavanja ledenjačkih jezika i potpunog nestanka mnogih malih ledenjaka u zemlji. Glečer St. Annafirn, u kantonu Uri u središnjoj Švicarskoj, primjerice, toliko se smanjio da ga je GLAMOS prestao pratiti. Nestanak leda zabilježen je čak i na velikim nadmorskim visinama, gdje se obično nema takvih gubitaka. Nekoliko metara leda nestalo je u južnom Valaisu i dolini Engadin na visinama većim od 3.200 metara, navodi GLAMOS.
Ti gubici, koji pogađaju ledenjake diljem zemlje, dogodili su nakon zime s vrlo malim količinama snijega. Razina snijega u drugoj polovici veljače dosegla je rekordno nisku razinu, tek oko 30 posto višegodišnjeg prosjeka. Potom je uslijedilo ljeto visokih temperatura - vrlo vruć i suh lipanj, navode u GLAMOS-u, uzrokovao je da se snijeg otopi dva do četiri tjedna ranije nego inače.
U kolovozu se meteorološki balon koji je lansirala nacionalna meteorološka služba MétéoSuisse, morao popeti na visinu od 5.298 metara da bi temperatura pala na 0 stupnjeva Celzijusa, što je označilo najvišu razina "nula stupnjeva" od početka praćenja. Zbog visokih temperatura, koje su se nastavile i u rujnu, ljetne snježne padaline brzo su se otopile. Masivno topljenje ledenjaka u posljednje dvije godine ima oštre implikacije. To "znači značajno preoblikovanje visokoalpskog krajolika", upozorava Huss.
To stvara opasne uvjete s nestabilnim stijenama koje prijete opasnim odronima. Povlačenje ledenjaka također dovodi do sumornih otkrića. U srpnju su pronađeni ostaci njemačkog alpinista koji je nestao prije 37 godina dok je planinario duž ledenjaka u blizini poznatog švicarskog Matterhorna.
Privreme koristi i alarmantna slika
Postoje, doduše i - iako samo privremene - prednosti jer je otjecanje vode s ledenjaka pomoglo ublažiti ozbiljnost problema suše koju je zemlja proživjela i napuniti rezervoare hidroelektrana, kaže Huss. "Međutim, ta je korist prolazna i kratkotrajna", dodao je. Kako se smanjuju, ledenjaci brzo gube svoju važnu ulogu izvora vode kada je ljudima potrebna. "To će pogoršati stanje nestašice vode tijekom toplinskih valova u bliskoj budućnosti".
Dugoročna slika za švicarske ledenjake je alarmantna. "Ledenjaci u Alpama nastavit će se masovno smanjivati i povlačiti prema najvišim planinskim vrhovima", ističe Huss.
U lipnju su se švicarski birači složili s novim zakonom za značajno smanjenje razine zagađenja koje uzrokuje zagrijavanje planeta, a poticaj za to došao je od klimatskih skupina koje zahtijevaju ukidanje fosilnih goriva kako bi se spasili ledenjaci. No, vrijeme istječe jer se klimatske promjene ubrzavaju. Nedavna istraživanja pokazala su da bi čak i ako se postignu ambiciozni klimatski ciljevi, do kraja stoljeća moglo nestati do polovice svjetskih ledenjaka.