Vlada je u četvrtak Skupštini Zračne Luke Dubrovnik predložila da, do imenovanja novog putem javnog natječaja, Frana Luetića ponovno imenuje direktorom te tvrtke na razdoblje od šest mjeseci. Mandat mu je istekao u ponedjeljak, 7. veljače, a na toj privremenoj funkciji Luetić je bez natječaja upravo napunio čitav jedan mandat.
- Frano Luetić je dulje od 40 godina zaposlenik Zračne luke, poznaje strukturu i poslovanje društva. Društvo redovito radi, a prema izvješćima koja dobivamo na sjednicama Nadzornog odbora, sve funkcionira sasvim uredno, stavimo li po strani COVID i druge vanjske utjecaje – kaže Mario Curić, predsjednik Nadzornog odbora Zračne luke Dubrovnik.
Posao tog tijela je nadziranje poslovanja društva, naglašava Curić, dok država raspisuje natječaj za direktora, a Skupština odlučuje. Je li moguće da država kao većinski vlasnik (55 posto udjela) ne može naći kandidata koji ispunjava uvjete za jednu od važnijih pozicija na jugu Hrvatske?
Koncesija? Konavljani to ne bi prihvatili!
- Frano Luetić je davno zaslužio biti imenovan generalnim direktorom Zračne luke Dubrovnik. Čitav svoj radni vijek je proveo tamo, nedvojbeno ima potrebno iskustvo i znanje. Iskreno, i meni je čudno što se nanovo imenuje svakih šest mjeseci – komentira Božo Lasić koji u Skupštini ZL Dubrovnik predstavlja Općinu Konavle, vlasnika 15 posto udjela tog društva.
Upitan, postavlja li se na Skupštini Zračne luke pitanje zbog čega se konačno ne raspiše javni natječaj za generalnog direktora, Lasić kaže kako se o tome razgovara ali je njegov stav da za tu poziciju natječaj ne bi trebao biti uvjet: „Moj je stav da na radna mjesta poput direktora zračne luke treba dovesti stručnjaka, a nije mi poznato da se negdje u svijetu za to mjesto raspisuje javni natječaj. To je krucijalno! Natječaji se raspisuju radi transparentnosti, a pod okriljem te transparentnosti se opet može svašta učiniti. Mislim da treba dovesti najbolje ljude na takva radna mjesta, a osobno mislim da ni godine nisu prepreka. Poznajući Frana, znam da je stručan. Ne znam zašto mu se mandat produžuje svakih šest mjeseci“.
Općina Konavle je predlagala kandidata koji bi mogao voditi aerodrom, ali Lasić ne želi javno iznositi ime s obzirom da prijedlog nije prihvaćen. Država je većinski vlasnik i u konačnici donosi odluke, kaže načelnik. Nagađanja se najčešće vrte oko priče o već odabranom kandidatu za kojeg se čeka da ispuni sve natječajne uvjete, pa mu valja čuvati fotelju još godinu, godinu i pol dana, međutim, upućeni ukazuju na činjenicu da je značajan dio državnog zrakoplovnog sektora u statusu privremenosti. Zračna luka Dubrovnik je možda ekstreman primjer, s obzirom da Luetić već četiri godine iznova biva imenovan direktorom na kratak rok od šest mjeseci, što navodno i sam nerado prihvaća, ali nije jedini ovakav slučaj u Hrvatskoj pa se pojavila sumnja u lobiranje i pripremu terena za davanje zračnih luka u koncesiju.
-Sve je moguće, ali mislim da to nije razlog i da se to nije spominjalo. Vlasnička struktura Zračne luke se zbog kredita i uvjeta korištenja sredstava EU fondova do 2025. ili 2026. ne može mijenjati. Davanje određenih poslova Zračne luke u koncesiju bi sigurno bio veliki problem, a mi bismo se u Općini Konavle žesto oduprli takvim stvarima. Zračna luka posluje dobro, imali su sredstva koja su pomogla premostiti ovu situaciju. Šteta bi bila da to itko preuzme, a sve je moguće – izjavio je Božo Lasić.
Zašto nema natječaja?
Posljednjem generalnom direktoru odabranom javnim natječajem, Roku Toliću , mandat je istekao 2017. godine. Država je otada samo dva puta raspisala javni natječaj. Na prvi, raspisan 2017. godine, javio se samo Roko Tolić koji je prošao čitavu proceduru u ministarstvima prometa i državne imovine. Činilo se da je stvar već riješena, ali već potpisani prijedlog imenovanja Tolića na još jedan mandat je na putu u Vladu stopiran. Na drugi natječaj raspisan i kasnije poništen, u 2020. godini, uz Tolića se javio također bivši generalni direktor ZL Dubrovnik, Tonči Peović koji ukazuje na nesnalaženje u izboru kandidata i to ne samo u zrakoplovom prometu. Kao dobar poznavatelj prilika u dubrovačkoj zračnoj luci i zrakoplovnom sektoru za navode o koncesiji drži da nisu ništa više od nagađanja.
- Priprema za koncesioniranje zračnih luka podrazumijeva dugotrajne pripreme i analizu troškova i koristi. Znamo da je ZL Dubrovnik obnovljena novcima Europske unije i tim dugoročno kupila budućnost, najmanje sljedećih 15 godina što se tiče infrastrukture, tako da koncesija u smislu ulaganja ne bi bila potrebna, pa je pitanje što bi ona uopće značila osim da se eventualno profit uplaćuje u budžet suvlasnika. Ne vidim da je to razlog niti je problem ZL Dubrovnik u Franu Luetiću koji je kvalitetan kadar, ali i on sam želi što prije u mirovinu. Produžavanje mandata kolegi Luetiću stvara probleme njemu i istodobno ne osigurava formiranje tima koji će se boriti s COVID i post-COVID problemima. ZL Dubrovnik jest kupila budućnost što se tiče infrastrukture, ali vrlo mali dio je u funkciji. Slatka je briga, kako konzervirati resurse koji nisu u funkciji za vrijeme kad će opet trebati zbog povećanja prometa? U takvim kriznim situacijama je dobro da postoji stabilna uprava koja formira svoj tim i postavlja srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ovo imenovanje na šest mjeseci produljuje agoniju. Sigurno da gospodin Luetić nema ambicija pokretati dugoročne ciljeve koje bi prebacio na svog nasljednika. Svakako bi bilo dobro da se izabere čelni čovjek, a ako takve osobe nema na hrvatskom tržištu rada, nije neobično raspisati međunarodni natječaj – kaže Peović navodeći primjer Crnogoraca koji su međunarodnim javnim natječajem za direktora svog aerodroma odabrali Makedonca i navodi kako je svojevremeno sam sudjelovao u međunarodnom natječaju ukrajinske zračne luke Borispilj.
Glavna prepreka
U zrakoplovnom sektoru postoje jasno definirani uvjeti za izbor vodećih ljudi zračnih luka. Zahvaljujući tome politički podobne osobe ne mogu baš preko noći sjesti u tu fotelju. Ipak trebaju nakupiti nešto staža u tom sektoru. Sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednika i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku, uvjeti za direktorsko mjesto u ZL Dubrovnik su najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima koji zahtijevaju odgovarajući stupanj stručne spreme, najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim položajima i, najzanimljiviji dio, barem pet godina radnog iskustva u zrakoplovnoj djelatnosti.
-Svjetska zrakoplovna organizacija i nadležna europska agencija za civilni i zračni promet definiraju certificiranje aerodroma za siguran i redoviti prihvat i otpremu putnika i stvari. Po tim međunarodnim standardima, od menadžmenta se traže kompetencije i znanje kako se ne bi dogodilo da se zbog nesposobnosti i neiskustva ugrozi sigurnost sudionika zračnog prometa. I u našem Zakonu o zračnim lukama je definirano da osobe koje dolaze na čelno mjesto aerodroma moraju dokazati kompetencije. To bitno sužava izbor ljudi koji bi se javili na tu poziciju. Siguran sam da bi se našlo mnogo više kandidata kad ne bi postojao taj uvjet o ispunjenju kompetencija – smatra sugovornik. Preporuka je da menadžeri u zrakoplovnom sektoru imaju položen tzv. airport management professional accreditation program u kojem je Peović jedan od međunarodnih predavača. Kako kaže, primjećuje vrlo mali interes hrvatskih menadžera za to školovanje.
