Država od 2024. godine povećava iznos nacionalne naknade za starije osobe i znatno olakšava uvjete po kojima osobe starije od 65 godina koje nemaju drugih izvora prihoda mogu ostvariti pravo na tu naknadu iz sustava socijalne skrbi, piše Faktograf.
Nacionalna naknada za starije osobe isplaćuje se od 2021. godine, a praksa je pokazala da je vlada u potpunosti krivo procijenila koliko će starijih osoba bez prihoda obuhvatiti. Naime, tijekom zadnje dvije godine tek je nešto više od 30 posto od procijenjenog broja korisnika tu naknadu koristilo.
Zbog toga je pokrenut postupak izmjena i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
„Prilikom donošenja Zakona procijenjen je broj korisnika nacionalne naknade u prve dvije godine primjene Zakona, u 2021. godini približno 19 700 osoba te 21 550 osoba u 2022. godini. Projekcije su izrađene na temelju raspoloživih javno dostupnih podataka, a kako je u trenutku pripreme Zakona u Republici Hrvatskoj bilo približno 860 000 osoba starijih od 65 godina života, pretpostavljeno je kako bi od ukupnog broja osoba starijih od 65 godina moglo biti približno 50 000 potencijalnih korisnika nacionalne naknade za starije osobe“, navodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u prijedlogu izmjena i dopuna zakonskih odredbi koje se nalaze u javnom savjetovanju. Kako objašnjava resorno ministarstvo, pri procjeni broja korisnika nacionalne naknade obuhvatilo se osobe koje nisu korisnici mirovine i nisu korisnici prava iz sustava socijalne skrbi te nisu zaposlene.
U praksi, iako se procjenjivalo da bi nacionalnu mirovinu moglo koristiti 50-tak tisuća starijih od 65 godina, tu socijalnu naknadu trenutno koriste tek 6 592 starije osobe.
Naknadna procjena učinaka uvođenja nacionalne naknade za starije osobe pokazala je kako nešto treba promijeniti. Nacionalnu naknadu u 2021. godini, naime, ostvarilo je 31,35 posto korisnika u odnosu na procijenjeni broj (oko 19 700 korisnika), a u 2022. godini 34,39 posto u odnosu na procijenjeni broj (21 550 korisnika).
„Iz toga je razvidno da je zakon imao utjecaj na znatno manju skupinu osoba nego je predviđeno“, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena i dopuna.
Žene u većini
U ožujku je, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), evidentirano ukupno 6 592 korisnika nacionalne naknade. Većina korisnika su žene pa je u travnju (za mjesec ožujak) nacionalna naknada isplaćena za 4 261 žene (64,64 posto od ukupnog broja korisnika) ta za 2 331 muškaraca (35,36 posto).
Prosječna dob korisnika nacionalne naknade je 73 godine.
„Prema regionalnoj pripadnosti, utvrđen je najveći broj korisnika na području Zagreba i Zagrebačke županije (1172), Osječko-baranjske (556), Splitsko-dalmatinske (516) te Vukovarsko-srijemske županije (515), dok je najmanji broj korisnika na području Ličko-senjske (85), Međimurske (116) te Dubrovačko-neretvanske županije (138)“, navodi se u prijedlogu zakonskih izmjena.
Od sredine prosinca 2020. godine, kada je HZMO počeo zaprimati zahtjeve, do kraja ožujka ove godine ukupno je podneseno 14 486 zahtjeva pri čemu je 7 657 osoba ostvarilo pravo na nacionalnu naknadu. Ukupno je tako svega oko 53 posto podnesenih zahtjeva odobreno.
Provedena analiza je pokazala kako se zahtjevi najčešće odbijaju zbog propisanog cenzusa, odnosno činjenice da prihodi podnositelja zahtjeva i/ili njegovih članova kućanstva premašuju propisani iznos utvrđen u visini nacionalne naknade po članu kućanstva.
„Osim navedenog razloga, više od 15 posto zahtjeva je odbijeno zbog neispunjavanja uvjeta prebivališta, potom zbog korištenja zajamčene minimalne naknade (više od 11 posto) te nenavršene starosne dobi od 65 godine (gotovo 10 posto)“, navodi se u obrazloženju predloženih zakonskih izmjena.
Nacionalna naknada za starije osobe trenutno iznosi 120,71 eura, a taj se iznos, kako i sami priznaju, „ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba“, pri čemu se iznos nacionalne naknade, koja je socijalno pravo, uspoređuje sa zajamčenom minimalnom naknadom čija je osnovica povećana na 132,72 eura te s prosječnim iznosom najniže mirovine koja je u veljači bila 293,82 eura.
U izbornoj godini naknada skače na 150 eura
Stoga se predlaže da od siječnja 2024. godine, nacionalna naknada iznosi 150 eura. Kako je riječ o povećanju od 23,26 posto, država u idućoj godini ne planira provesti propisano usklađivanje naknade s kretanjem cijena.
Materijalni cenzus za odobravanje nacionalne naknade podiže se na dvostruki iznos nacionalne mirovine (sa sadašnjeg iznosa nacionalne mirovine). To znači da visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva ne prelazi 300 eura mjesečno.
Jedan od uvjeta za naknadu je i neprekidno prebivanje u Hrvatskoj. Umjesto sadašnjih 20, ubuduće će potencijalni korisnik naknade prije podnošenja zahtjeva trebati imati najmanje 10 godina prebivalište u Hrvatskoj. Nacionalnu mirovinu će moći dobiti i starija osoba koja je pokrenula postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom, odnosno dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
HDZ je još od predizbornog programa 2016. godine obećavao uvođenje nacionalne mirovine za osobe koje nisu sposobne same priređivati i raditi. Ta je nacionalna mirovina, kako je obećavao HDZ trebala iznositi najmanje 40 posto od minimalne plaće u godini u kojoj osoba ostvaruje pravo na nacionalnu mirovinu.
Međutim, tu obećanu nacionalnu mirovinu zamijenila je prije dvije godine nacionalna naknada za starije osobe koja se ne određuje u postotku minimalne plaće, već je zakonski određen iznos koji se jednom godišnje usklađuje s kretanjem cijena, zaključuje Faktograf.