Da nije Milana Mojsilovića, dobar dio hrvatske javnosti vjerojatno ne bi saznao da se hrvatski piloti, zasad njih šestorica, upravo nalaze u Francuskoj na obuci za upravljanje borbenim zrakoplovima Rafale F3-R, piše Slobodna Dalmacija.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije neočekivano se pojavio prošlog tjedna u francuskoj vojnoj bazi Mont-de-Marsan, na jugozapadu Francuske. Kroz tu, i bazu Saint-Dizier, između Pariza i Strasbourga, do kraja godine će proći 90-ak pilota, tehničara i inženjera HRZ-a.
Večernji list je objavio i kako, unatoč nenadanoj posjeti prvog čovjeka Vojske Srbije, nije došlo do kontakta s pripadnicima HRZ-a.
Mojsilovićev posjet spomenutoj bazi aktualizirao je priče na temu – kupuje li i Srbija Rafale? Visoki srbijanski dužnosnici, uključujući i predsjednika Aleksandra Vučića, u više su navrata izražavali takve planove, a i francuski mediji su već pisali kako se "pregovara o prodaji 12 Rafale borbenih zrakoplova Srbiji". Liberation je, isto tako, prenio zabrinutost predstavnika proeuropskih snaga u Francuskoj zbog činjenice da Srbija ne provodi demokratske reforme i da klizi u autoritarizam. Neki su sigurnosni stručnjaci baš zato izjavljivali kako "nema šanse" da taj posao bude i finaliziran, bilo da se radi o novim ili polovnim zrakoplovima.
Dodamo li tome i nevoljkost službenog Beograda da uvede sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, odnosno Vučićevu politiku sjedenja na dvije stolice, razumljivo je zašto u vojnim krugovima na Zapadu, odnosno u NATO-u, mnogi ne gledaju s odobravanjem na mogućnost ustupanja visoko razvijene tehnike borbenog zrakoplovstva članice NATO-a zemlji koja otvoreno "šuruje" s Rusijom.
Istina, Rusi mogu i na druge načine do neposrednog uvida u tehnologiju kojom je opremljen Rafale. Naime, ne bi Srbija bila prva zemlja koja bi, osim Hrvatske, kupila baš te zrakoplove.
A oni su po svojim značajkama, a posebno po svestranosti, vrhunac četvrte generacije višenamjenskih borbenih aviona (često ga označavaju kao 4,5 generaciju) i to vrijedi prije svega za standard F3-R. Time je potvrđen Dassaultov niz uspješnih borbenih aviona koji su počeli i nastavili Mystère IV, Super Mystère, Mirage III/5, Mirage F-1 te Mirage 2000. Podsjetimo, Hrvatska je u poslu teškom više od 1,2 milijarde eura (sa šestogodišnjim planm otplate) kupila 12 polovnih francuskih višenamjenskih borbenih aviona tipa Dassault Rafale F3R, koje će nam Francuzi isporučiti do 2025. godine.
Prva zemlja nakon Francuske koja je uvela Rafale u uporabu bio je Egipat. Pregovori o nabavi počeli su još 2014., a posao vrijedan 5,2 milijarde eura zaključen je početkom 2015. i uključivao je 24 aviona s pratećim sustavima i oružjem, pisao je na tu temu Hrvatski vojnik.
Narudžba za egipatsko zrakoplovstvo sastojala se od 16 dvosjeda i osam jednosjeda. Jedna je od ključnih sposobnosti koje Rafale pruža egipatskom zrakoplovstvu udar na udaljene ciljeve s pomoću također kupljenih krstarećih raketa SCALP. Iako Egipat raspolaže s nekoliko tipova višenamjenskih borbenih aviona kao što su F-16, MiG-29 i Su-35, takva sposobnost kod njih nije prisutna. Navodno je nabava dodatnih krstarećih raketa bio jedan od uvjeta kupnje još 30 Rafalea, otkrio je Hrvatski vojnik.
Katarsko ratno zrakoplovstvo naručilo je sredinom 2015. godine 24 aviona Rafale u sklopu posla vrijednog gotovo sedam milijardi dolara. Dodatne su narudžbe uslijedile već u prosincu 2017., kad je dogovorena nabava još 12 primjeraka s dodatnom opcijom nabave sljedećih 36.
Još krajem 2007. godine Indija je objavila natječaj s ciljem nabave 126 višenamjenskih borbenih aviona. Na natječaju je sudjelovalo šest zrakoplova, ali s vremenom su se istaknula samo dva, oba zapadnoeuropska: Typhoon i Rafale. Iako je Rafale na kraju pobijedio, i to najviše na temelju nižih troškova održavanja tijekom vijeka uporabe, do zaključenja ugovora ipak nije došlo. Zbog oduljenih pregovora i nemogućnosti dogovora unutar postojećeg okvira, cijeli je natječaj u srpnju 2015. povučen.
Umjesto toga, došlo je do izravnog dogovora između indijske i francuske vlade u skladu s kojim je u rujnu 2016. potpisan ugovor za kupnju 36 Rafalea od kojih bi 28 bili jednosjedi, a osam dvosjedi.
Logično, Dassault i ostali iz francuske zrakoplovne te obrambene industrije traže nove potencijalne kupce. Spominjala se u tom kontekstu i Finska, Švicarska, ali i Indonezija te Irak...
Grčka tradicionalno nabavlja francuske borbene avione, još od 70-ih godina prošlog stoljeća i korištenja Miragea F-1. Početkom 2021. Grci su kupili 18 Rafale zrakoplova, od čega šest novih, a svi bi trebali biti isporučeni do kraja ove godine.
Rafale je premašio broj od 300 proizvedenih primjeraka, što je otpočetka bila planirana količina s kojom bi čitav program postao ekonomski isplativ i održiv.
Inače, prvi Rafale zrakoplovi ušli su u operativnu uporabu francuskih oružanih snaga 2004., i to kao mornaričke inačice, dok su oni za ratno zrakoplovstvo postali operativni 2006. godine. Avioni su se više od deset godina koristili u borbenim misijama od Afganistana preko Libije, Sirije, Iraka, pa sve do više zemalja Afrike (Mali, Niger, Mauretanija, Čad) u sklopu operacije Barkhane.
Ukupan broj francuskih Rafalea danas je nešto manji od 150. Za potrebe Francuske naručena su 192 zrakoplova, od kojih dio tek treba biti isporučen. Nakon toga bi od 2027. trebala uslijediti isporuka dodatnih 30. Od 2025., brojčano stanje Rafalea trebalo bi uključivati 171 avion, od kojih bi 42 trebala pripadati mornaričkoj inačici. Planom je predviđeno da 2030. njihov broj bude povećan na 225, od kojih bi 40 bili mornarički Rafalei M, izvijestio je Hrvatski vojnik.
I mi i svi potencijalni kupci iz manjih država u toj smo igri velikih brojki "sitne ribe", ali naravno da svaka takva prodaja ima i veliki geostrateški odjek, zbog čega nije čudno da se ovakve transakcije ne gledaju kao "obična" trgovina.
Uostalom, da se ne lažemo: prelazak sa muzejskih MiG-ova sovjetske proizvodnje na ovako moderan zrakoplov sam je po sebi doslovno epohalan.
