Američka središnja banka Federal Reserve prošli je tjedan prvi puta nakon dulje vremena povećala ključnu kamatnu stopu što je samo početak njezinog daljnjeg rasta zbog rekordne inflacije u SAD-u. Ključni je kamatnjak podigla i britanska središnja banka (BoE), dok je Europska središnja banka ubrzala dinamiku »izlaska« iz programa otkupa obveznica što znači da također počinje zatezati monetarnu politiku. Time si je naime otvorila prostor za skorije povećanje i njenih ključnih kamatnjaka (koji su i dalje na nula, 0,25, odnosno minus 0,5 posto). Sve je to »podebljano« i izjavama čelnika ECB-a o opasnostima od još veće inflacije, ali ne i recesije, piše Novi list, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Nakon rasta ključnih kamata, porast će i kamatne stope na tržištima članica eurozone, ali i kod nas jer smo preko bankarskog kanala snažno vezani na cijenu kapitala u eurozoni. HNB zasad ne čini ništa naročito osim što brani tečaj, odnosno ne da mu da previše deprecira, ali to i inače radi. Hrvatskoj je rejting, prema agenciji S&P, ostao stabilan što je sada izuzetno važno jer može ublažiti pritisak na rast kamata koji država već osjeća. Posebno je to važno za refinanciranje državnog duga. Također, ulazak u eurozonu trebao bi naše tržište učiniti manje rizičnim pa je i to faktor koji bi mogao djelovati ublažavajuće. ECB je naime prognozu inflacije za eurozonu za ovu godinu revidirao na više, s 3,2 na 5,1 posto, a rast BDP-a na za pola postotnog boda niže, na 3,7 posto.
Kod nas stopa inflacije trenutačno malo i premašuje onu u eurozoni, dok je S&P očekivani rast u 2022. prepolovio, s ranijih 5 na 2,5 posto. Naravno, rat u Ukrajini glavni je razlog za revidiranje prognoza rasta na niže, no recesije u tim prognozama zasad ipak nema. Ipak, neizvjesnost je velika, planovi se prave jako kratkoročno jer nitko ne zna što će biti. S obzirom da središnje banke trenutačno apostrofiraju inflaciju kao najveći problem, a što znači mogući skori rast kamata, pitali smo i veće banke u Hrvatskoj, što očekuju, kada će cijena kapitala kod nas krenuti uzlazno za građane i poduzeća. Naime, posve je jasno da će uz inflaciju, veće rate kredita biti dodatni udar na standard, iako se kamate i dižu da pokušaju zauzdati rast cijena. Rast kamata pogodit će klijente s ugovorenim promjenjivim kamatama na kredite, te naravno nove korisnike kredita, one koji kredit tek budu ugovarali, ako se uvjeti zaoštre.
Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja u Erste banci, kaže da je, »nakon dužeg perioda postepenog pada kamatnih stopa, izgledno očekivati stabilizaciju toga trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno ECB-a, ali i globalnih geopolitičkih događanja.«
– Tenzije na globalnim energentskim tržištima i sporost u normalizaciji lanaca dobave pod dodatnim su utjecajem ratnih zbivanja u Ukrajini, a što implicira dodatno ubrzavanje inflacije, ali i rastuću neizvjesnost oko ekonomskih izgleda. U tom svjetlu, iako trenutačni karakter inflatornih pritisaka nije dominantno u sferi djelovanja monetarne politike, centralne banke nastoje adresirati inflatorne pritiske kroz trend dizanja ili najave dizanja referentnih kamatnih stopa. U tom kontekstu idu i zadnje najave normalizacije monetarne politike od strane ECB-a. Uzimajući u obzir visoku razinu domaće likvidnosti i konkurentske pritiske na bankarskom tržištu, možemo reći da su klijenti tijekom 2022. još uvijek u velikoj mjeri sigurni od rasta kamatnih stopa.
Ipak, treba voditi računa da će transmisija rasta referentnih kamatnih stopa biti brža kod klijenata s kreditom vezanim uz euribor, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a (nacionalna referentna stopa) u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postepen i uz vremenski odmak sukladno prirodi određivanja NRS stope, poručuje Kovač. Iz Zagrebačke banke su kratko poručili da u okviru svog redovnog poslovanja prate okolnosti i promjene na tržištu te prema tome usklađuju poslovne odluke. Iz OTP banke poručuju da pažljivo prate situaciju, analizirajući sve aspekte te će postupati u skladu s regulatornim promjenama ako i kada se dogode.
– U međuvremenu svi oni koji žele izbjeći izloženost budućem kretanju kamatnih stopa mogu odabrati kredite u kojima je kamatna stopa fiksna za dio ili za cijelo razdoblje otplate kredita, sugeriraju u OTP-u.
Hrvatska udruga banaka (HUB) podsjeća da je visina kamatnih stopa poslovnih banaka u Hrvatskoj direktno povezana s monetarnom politikom HNB-a i ECB-a.
– Shodno tome, daljnje kretanje visine kamatnih stopa ovisit će o nositeljima monetarne politike u EU-u, koji u ovom trenutku analiziraju snagu inflatornih pritisaka uzrokovanih poremećajima na tržištu zbog pandemije koronavirusa i ratnog sukoba u Ukrajini.
Nije moguće u potpunosti predvidjeti daljnje odluke europskih regulatora te hoće li i kada slijediti monetarnu politiku FED-a, ali vjerujemo da će svakako voditi računa o nizu faktora poput europskog gospodarstva koje se još uvijek oporavlja od posljedica pandemije i velikom broju europskih država s visokim javnim dugom na koje bi negativno utjecali uvjeti visokih kamatnih stopa. Izvjesno je da će u nekom trenutku doći do određenog rasta referentnih kamatnih stopa s obzirom na to da bilježimo povijesno niske razine kamatnih stopa, ali vjerujemo da će taj rast biti postepen i blag, zaključuje HUB.
Inače, Ruska središnja banka je, kao što je poznato, ključne kamatne stope povećala na čak 20 posto, zbog rastuće inflacije i pada rublje, prije svega kao odgovor na sankcije zapada, piše Novi list.