Državnu maturu ove je godine palo ukupno 5064 (19,6 posto) ili petina maturanata koji su pristupili ispitima ljetnog roka iz redovitog sustava, piše Slobodna Dalmacija.
To je za oku tisuću manje u odnosu na lanjsku maturu na kojoj je negativnu ocjenu iz obveznih ispita (hrvatski i prvi strani jezike te matematika, zbog čega se pada matura) dobilo čak 6087 učenika završnih razreda srednjih škola ili njih 22,8 posto. Među gimnazijalcima, za koje je matura obvezna, pad je ove godine 'upisalo' 360 (3,2 posto) pristupnika (lani ih je bilo 460), dok je među strukovnjacima pao svaki treći, to jest 32,1 posto ili ukupno 4704 učenika, što je također manje nego lani kada ih je bilo 5627.
Ukupno tri gimnazijalca i 344 učenika strukovnih škola dobilo je jedinicu iz sva tri obvezna ispita na maturi. Gimnazijalci su ipak bili bolji u odnosu ne samo na lanjsku generaciju (maturu palo 3,9 posto učenika gimnazija), nego trostruko bolji u odnosu na najgoru 2018./2019. godinu, kada je broj „negativnih“ gimnazijalaca bio čak 9,4 posto, a godinu ranije 5,2 posto.
Negativne ocjene
Iako manji, i ove je godine zabrinjavajući broj ukupnih negativnih ocjena iz svih obveznih i izbornih predmeta – bilo ih je 14.383 (jedan učenik može pasti više predmeta), dok ih je lani bilo 15.822, a rekordne 2019. čak 19.576.
Kao kuriozitet dodajmo kako je jedan učenik ove godine dobio čak osam jedinica iz ispita mature (valjda svaki na koji je izašao jer se maksimalno može polagati devet predmeta, što obveznih što izbornih), pet pristupnika palo je šest predmeta, a čak 29 jedinicu je dobilo iz pet predmeta. Gimnazijalci su najviše padali iz matematike i stranog jezika, dok je iz hrvatskog jezika njih 11 dobilo jedinicu.
Najmanje jednu negativnu ocjenu (bilo iz obveznog bilo izbornog predmeta) dobilo je 2100 učenika gimnazija (19 posto), te gotovo polovica učenika strukovnih škola (45 posto ili 6679 tih učenika). Iz matematike i hrvatskog jezika ukupno je ove godine bilo 5782 jedinice (10,5 posto), što je ipak nešto bolje nego lani kada ih je bilo 11 posto, ili prije dvije godine (15,2 posto).
Najmanja prosječna riješenost nekog testa na maturi (od 31 do 40 posto) bila je iz sociologije, a nevjerojatno zvuči i podatak da je na testu iz psihologije, jednoga od najpopularnijih izbornih predmeta, najčešća ocjena ove godine bila – jedinica.
Općenito, ovogodišnji su maturanti, kako smo već pisali, znatno bolje od svojih prethodnika riješili testove iz matematike, engleskog jezika te fizike i kemije, dok su više podbacili iz hrvatskog jezika i biologije.
Naprotiv, kako je na predstavljanju konačnih rezultata mature u srijedu rekao Vinko Filipović, v.d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu mature, ono što će sigurno obilježiti ovogodišnji 'ispit zrelosti' jest esej iz hrvatskog jezika za koji ni ove godine nije postojao minimalni bodovni prag prolaznosti.
Tako se dogodilo da je ukupno 3825 pristupnika ili nevjerojatnih 14 posto na eseju iz hrvatskog jezika dobilo nula bodova, što znači da ih ni najmanje nije inspirirao Krležin "Povratak Filipa Latinovizca" (ulomak na eseju više, A razine) ni, za opću kulturu nezaobilazni, roman „U registraturi“ Ante Kovačića (ulomak na eseju osnovne, B razine). Čak 1671 maturant (6,1 posto), od čega najviše njih na B razini (ukupno 1136 ili 12,7 posto), na eseju nije napisao niti jednu jedinu riječ, odnosno predao je prazan papir, dok njih oko osam posto (ukupno 2154) nije ispunilo normu od dovoljnog broja riječi.
Niži standard
Međutim, ono što je izuzetno zabrinjavajuće jest da je od tih 3825 s nula bodova njih čak 1337 ostvarilo prolaz na ispitu iz hrvatskog jezika, što znači da su vjerojatno dobro riješili test koji im je osigurao dovoljno bodova za prolaz.
- Osobno mislim da to nije dobro, jer su to učenici koji su praktički mogli upisati pravo, ekonomiju, kroatistiku ili novinarstvo. Na ovaj način snižavamo standard pismenosti naših učenika, a pismenost koja se izražava kroz esej važna je i za opću kulturu. NCVVO će sa svim stručnim institucijama analizirati ovo stanje i razmotriti mogućnost ponovnog povratka minimalnog bodovnog praga na eseju iz hrvatskog jezika – najavljuje V. Filipović, ističući kako se to ipak najranije može očekivati tek za dvije godine, odnosno na maturi 2022./2023. godine.
Dodajmo kako se ispit iz hrvatskog jezika sastoji od dva dijela, testa i eseja, međutim kako nema minimalnog bodovnog praga za prolaz na eseju, taj se ispit može položiti čak i kada netko preda prazan papir. Dovoljno je samo pojaviti se na testu. Koliko je ove godine katastrofalan podatak o 3825 učenika s nula bodova na eseju iz hrvatskog vidljivo je u usporedbi s prethodnim godinama (od 2016. do 2020.) kada je takvih učenika bilo između 2200 i 2400, kaže Filipović.
Istaknimo još neke rezultate – ukupno 118 ispita mature riješeno je sa stopostotnom točnošću, od čega najviše iz engleskog jezika B razine, ukupno 36, ali i matematike B razine (24) i matematike A razine (23). Ukupno tri pristupnika imaju dva ispita riješena bez ijedne greške: dva su pristupnika stopostotno riješila matematiku A i fiziku, a jedan matematiku A i engleski B.
Međutim, bilo je i prijestupnika: za ukupno 59 maturanata poništeni su svi ispiti u ljetnom roku jer su uhvaćeni u nedopuštenim radnjama i to korištenju mobitela (7), potpisivanju punim imenom i prezimenom na testu (34) i prepisivanju (18). Covid-pozitivnih maturanata bilo je 19 i oni na maturu mogu izaći tek u jesenskom roku, dok je državnu maturu u ljetnom roku iz samoizolacije (u prostorijama škola) polagalo tek devet učenika, piše Slobodna Dalmacija.
Državna matura u brojkama
- 29.532 pristupnika ukupno polagalo maturu (1561 manje nego lani)
- 138.712 ukupno provedeno obveznih i izbornih ispita;
- 5064 učenika (19,6 posto) je maturu palo
- 14.383 ukupan broj svih negativnih ocjena
- 45 posto učenika strukovnih škola dobilo najmanje jednu jedinicu
-3825 učenika (14 posto) na eseju iz hrvatskog jezika dobilo nula bodova
- 118 ispita riješeno 100 posto
- 3 učenika imaju dva ispita bez ijedne greške
Dolari i euri najboljima
I ove godine naši istaknuti znanstvenici Marin Soljačić i Boris Sakač dodijelit će nagrade najboljim maturantima s državne mature u kategorijama kao i prijašnjih godina.
Tako će nagradu Soljačić u iznosu od pet tisuća američkih dolara ove godine dobiti Eugen Bošnjak iz zagrebačke XV gimnazije koji je najbolje napisao maturu iz matematike A i fizike (sto posto riješenost) i hrvatskog jezika A razine (88,33 posto).
Nagrada Sokač u iznosu od pet tisuća eura pripala je Davoru Mareniću iz Srednje škole „Tin Ujević“ iz Kutine, koji je najbolje napisao test iz informatike (100 posto točno) i matematike A (95 posto).