Kako prezimiti, a ne bankrotirati? Puna ih je Dalmacija, postaju otpad. A griju najbolje i može se uštedjeti preko tisuću eura!

Berba i prerada maslina nekako se poklapaju s početkom sezone grijanja. No malo tko zna da su koštice masline jeftin energent, a ne otpad koji nastaje preradom ploda, kako se u najvećem broju slučajeva tretira. Osim visoke energetske vrijednosti, znatno je i jeftinija nego, primjerice, loživo ulje, peleti, briketi ili drvo za ogrjev.

Posljednjih godina poskupjeli su svi energenti, cijene grijanja odletjele su u nebo. Već smo pisali da su peleti duplo skuplji, toliko koštaju da oni koji ih koriste traže alternativne načine grijanja, premda ni ogrjevna drva nisu jeftina. Drva u paletama (1,8 kubika), hrast, grab, ili bukva, iscijepani na dužinu od 33 centimetra, koštaju od 200 do 250 eura.

Prošle jeseni na tržištu je bila nestašica drva za ogrjev. Drvosječe su izvozili drvo uglavnom u Italiju ili neke druge zemlje EU-a pa su domaći potrošači ostajali bez kvalitetnog drva. Nudila su se drva niže kalorijske vrijednosti, poput akacija. Loživo ulje je 1,14 eura za litru, a plin 1,42 eura za litru.

Veza u dućanima

Ljudi koji su željeli uštedjeti na grijanju investirali su u peći na pelete. Međutim, peleti su poskupjeli najviše među energentima. Za grijanje na pelete ove zime jedna obitelj s kućom od 200 četvornih metara trebala bi izdvojiti više od dvadeset tisuća kuna (ovisno o kvaliteti peleta koji se kupuju), pa su to enormno visoki iznosi.

Prije pet-šest godina peći na pelete postale su preko noći hit. Mnogi su se počeli grijati na pelete. Izbacivali su iz kuća centralna grijanja na preskupi plin, struju, naftu. Peć na pelete tražila se preko veze u dućanima, na nju se čekalo i po nekoliko mjeseci. Društvene mreže obasipane su reklamama za peći na pelete, koje su popularno nazvane “smoki”. Zapravo, riječ je o komadićima drva i piljevine s nekakvom smolastom smjesom koja se pod pritiskom preša u rolice, koje su sada preskupe.

I tako dolazimo do koštica masline, koje mogu zamijeniti pelete u ovoj energetskoj krizi. Koštica po Dalmaciji imamo napretek, svaka uljara koja prerađuje masline ne zna što će s njima. Jeftine su, a njihova kalorična vrijednost je puno bolja i, što je najvažnije, mogu se miješati s peletima ili potpuno samostalno ložiti.

Maslina daje i više nego što ljudi misle, od nje nema otpada
 

Nikša Stipaničev/Cropix

Umjesto da je bace kao biološki otpad, neke uljare u Istri koštice masline prodaju za grijanje. U Hrvatskoj se godišnje ubere i preradi na tisuće tona maslina u kvalitetno maslinovo ulje, dok se nusproizvod komina s košticama odlaže na deponije ili odbacuje negdje u prirodu.

Cijena im je oko 30 centi (2,26 kuna). Za jednu kuću od 200 četvornih metara potrebno je oko pet tona, za što bi trebalo izdvojiti 1500 eura, što je ušteda od desetak tisuća kuna u odnosu na loženje peleta.

Gužva u uljari

– Oni koji već imaju peći na pelete mogu ložiti koštice bez ikakvih značajnijih modifikacija ložišta. Jednostavno, pelete zamijene suhim košticama masline. Ali ipak moraju paziti, jer koštice oslobađaju puno veću energetsku vrijednost pa se ložište može rastaliti ako ih se ubaci previše – kaže nam Karmino Beletić, maslinar i uljar iz Istre koji već naveliko prerađuje koštice maslina i od njih pravi vrijedan energent.

U njegovoj uljari u Novigradu nema otpada niti nusproizvoda. Posebni strojevi odvajaju koštice, koje se suše i već nakon nekoliko dana mogu se ložiti. Od ostataka komine proizvode ekološko gnojivo te tako maslini vraćaju ono što im je kroz svoj plod dala. A planiraju i proizvodnju peleta od grana masline koje zaostaju nakon rezidbe.

Jedan od istarskih pogona u kojem se otpadna komina prerađuje u pelete

Goran Šebelić/Cropix

– Na 100 kilograma prerađenih maslina imamo 30 kilograma koštica, ovisno o stanju masline, sorti i kvaliteti ploda te je li veća ili manja. Svakako, u sezoni berbe i prerade maslina mjesečno proizvede 200 tona koštica i sve se proda. Ljudi se zapisuju unaprijed. U početku su bili malo nepovjerljivi, ali s obzirom na poskupljenje energenata, mnogi su se odlučili za koštice masline – govori Karmino.

– Takva koštica, ako se pravilno ekstrahira i suši, puno je bolja od peleta. Nema dima, nema neugodnih mirisa, plamen izgleda kao da gori plin. Koštica masline teško je zapaljiva, ali kad uhvati, oslobađa visoke temperature i u kući neće biti hladno – zaključuje Beletić, koji planira prerađivati i za loženje u pećima prilagoditi i ljuske od orašastih plodova, badema, oraha, lješnjaka.

Istra prednjači

Za razliku od svojih dalmatinskih kolega, istarski maslinari i uljari daleko su dogurali u iskorištavanju komine masline koja nastaje prilikom prerade u uljarama. I Andrej Đurić, vlasnik uljare “Baiocco” iz Galižane, nema otpadaka. Investirao je u poseban stroj koji odvaja koštice masline, koje se zatim suše i pripremaju za loženje. Sve što proizvede odmah i proda, jer su jeftinije od peleta, a imaju istu funkciju kao i peleti.

Uz proizvodnju ulja, Istrijani su okrenuli i proizvodnju maslinovih koštica za ogrjev, dok Dalmatincima koštice maslina ne služe ničemu.

Povećanjem površina pod maslinama i vinovom lozom povećava se i količina ostataka nakon rezidbe i prerade, ali zasad ti ostaci još uvijek nisu iskorišteni, a mogli bi biti. Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 23 tisuća tona ploda maslina, od čega je kao nusproizvod mljevenja zaostalo najmanje 5000 tona koštica.

Maslinove koštice bi tako uz malo truda i inovacije mogle biti zamjena za skupa drva i pelete. U Dalmaciji nema plina, ali zato ima koštica maslina koje bi ga mogle zamijeniti. Kada će se to dogoditi, teško je prognozirati. Dok se netko ne dosjeti iskoristiti takvu mogućnost koja mu je nadohvat ruke, komina i koštice masline odlagat će se na smetištima i deponijima kao biološki otpad, često i nekontrolirano u prirodi, gdje će godinama kasnije zagađivati tlo.