Usred nagle ofenzive talibana koji su opkolili dva od tri najveća grada Afganistana, Sjedinjene Države i Velika Britanija najavili su da će poslati vojnike kako bi pomogli u evakuaciji osoblja iz svojih veleposlanstava u Kabulu. Pentagon je poručio da će poslati 3000 vojnika u sljedećih 48 sati, uključujući zrakoplove koji će moći prevesti osoblje te dodatnih 3500 pričuvnih vojnika, prenio je Washington Post. Oni će biti smješteni u Kuvajtu, u slučaju da se sigurnosna situacija dodatno pogorša, donosi Jutarnji.
Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je da raspoređivanje trupa nije borbena operacija. Istodobno Britanija je najavila da će rasporediti 600 vojnika kako bi se ubrzala evakuacija njezinog diplomatskog osoblja i Afganistanaca koji su surađivali s britanskim snagama.
Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da će se veleposlanstvo koje se nalazi na rubu zelene zone Kabula premjestiti na sigurnije mjesto. Do odluke o ubrzavanju evakuacije došlo je nakon što su talibani u četvrtak zauzeli najmanje 12 glavnih gradova regija, uključujući Herat i Kandahar. Kandahar je drugi prema veličini grad u zemlji i smatra se uporištem talibana, koji su tamo osnovani 1994. godine. Herat je središte istoimene regije i treći je grad prema veličini.
Osvojili su i strateški bitan grad Ghazni, koji se nalazi 150 kilometara jugozapadno od Kabula. Ovaj tjedan procurilo je američko obavještajno izvješće koje procjenjuje da bi Kabul mogao biti napadnut u roku od nekoliko tjedana, a vlada afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija mogla bi se srušiti u roku od 90 dana. UN je izdao upozorenje afganistanskim susjedima da svoje granice ostave otvorenima, jer će se zemlja sad suočiti s egzodusom stanovništva.
Američko veleposlanstvo u Kabulu izdalo je drugo upozorenje u šest dana, pozivajući američke građane da napuste zemlju. Prema pisanju FT-a, predsjednik Joe Biden odlučio je započeti s evakuacijom nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost u srijedu navečer. Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, i Lloyd Austin, ministar obrane, izvijestili su predsjednika u četvrtak ujutro o vojnim mogućnostima.
U međuvremenu u Kataru traju obnovljeni mirovni pregovori. Pregovarači nastoje sklopiti sporazum o podjeli vlasti između talibana i Ghanija, no glasnogovornik talibana Zabiullah Mudžahid već je najavio da je pokret odbacio vladin poziv za prekid vatre te potvrdio da će pristati na mir samo ako se uspostavi islamski emirat. Talibani su oduvijek odbacivali Ghanijev legitimitet te su ga smatrali američkom marionetom. U ožujku je vlada odbacila američki sporazum o podjeli moći, a posljednju Ghanijevu ponudu talibani smatraju znakom očaja.
"Ako Kabul nije spreman prihvatiti naše zahtjeve, onda nam nije teško boriti se i nastaviti naš džihad", poručio je Mudžahid. Kao odgovor, njemačka vlada je preko Heika Maasa, ministra vanjskih poslova, zaprijetila da će prekinuti godišnju financijsku potporu Afganistanu od 500 milijuna dolara ako se uspostavi "šerijatski zakon". SAD i saveznici iz NATO-a proveli su posljednjih 20 godina obučavajući i opremajući afganistanske sigurnosne snage, zbog čega iznenađuje brzina talibanskih osvajanja.
Brojka od oko 300.000 pripadnika afganistanskih snaga uvijek je bila upitna. U posljednjem izvješću američkog Kongresa, John Sopko, specijalni glavni inspektor za Afganistan (SIGAR), izrazio je zabrinutost zbog "korupcije" i točnosti podataka o pravoj snazi vojske.
Među vojnicima su prevladavali problemi s održavanjem morala i opreme, zbog čega su se vojnici često slali na područja gdje nemaju plemenskih i obiteljskih veza.
Pitanje je i kako je afganistanska vlada uistinu raspodijelila 88 milijardi dolara uloženih u sigurnost. Afganistan je već bio pun oružja nakon sovjetske invazije, a u posljednje vrijeme talibani su oduzimali afganistanskoj vojsci američko oružje i opremu.
Prihodi talibana porasli su zahvaljujući trgovini drogom i primanjem potpore izvana, posebice iz Pakistana, donosi Jutarnji.
McConnell: 'Ovo je kao pad Sajgona u ratu u Vijetnamu'
Lider manjine u Senatu Mitch McConnell usporedio je napredovanje talibana s padom Sajgona tijekom Vijetnamskog rata, pozivajući time predsjednika Bidena da pruži veću vojnu podršku. Komentar proizlazi iz straha da će civilna međunarodna zračna luka u središtu Kabula biti opkoljena jednom kad počne evakuacija.
Scene bi mogle podsjećati na 1975. i američku evakuaciju iz Vijetnama, kad je osoblje helikopterom evakuirano s krova američkog veleposlanstva.
''Bidenova administracija navela je američke dužnosnike da mole islamske ekstremiste da poštede naše veleposlanstvo dok se spremaju zauzeti Kabul'', poručio je, dodavši kako bi al-Qa'ida i talibani mogli proslaviti 20. godišnjicu 9. 11. spaljivanjem američkog veleposlanstva.
NATO duboko zabrinut zbog teškog nasilja u Afganistanu
NATO je "duboko zabrinut zbog teškog nasilja koje je posljedica talibanskih napada, poput napada na civile i ciljanih ubojstava, kao i zbog izvješća o drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava", stoji u petak u priopćenju glavnoga tajnika NATO -a Jensa Stoltenberga.
"Talibani moraju shvatiti da ih međunarodna zajednica neće priznati ako zemlju zauzmu silom", rekao je Stoltenberg, dodavši da je NATO i dalje sklon poduprijeti političko rješenje sukoba.
"Naš je cilj i dalje nastaviti podupirati afganistansku vladu i sigurnosne snage koliko god je to moguće. Sigurnost našeg osoblja nam je najvažnija. NATO će ostati diplomatski prisutan u Kabulu te će se nastaviti prilagođavati situaciji bude li potrebno", rekao je nakon konzultacija.
"Nastavit ćemo s procjenom razvoja događaja na terenu. U stalnom smo kontaktu s afganistanskim vlastima i s ostatkom međunarodne zajednice", izjavio je.
Talibani su u petak pojačali kontrolu nad Afganistanom, a veleposlanstva zapadnih država spremna su poslati vojnike da pomognu u evakuaciji osoblja iz glavnog afganistanskog grada.
Napredovanje talibana potaknulo je strahovanja da bi afganistanska vlada, koju podupire SAD, u roku od nekoliko tjedana mogla pasti, a vlast bi mogli preuzeti pobunjenici, osobito pošto međunarodne snage završe s povlačenjem odande nakon 20-godišnjeg rata.
Njemačka kani smanjiti broj članova osoblja svojega veleposlanstva u Kabulu na najmanju moguću mjeru i pojačati sigurnosne mjere u kompleksu, rekao je u petak njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, a slične poteze namjeravaju povući Sjedinjene Države i ostale zapadne vlade.
"Vladin tim za koordinaciju kriza odlučio je ubrzati čarter letove koji su prvobitno planirani za kraj kolovoza", rekao je Maas na konferenciji za novinare u njemačkom Denzlingenu.
Dodao je da tim zrakoplovima namjeravaju evakuirati osoblje veleposlanstva, ali i lokalno afganistansko osoblje. Afganistanski državljani bez viza potrebne bi dokumente mogli dobiti po dolasku u Njemačku da bi se čitav proces ubrzao.
Svoja veleposlanstva u Kabulu zatvaraju i Danska i Norveška. I oni će zbog pogoršanja sigurnosne situacije u zemlji evakuirati svoje osoblje, objavile su u petak te nordijske zemlje.
"Odlučili smo privremeno zatvoriti naše veleposlanstvo u Kabulu", rekao je novinarima danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod, dodavši da će evakuacija biti provedena u koordinaciji s Norveškom, zemljom s kojom dijeli zgradu u Kabulu.
Norveška ministrica vanjskih poslova Ine Soreide također je potvrdila da će i oni zatvoriti svoje veleposlanstvo u Kabulu te da kane evakuirati norveške diplomate, lokalne zaposlenike i njihovu blisku rodbinu.
Finska će organizirati čarter let za evakuaciju 130 afganistanskih državljana, uključujući osoblje koje je radilo za Finsku, Europsku uniju ili NATO te za njihove obitelji, rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto.
Finsko veleposlanstvo u Kabulu zasad će ostati otvoreno.
S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije iz ureda za suradnju u Afganistanu preostalo će osoblje povući i švicarska vlada, koja je o tomu izvijestila u petak.
Nakon ranijeg smanjenja broja zaposlenih ondje su ostala samo tri člana osoblja, no i "oni će napustiti Kabul što je prije moguće", rekla je zamjenica švicarskog ministra vanjskih poslova Livia Leu na brifingu za novinare u Bernu.
Dodala je da se lokalno osoblje koje želi napustiti Afganistan može prijaviti za švicarsku humanitarnu vizu. Ured za suradnju i dalje nadzire programe razvoja i humanitarne pomoći.
Talibanski militanti su do petka zauzeli tri velika afganistanska grada i cijeli niz pokrajinskih prijestolnica, bilježeći velike vojne uspjehe posljednjih tjedana na terenu, javlja dpa i ističe da sunitski ekstremisti stežu obruč oko Kabula čija je sudbina sad neizvjesna. (Hina)