Bugarska je započela pregovore s ruskim Gazpromom kako bi zaključila sporazum o nabavi plina i osigurala energiju za grijanje do kraja sezone. "Kao privremena vlada, želimo dovršiti sporazum koji već imamo", rekao je u ponedjeljak obnašatelj dužnosti premijera Galab Donev.
Gazprom je krajem travnja obustavio isporuke Bugarskoj, unatoč ugovoru koji je važio do kraja 2022., budući da je tadašnja prozapadna vlada u Sofiji odbila plaćati plin u rubljima.
Bugarska nije promijenila geopolitički smjer, naglasio je Donev, odgovarajući na optužbe bivših ministara da njegova vlada želi promijeniti vanjskopolitičku orijentaciju članice EU-a i NATO-a.
S Gazpromom nećemo pregovarati o novim ugovorima, već o nabavi energije za cijelu sezonu grijanja, objasnio je.
Bugarska bi, inače, trebala izabrati novi parlament 2. listopada.
Eleonora Mitrofanova, ruska ambasadorica u Bugarskoj, poručila je nedavno kako nema prepreka dostavi Gazpromovog plina, vlada samo mora reći da to želi. Rosen Hristov, ministar energije, najavio je prošlog ponedjeljka da bi pregovori s Gazpromom mogli biti neizbježni jer nema dovoljno plina.
Iako je 26. travnja Gazprom izvijestio Bugarsku da joj prestaje isporučivati plin. Ali, tada je vladu vodila prozapadna koalicija premijera Kirila Petkova. Koju su ubrzo srušili “ruski trojanski konji” (ruski ambasador Vladimir Čižov pozdravio je ulazak Bugarske u EU jer će biti “trojanski konj” Moskve).
Bugarska kao ‘trojanski konj‘ Rusije
Nakon pada vlade predsjednik Rumen Radev, bivši pilot, a bugarska je vojska i nakon punoljetnosti u NATO i dalje snažno proruski nastrojena, formira vladu koja se okreće Moskvi. Iako se dio javnosti buni protiv takve politike i ne želi ovisnost o ruskim energentima, prenosi Jutarnji.
Sadašnja vlada odugovlači otvaranje interkonektora s Grčkom koji bi omogućio dolazak plina iz drugih izvora. Moskva je presretna, Sofija se vraća gdje smatraju da joj je mjesto.
Pri čemu Bugarska ima stratešku ulogu na Crnom moru i istoku Balkana koja nadmašuje srbijansku. I dalje smatram da je u procesu blokade otvaranja pregovora Sjeverne Makedonije s EU postojala prikrivena uloga Rusije.
Rat je izazvao “prvu pravu svjetsku energetsku krizu u povijesti”, rekao je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). Indijski uvoz iz Rusije, uglavnom sirove nafte, upeterostručen je od 24. veljače i početka ruske agresije na Ukrajinu do kraja srpnja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, premašivši 15 milijardi dolara.
Vlada u New Delhiju najavljuje poticaje izvoznicima koji u plaćanjima koriste rupije kako bi potaknula njihovu upotrebu i povećala izvoz u Rusiju. Indija se nije priključila sankcijama koje Rusiji nameću SAD i EU. I nastoji zaraditi na jeftinoj nafti što joj je teško zamjeriti.
Japan, Republika Koreja (južna) i Republika Kina na Tajvanu su, piše Nikkei, od veljače uvezli iz Rusije fosilnih goriva za 5,5 milijardi dolara. Tokio tvrdi zato što im treba prijelazno razdoblje. Bugarska od dolaska nove vlade ne razmišlja o prijelaznom razdoblju i potvrđuje se jasnom i neposrednom prijetnjom jedinstvu EU.