Korona-kriza mogla bi dokrajčiti već ionako načetu domaću mesnu industriju. Zbog uvoznog mesa, najčešće viškova iz zemalja EU-a, koje je posljednjih šest mjeseci preplavilo trgovačke centre, domaći su proizvođači dovedeni na rub opstanka.
Stručnjaci iz mesoprerađivačkog sektora upozoravaju da jeftin uvoz već godinama guši klaoničku i mesnu industriju, a korona-kriza dodatno je pojačala pritisak na tvrtke iz tog sektora, od kojih je većina i prije najnovijih turbulencija zatvorila klaonice, piše Slobodna Dalmacija.
Smanjena produktivnost
- Hrvatski su se proizvođači našli u teškoj situaciji već nakon ulaska u EU i otvaranja tržišta prema velikim europskim sustavima koji proizvode pod bitno povoljnijim uvjetima, a situacija se u proteklom razdoblju dodatno pogoršala.
Utjecaj korona-krize, gubitak prihoda od prodaje kože i rast troškova zbrinjavanja nusproizvoda doveo je industriju prerade mesa do samog ruba, a drugi izazovi koji nas čekaju mogli bi je dokrajčiti. Drugim riječima, krajnje je vrijeme da ona postane državni strateški prioritet - istaknuo je predsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa Hrvatske gospodarske komore Mario Ravlić.
Zbog korone domaće tržište je na mahove pod još većim pritiskom robe s izuzetno niskim cijenama, a stanje dodatno otežava smanjena potrošnja, povećanje troškova i smanjena produktivnost, koja je posljedica prilagođavanja potrebnim mjerama zaštite zdravlja radnika.
- Pandemija je pokazala jasnu stratešku ovisnost domaće stočarske proizvodnje o domaćim klaonicama koje zjape poluprazne unatoč potpuno novim i modernim pogonima, dok istovremeno više od 150 tisuća svinja tovljenika godišnje izvozimo na klanje u EU.
Ako se dogodi bilo kakav veći izazov, hrvatska klaonička i mesoprerađivačka industrija će ga dočekati potpuno iscrpljena dugogodišnjim poslovanjem u nekonkurentnim uvjetima, a to bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta - upozorava Ravlić.
A izazova itekako ima, primjerice, zbog Brexita bi moglo doći do velikih viškova EU proizvoda koji će onda preplaviti hrvatsko tržište i dodatno sniziti cijene. Tu je i opasnost od ulaska koronavirusa u domaće klaonice, što se već dogodilo Nijemcima i Austrijancima, te pojava afričke svinjske kuge.
Stoga Ravlić kao hitnu mjeru predlaže da se odmah osigura kontinuirana potpora države. Time bi se, smatra on, prebrodila trenutna kriza i uvjeti poslovanja ove industrije relativno brzo doveli na razinu onih u konkurentskim EU zemljama, čiji proizvodi preplavljuju naše tržište.
No, prije svega moramo odrediti strateške prioritete i poraditi na rješavanju strukturnih problema hrvatskog agrara i povezane industrije, jer bez toga bilo kakva privremena pomoć predstavlja samo odgađanje neizbježnog.
I u udruzi "Baby beef", koja okuplja 330 tovljača junadi što čini 90 posto sektora tovnog govedarstva u zemlji, nezadovoljni su zbog rastućeg uvoza mesa koji uništava domaću proizvodnju. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje i ostvare 1,5 milijardi kuna prihoda.
Članovi udruge "Baby beef" pola proizvodnje prodaju na hrvatskom tržištu, a pola izvoze za Italiju i Libanon. Nažalost, trenutačna situacija uzrokovana korona-krizom nije povoljna za proizvođače tovne junadi niti na domaćem niti na našim izvoznim tržištima.
Usprkos najnižim cijenama hrvatske junetine u zadnjih pet godina, police većine trgovačkih lanaca prepune su uvozne junetine koja dolazi po još nižim cijenama, kojima mi naši uzgajivači stoke ne mogu konkurirati.
Činjenica jest da Vlada nije učinila ništa da spriječi ulazak stranih tržnih viškova na naše tržište, a rezultat tog nedjelovanja je da mi svoje proizvode nemamo kome prodati. Druge zemlje EU-a zaštitile su svoje proizvođače onemogućavanjem uvoza mesa stranog podrijetla.
Paradoksalno je da Hrvatska može pokriti 70 posto svojih potreba u proizvodnji junećeg mesa, a zbog nekontroliranog uvoza stvaramo viškove.
Nema hrane
Tovno govedarstvo može biti samodostatno ako država stane iza proizvođača. Bez zemlje i stočarstva nema ni poljoprivrede, nema hrane, dakle, nema mesa.
Hrvatskom proizvođaču mora se i osigurati mogućnost prodaje na domaćem tržištu. Važno je imati svoje tržište gdje će primarno naši proizvođači plasirati proizvode, a ne dozvoljavati nekontroliran uvoz hrane upitne kvalitete.
Povlačenje sredstva iz EU fondova mora se ubrzati, jer više nemamo vremena čekati. Iznimno je važno spojiti zelenu energiju sa stočarstvom. Krajnje je vrijeme da se okrenemo vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji. Potrebno nam je da po uzoru na druge zemlje članice EU-a poljoprivredu s dna ljestvice prioriteta dignemo u sam vrh gospodarstva-poručuju iz udruge "Baby beef", piše Slobodna Dalmacija.