Tri najbogatije zemlje prošle godine bile su SAD s financijskom imovinom od 209.524 eura po stanovniku, Švicarska sa 195.388 eura i Singapur sa 116.657 eura, dok je Hrvatska na 32. mjestu s 11.810 eura po stanovniku, piše Slobodna Dalmacija.
Podaci su to iz Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu za 2020. godinu, koje pokazuje imunitet bogatstva na krize u 57 zemalja svijeta, a u financijsku imovinu računaju se novac i bankovni depoziti, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, dionice, obveznice i investicijski fondovi.
Prošle godine, koju su obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija, bruto financijska imovina širom svijeta porasla je 9,7 posto, na 192 bilijuna eura, što je najjači rast od 2005.
Za taj skok zaslužne su središnje banke s ublažavanjem monetarnih politika te su se burze odvojile od temelja i narasle za 25 posto. Imovina u vrijednosnim papirima narasla je 13,7 posto, najviše u 21. stoljeću, osiguranja i mirovine rasli su 8,1 posto, a bankovni depoziti 6,4 posto.
I kućanstva u plusu
Pandemija je ove godine uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina te su središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale dosad neviđene monetarne i financijske "bazuke". Iz Allianza procjenjuju da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi svoje gubitke u prvom kvartalu i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto do kraja drugog tromjesečja, dok su se bankovni depoziti, potaknuti programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećali za sedam posto. Izgledno je da će financijska imovina privatnih kućanstava 2020. godinu završiti u plusu.
– Nulte i negativne kamatne stope slatki su otrov. Ugrožavaju akumulaciju bogatstva i pogoršavaju društvenu nejednakost jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit. Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon COVID-a 19, kako bismo postavili temelje za uključiviji rast – naglašava Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.
Hrvatska se na listi 57 zemalja našla na 32. mjestu s neto financijskom imovinom od 11.810 eura po stanovniku, iza Slovenije koja je 25. na listi, Češke, Estonije, Mađarske, Grčke i Litve. Lošiji plasman od Hrvatske imaju Kina, Letonija, Malezija, Bugarska, Poljska, Južna Afrika, Brazil, Slovačka, Meksiko, Rusija, Rumunjska, Tajland, Turska, Srbija...
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je lani za 7,4 posto, što je najbrži rast od 2014. godine i od dugoročnog prosjeka od pet posto, navode u Allianzu, dodajući da su za to većinom zaslužna osiguranja s rastom od 14 posto. Bankovni depoziti i vrijednosni papiri lani su rasli po stopi od pet, odnosno 6,1 posto. Lani su rasle i obveze hrvatskih kućanstava po stopi od 6,6 posto, dok je njihov prosječni rast od 2009. do prošle godine iznosio svega 0,1 posto. Ipak, udio duga kućanstava u BDP-a ostao je na skromnih 36,3 posto.
– Neto financijska imovina porasla je za 7,8 posto, što čini lagani rast od prošlogodišnjih 5,8 posto. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.810 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto. Iako je ta vrijednost još uvijek manja nego kod zapadnoeuropskih susjeda, Hrvatska je zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na financijski razvoj – ističu iz Allianza.
Bogatima 'soli na rep'
Patriciju Pelayo Romero, jednu od autorica Allianzova Izvješća o globalnom bogatstvu, zabrinjava činjenica da se jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno počeo povećavati, čak i prije nego što je svijet pogodila pandemija.
– Pandemija će vrlo vjerojatno još više povećati nejednakost i kao takva predstavlja prepreku ne samo globalizaciji, nego i dostupnosti obrazovanja i zdravstvenih usluga, posebno u zemljama s niskim prihodima. Ako se sve više i više gospodarstava okreće prema sebi, svijet u cjelini bit će siromašnije mjesto – objašnjava Patricia Pelayo Romero.
Jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao te je lani neto financijska imovina po stanovniku u razvijenim gospodarstvima bila 22 puta veća od imovine po stanovniku u tržištima u nastajanju.
– Najbogatijih 10 posto u svijetu – 52 milijuna ljudi u 57 zemalja s prosječnom neto financijskom imovinom od 240.000 eura – posjeduje oko 84 posto ukupne neto financijske imovine u 2019. godini. Najbogatiji među njima, svega jedan posto bogataša s prosječnom neto financijskom imovinom većom od 1,2 milijuna eura, posjeduju gotovo 44 posto financijske imovine – vele u Allianzu, piše Slobodna Dalmacija.
Neto financijska imovina po stanovniku u eurima
1. SAD 209.524
2. Švicarska 195.388
3. Singapur 116.657
4. Nizozemska 114.287
5. Tajvan 110.708
6. Švedska 110.618
7. Japan 103.829
8. Danska 101.671
9. Kanada 96.630
10. Novi Zeland 96.091
11. Belgija 94.804
12. Velika Britanija 88.136
13. Izrael 87.915
14. Australija 83.240
15. Francuska 63.381
16. Austrija 59.256
17. Italija 57.429
18. Njemačka 57.097
19. Irska 53.636
20. Španjolska 34.855
21. Južna Koreja 31.616
22. Finska 30.594
23. Portugal 26.679
24. Norveška 24.945
25. Slovenija 20.512
26. Češka 17.497
27. Čile 17.218
28. Estonija 16. 996
29. Mađarska 16.140
30. Grčka 15.360
31. Litva 12.595
32. Hrvatska 11.810
33. Kina 11.193
34. Letonija 10.828
35. Malezija 9944
36. Bugarska 9586
37. Poljska 8757
38. Južna Afrika 7125
39. Brazil 6796
40. Slovačka 67 78
41. Meksiko 6023
42. Rusija 5466
43. Kolumbija 4893
44. Rumunjska 4508
45. Tajland 3936
46. Turska 2414
47. Peru 2377
48. Filipini 1648
49. Šri Lanka 1576
50. Indija 1077
51. Srbija 1007
52. Argentina 815
53. Indonezija 724
54. Pakistan 622
55. Kambodža 576
56. Ukrajina 576
57. Kazahstan 482.