Na području Vukovarsko-srijemske županije, u naselju Cerna, kod divljih labudova je utvrđen tzv. podtip H5N8 odnosno visoko patogena influenca ptica. Prema priopćenju Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, nađeni virus ptičje influence pripada soju za koji do sada nije utvrđeno da uzrokuje zarazu ljudi a spomenuta je influenca vrlo zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica koja se ovisno o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti može manifestirati na različite načine na pogođene vrste.
Stručnjaci veterine ističu da je riječ zapravo o infekciji peradi influenca virusima, a stručna literatura za ovu bolest koristi i zastarjeli naziv kokošja kuga za kojeg veterinari kažu da bi bilo dobro izbjegavati ga.
Inače, prema sposobnosti da izazove bolest, virus influence ptica dijeli se na visoko patogeni virusi koji se brzo širi i dovodi do visoke stope smrtnosti koja može iznositi i do nevjerojatnih 100 posto u roku od samo 48 sati te na nisko patogeni virus koji uzrokuju općenito blage simptome bolesti koji mogu lako proći neotkriveni.
Iz Ministarstva ističu kako od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, dok se u pataka i gusaka razviju blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja ali stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Infekcija u ptica i peradi se širi preko iscjetka dišnog trakta te lešinama uginulih ptica i izmetom koji kod oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa i s njime se može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.
Zakon obvezuje sve vlasnike životinja da veterinaru prijave svaku sumnju na bolest. U slučaju uočenog uginuća većeg broja divljih ptica nadležni mole žurno kontaktiranje najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo a o svim novim podacima javnost će biti pravodobno informirana. Istodobno su posjednici peradi pozvani na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaće peradi.
Inače, znakovi koji su karakteristični za ovu bolest su iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti, tzv. nakostriješenost perja; znatan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta; kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun; edem glave i vrata, cijanoza kreste i podbradnjaka kao i sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim dijelu nogu ali i grčevi, kretnje u krug, paraliza i otežano kretanje peradi.