Sljedećih nekoliko godina putnici neće uživati u kartama za jedan ili 10 eura. Ta era je zasad završena", kazao je izvršni direktor niskotarifne kompanije Ryanair Michael O‘Leary, piše Jutarnji list.
On je za BBC Radio najavio kako Ryanair više neće nuditi letove po tim cijenama zbog velikog skoka cijena goriva.
Prema njegovim riječima, prosječna cijena aviokarte zbog rasta troškova porasti će s 40 na 50 eura. No, O‘Leary je uvjeren kako to putnike neće spriječiti da nastave letjeti te će i dalje tražiti jeftinije opcije kupnje karata.
Niskotarifne kompanije posljednjih godina napravile su veliki poslovni uspjeh temeljen upravo na drastično jeftinim avionskim kartama kojima tradicionalne aviokompanije nisu mogle konkurirati, a sad je tome očito došao kraj. U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se ova nova cjenovna politika Ryanaira odraziti na popunjenost njihovih aviona na linijama koje prometuju iz Hrvatske. Ova kompanija za sada ima letove iz Zagreba, Pule i Zadra, s time da je zagrebački aerodrom jedina stalna hrvatska baza u kojoj Ryanair tijekom cijele godine ima dva aviona.
Nezadovoljni uvjetima
Kompanija je krajem prošle godine šokirala upravu zagrebačkog aerodroma kada je naprasno, preko noći, privremeno obustavila letove iz Zagreba za 12 destinacija. Razlog obustave bila su ograničenja zbog pandemije koronavirusa. To je dramatično utjecalo na promet na zagrebačkom aerodromu jer su linije bile ukinute tijekom zimskih mjeseci, kada je promet najmanji.
Ipak, očekivalo se kako će tijekom proljeća Ryanair vratiti dio linija, no tvrtka je u svibnju dodatno smanjila broj letova na postojećim linijama, a smanjenje se nastavilo i u lipnju.
Tako je tog mjeseca broj letova iz Zagreba smanjen sa 76 na 54, odnosno za 29 posto. Neslužbene informacije govorile su kako su u irskoj aviokompaniji nezadovoljni uvjetima koje im daje uprava zagrebačkog aerodroma.
Prema novim, neslužbenim informacijama, novo rezanje linija Ryanaira moglo bi se dogoditi ove jeseni upravo zbog povećanja troškova goriva te troškova korištenja aerodroma koje je uprava MZLZ-a nametnula ovoj kompaniji.
U razgovoru za BBC O‘Leary se osvrnuo i na posljedice jeftinih aviokarata. Naime, zbog njih je drastično povećan broj letova, što je rezultiralo većom emisijom CO2. U ovom trenutku komercijalni letovi čine 2,4 posto globalnih emisija CO2 i od agrosektora se očekuje da smanji taj loš utjecaj na klimu. U tom kontekstu od aviokompanija se čak očekuje da svojim putnicima savjetuju da ne putuju avionom, već da koriste željeznički ili cestovni prijevoz.
Očekivano, O‘Leary se tome žestoko protivi i tvrdi kako cestovni i pomorski promet daleko više doprinose emisiji CO2.
Tvrdi kako Ryanair ulaže u zrakoplove s učinkovitijom potrošnjom goriva te napominje da bi veće korištenje električnih automobila daleko više utjecalo na smanjenje štetnih emisija.
Posljedice pandemije
Druga velika posljedica povećanja broja komercijalnih letova nakon pandemije covida-19 su ogromne gužve u zračnim lukama širom Europe zbog manjka osoblja. Putnici satima čekaju na svoje letove, a njihov raspored se mijenja u zadnji trenutak. Probleme s nedostatkom osoblja imaju mnoge zračne kompanije. Ryanair, tvrdi O‘Leary, se organizirao bolje od ostalih te je kabinsko osoblje i pilote počeo zapošljavati i obučavati još u studenome prošle godine, kada se kraj pandemije nije ni naslućivao.
Upravo zato, tvrdi on, Ryanair danas ima daleko manje otkazanih letova od konkurencije. Primjerice, u prvih šest mjeseci ove godine Ryanair ima otkazano tek 0,3 posto letova u odnosu na British Airways, koji je u istom razdoblju morao otkazati 3,5 posto letova. O‘Leary žestoko kritizira i zračne luke da su nepripremljene dočekale postpandemijsku eru. "Mjesecima unaprijed znaju rasporede letenja i trebali su angažirati više osoblja za koje je potrebna kraća obuka nego u zrakoplovnim kompanijama", tvrdi O‘Leary.