Ogromne su razlike među nastavničkim plaćama u europskim zemljama, a prema podacima koje je Europska komisija prikupila za 36 zemalja, najgore su plaćeni učitelji u Albaniji, a najbolje oni u Luksemburgu. U istraživanju su obuhvaćene zemlje članice EU-a, te Švicarska, Island, Norveška, Turska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Albanija, Makedonija i Crna Gora.
Prema podacima za školsku godinu 2020./2021., najveće početne godišnje bruto plaće u osnovnom obrazovanju imaju nastavnici u Luksemburgu, koji su čak bolje plaćeni nego švicarski učitelji. Godišnja početnička bruto plaća nastavnika u javnoj osnovnoj školi u Luksemburgu je 69.076 eura, Švicarskoj 66.972, Njemačkoj 54.129, Danskoj 47.980, Islandu 45.468 i Norveškoj 40.479. To su države s najboljim plaćama. Najgore su plaćeni nastavnici u Albaniji koji su na godišnjoj razini dobili 4.233 eura bruto, te njihovi kolege u Bosni i Hercegovini (bruto 6.120 eura), Srbiji (bruto 6.646 eura) i Makedoniji (bruto 7.291 euro). Na grafikonu od 36 zemalja Hrvatska se nalazi na 22 mjestu s godišnjom bruto plaćom od 14.158 eura.
Češki i Mađarski učitelji plaćeni gore od naših
Po plaćama nastavnika ispred nas su Estonija, Litva, Malta, Slovenija, Portugal, Cipar, Italija, Francuska, Finska, Španjolska, Belgija, Švedska, Irska, Nizozemska, Austrija, Norveška, Island, Danska, Njemačka, Švicarska i Luksemburg. Gore plaće od naših imaju nastavnici u Češkoj, Grčkoj, Crnoj Gori, Latviji, Slovačkoj, Turskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, BiH i Albaniji.
Svi podaci se odnose na zakonski utvrđenu bruto plaću za puno radno vrijeme učitelja na početku karijere, koji imaju minimalne kvalifikacije za učiteljsku profesiju. U dobrom dijelu zemalja članica učitelji imaju veće kvalifikacije od minimalno potrebne i sukladno tome imaju i veće plaće.
Prosječna godišnja bruto plaća učitelja u zemljama Europske unije je 25.055 eura.
Godišnja početna plaća bila je iznad 50.000 eura u samo tri zemlje: Luksemburgu, Švicarskoj i Njemačkoj, a godišnja plaća u Francuskoj i Italiji bila je upola manja od one u Njemačkoj.
Bugarska je imala najnižu godišnju početnu plaću učitelja među zemljama EU-a, od 7731 eura. Ispod 10.000 eura primali su i nastavnici u Latviji, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj.
Standard kupovne moći (PPS) je "umjetna valutna jedinica" definirana od Eurostata, gdje jedna jedinica PPS-a može teoretski kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji. Gledajući plaće u PPS-u, uklanjaju se neke od razlika u troškovima života među zemljama, ali još uvijek postoje velike disproporcije. Plaće nastavnika gledano kroz ovu prizmu kretale su se od 7.824 PPS-a u Albaniji do 50.357 PPS-a u Njemačkoj. Dok je godišnja bruto početna plaća nastavnika općenito između 20.000 i 30.000 PPS-a, još uvijek je ispod 20.000 PPS-a u deset zemalja EU-a: Estoniji, Malti, Češkoj, Rumunjskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Slovačkoj. U Hrvatsko je iznosila 21,257 PPS-a.
Balkanske zemlje Crna Gora i Sjeverna Makedonija, koje su izvan EU-a, imaju veće plaće nastavnika u PPS-u od nekoliko zemalja EU-a. Iznenađujuće, Turska je značajno bolje rangirana u PPS-u (28.455) nego u nominalnoj plaći (8.330 eura) i dok je na 28. mjestu od 36 zemalja u nominalnim brojkama, po PPS-u je 11.
Kakve su plaće europskih učitelja u usporedbi s minimalnom plaćom?
Omjer nastavničkih plaća i minimalne plaće pokazuje koliko učitelji zarađuju u usporedbi s minimalnom plaćom u svakoj zemlji. Omjer se izračunava tako da se bruto plaća nastavnika podijeli s bruto minimalnom plaćom.
Taj je omjer najveći u Njemačkoj s 2,8, dok Poljska ima najniži omjer s 1,1. Drugim riječima, početna plaća učitelja u Poljskoj vrlo je blizu minimalne plaće, dok učitelji koji počinju u njemačkim državnim školama zarađuju gotovo tri puta više od minimalne plaće. Prosječni omjer u 21 zemlji EU-a je 1,86, dok je u Francuskoj i Grčkoj samo 1,4.
U većini europskih zemalja učitelji koji počnu raditi u državnim školama također u prosjeku zarađuju znatno manje od nacionalnog bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika.
Njihova godišnja bruto zakonska početna plaća bila je viša od BDP-a po glavi stanovnika u samo sedam od 36 zemalja. Najveći omjer plaće i BDP-a po glavi stanovnika zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji 1,28, dok je najniži u Irskoj 0,45. U Hrvatskoj je 1. Iako je Njemačka jedna od zemalja s najvećim BDP-om po glavi stanovnika u Europi, omjer je 1,26, što znači da mlađi učitelji još uvijek zarađuju više od prosječnog BDP-a po glavi stanovnika. Nasuprot tome, ovaj omjer je samo 0,71 u Francuskoj.
Koliko su zemlje potrošile na obrazovanje?
U 2020. godini rashodi opće države za obrazovanje u EU iznosili su 671 milijardu eura ili 5 posto BDP-a. Zemlje EU-a koje troše najveći udio BDP-a na obrazovanje bile su Švedska (7 posto), Belgija i Estonija (6,6 posto), a zatim Danska (6,4 posto). Izvan EU-a, Island je potrošio 7,7 posto svog BDP-a na obrazovanje. Hrvatska izdvaja 5,4 posto. Najniže razine izdataka za obrazovanje kao udjela u BDP-u zabilježene su u Irskoj (3,1 posto), Rumunjskoj (3,7 posto) i Bugarskoj (4 posto).