Nakon što su iscrpili sve poznate trikove uz pomoć kojih su u inflaciji maksimalno povećali profitne marže proizvoda - treba li više išta pojašnjavati o "shrinkflaciji" - proizvođači se okreću novoj niši koja bi trebala produljiti period neracionalnog trošenja, piše Jutarnji list.
U tijeku je "premiumizacija" tržišta, pojava u kojoj velike kompanije svoje potrošače guraju prema nešto skupljim i navodno kvalitetnijim verzijama klasičnih proizvoda, a svoju "nadograđenu" verziju sada dobiva sve, pa među posljednjima i poznati sprej WD-40, koji je nedavno dobio pametnu pumpicu za dvije vrste raspršivanja.
Ta će im "inovacija", piše New York Times, omogućiti da nove limenke ovog lubrikanta na tržište plasiraju po nešto većim cijenama, baš kao što je i domaće popularno piće Cedevita nedavno dobilo pametni čep, a time automatski i veću cijenu (ne treba zaboraviti da je uz to onda još i smanjena gramaža proizvoda).
I ovaj trik je pomno osmišljen - velike kompanije su svjesne kako je srednja klasa izrazito oslabljena inflacijom, dok tek maleni dio građana "sjedi" na značajnijim količinama novca ušteđenog u prvim mjesecima pandemije, i sada računaju da će ga htjeti potrošiti na nešto bolje, a opet ne iznimno skupe ili luksuzne proizvode.
Kako pojašnjava Ivan Junaković iz tvrtke NielsenIQ, premiumizacija nije nužno vezana isključivo uz inflaciju, već se ona općenito javlja u nekim ekstremnijim vremenima - vremenima financijskog oporavka kad potrošači, jer imaju više novca, posežu za skupljim proizvodima, a onda i u vremenima inflacije, kada se potrošači odriču većih troškova poput putovanja ili kupovine novog automobila, ali se zato nagrađuju finijom čokoladom, alkoholom, kozmetikom.
"Stvar je dosta jednostavna - radi se o skupljim proizvodima kojih treba kupiti manje da se ostvari veći promet. Osim samog prometa, radi se o proizvodima koji su kupcima zanimljivi, čine prodaju neke kategorije svježijom, relevantnijom, uzbudljivijom, što u konačnici utječe na pozitivan imidž kako proizvođača, tako i trgovca", pojašnjava Junaković.
Ono što je s premium proizvodima posebno zanimljivo jest činjenica da ta oznaka nije egzaktna - za razliku od eko ili bio proizvoda, svaki proizvod na sebi može nositi oznaku premium, baš kao što brojni premium proizvodi, nastavlja Junaković, uopće nemaju naznaku da predstavljaju nadogradnju nekog artikla.
Dakle, da bi neki proizvod dobio status "premium", nije nužno da on u stvarnosti predstavlja poboljšani proizvod, već je to prepušteno isključivo volji proizvođača, a NielsenIQ-ova analiza pokazuje kako artikli s ovom oznakom u pravilu ostvaruju cijene od 20 posto iznad prosjeka promatrane kategorije, što je trgovcima posebno interesantno.
Premium verzije proizvoda tako danas imaju brojne robne marke, a prema podacima NielsenIQ-a, premium globalno čini preko 30 posto ukupne prodaje robe široke potrošnje.
Nije ni čudno - premium proizvodi odgovaraju na želju potrošača da koristi neki specijalizirani proizvod, pružaju mu osjećaj uživanja, pa čak i uspjeha, pa je ovo odlična niša koja proizvođačima omogućuje veću zaradu.
Mladen Kožić iz GfK upozorava kako se premiumizacija uglavnom vidi u kategorijama osobne njege, posebno u rastu prirodne kozmetike s prefiksima "bio", "eko", "organsko" i "prirodno", a statistika pokazuje kako je vrijednost te kategorije u 2022. godini za 16 posto viša od one godinu ranije.
"Dio je to šireg trenda rasta bio, eko, organskih i prirodnih proizvoda koje je u 2022. kupovalo čak 87 posto kućanstava. Iako je njihov udio u ukupnoj robi široke potrošnje još uvijek relativno skroman, njihov 17-postotni rast značajno je veći od rasta tržišta. Pritom najveći relativni rast ovih proizvoda pripada Lidlu, Sparu i Eurospinu, iako je dm-drogerie markt i dalje prvi u broju kupaca bio, eko, organskih i prirodnih proizvoda s čak 621.271 kupcem u 2022. godini", otkriva Kožić.