StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPOČITELJ POSTAJE GLAVNO PROMETNO ČVORIŠTE U REGIJI

Jadransko-jonska autocesta neće preko Dubrovnika, nego preko Trebinja

Piše Gabrijela Bijelić
13. veljače 2022. - 09:00

Dok u Hrvatskoj traje euforija oko skorog puštanja u promet Pelješkog mosta, u prvom je susjedstvu Javno poduzeće Autoceste FBiH upravo objavilo javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac - Interregionalni čvor Počitelj, duljine oko 23 kilometra. Ta vijest za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem prometne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna zaobilaznica?

Gdje je poveznica?

Nakon 20 godina čekanja na cestovnu sponu s maticom, nitko s ove strane granice ne želi ni pomisliti da bi Pelješki most s pristupnim cestama mogao 'izgubiti na cijeni' ako regionalni krak Jadransko-jonske ceste krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje točke Aranđelova kod Trebinja na granici s Crnom Gorom i skroz zaobiđe teritorij RH?

Dosad se o jadransko-jonskom prometnom pravcu govorilo kao benefitu za prometno izolirani jug, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska autoceste područjem Neuma.

Hoće li se najveći naš infrastrukturni projekt uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15. ožujka, kad istječe rok za prijavu izvoditelja zainteresiranih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6 milijuna konvertabilnih maraka bez PDV-a, a planirani rok dovršetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s paneuropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz općine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive poveznice s Hrvatskom.

U hrvatskim stručnim i političkim krugovima, međutim, ne smatraju da će na budućem cestovnom pravcu Pelješki most ostati marginaliziran.

image
Tom Dubravec/Cropix

Na temu cestogradnje u zaleđu, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe:

- Svaka država promišlja o načinu povezivanja svoga teritorija, stoga ne želimo komentirati ove namjere i poteze susjedne nam BiH odnosno Federacije BiH. Što se tiče Republike Hrvatske, planira se povezivanje krajnjeg hrvatskog juga autocestom od čvora Metković do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom cestom Zračna luka – Dubrovnik – Osojnik i brzom cestom Brijesta – Perna. To stoji u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH i u svim prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije te je podržano zaključcima Vlade RH na sjednici u Dubrovniku 2019. godine - napomenuo je žzupan Dobroslavić i podsjetio kako za sve nabrojane planirane prometnice izrađuje se studijska dokumentacija od Hrvatskih cesta, odnosno Hrvatskih autocesta i očekuje se realizacija.

Župan Dobroslavić je i lani na seminaru Hrvatskog inženjerskog saveza i Društva građevinskih inženjera Zagreb ponovio kako je stav Dubrovačko-neretvanske županije oduvijek bio što snažnije povezivanje krajnjeg juga Hrvatske na mrežu autocesta.

- Moramo to napraviti brzo na korist naših sugrađana i turista, ali to su, nemojmo zaboraviti, i geostrateška rješenja za Republiku Hrvatsku. Vidimo nestabilnosti oko nas i moramo misliti na sebe i svoju sigurnost. Stoga je jedino moguće povezivanje Hrvatske autocestom koja treba biti po nama Jadransko-jonski koridor koji prolazi Dubrovačko-neretvanskom županijom – rekao je Dobroslavić.

Od čvora Metković do Osojnika

I stav Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na planu cestogradnje prema najjužnijoj županiji je nedvosmislen:

- Jug Hrvatske mora se povezati autocestom nakon izgradnje Pelješkog mosta. Ovaj dio Hrvatske je zaslužio da bude najveće gradilište u cestovnom segmentu. Osim Pelješkog mosta i autoceste do Dubrovnika, jedan od najvećih segmenata mora biti povezivanje Zračne luke Dubrovnik sa Gradom Dubrovnikom. Planiramo i rekonstrukciju Pelješke ceste sa zaobilaznicom Orebića s novim trajektnim pristaništem u Orebiću – poručio je državni tajnik pri Ministarstvu Tomislav Mihotić prošle jeseni na istom sastanku u Dubrovniku.

Hrvatske autoceste u međuvremenu su intenzivirale razgovore o izgradnji 47 kilometara autoceste u punom profilu s još 14,7 kilometara spojnih cesta od čvora Metković do čvora Dubrovnik (Osojnik) po cijeni od 1,2 milijarde kuna.

Projekt autoceste od Metkovića do Dubrovnika podijelili su u dvije dionice. Prva je dionica čvor Metković – čvor Pelješac – čvor Duboka, dužine oko 22 kilometra, a koja uključuje izgradnju 17,5 kilometara autocesta od Metkovića do čvora Pelješac te 4,45 km brze ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka.

Druga dionica išla bi od čvora Rudine do čvora Osojnik, a podrazumijevala bi i brzu cestu od čvora Ston do čvora Doli (5,5 km) i spojnu cesta čvor Slano do DC8 (4,7 km). Dionica autoceste od čvora Rudine do čvora Osojnik duga je 29,5 kilometara, a uključuje i izgradnju spoja čvora Rudine na postojeću cestovnu mrežu.

image

 
Tom Dubravec/ Cropix

Brza cesta sporo stiže

Ove dvije dionice autoceste, uvjeravaju iz HAC-a, nastavljat će se na pristupne brze ceste na Pelješcu i na Pelješki most.

Domaći stručnjaci za cestogradnju, međutim, teško i nerado govore o projekcijama za budućnost jer su se one već više puta pokazale nezahvalne. No, dovoljno se i laiku prisjetiti da puni profil autoceste podrazumijeva četiri trake, što je zbog suženog teritorija na krajnjem jugu nije izvedivo. Teško ide i s mnogo užim prometnicama:

Komentirao je kao strateški projekt brze ceste do Zračne luke Dubrovnik i ministar prometa Oleg Butković za posjeta Gradu prije dvije godine i objasnio zašto sve još stoji:

- Mi trenutno ulažemo 6,7 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu, to su veliki infrastrukturni projelti., Ne možemo sve projekte u isto vrijeme raditi. Projekt se najavljuje i napravit ćemo ga kad bude gotova projektna, studijska dokumentacija, to se radi, kad to bude gotovo, to će biti projekt koji će se kandidirati za sljedeće operativno razdoblje. Dovršavamo Pelješki most, Zračnu luku i ove velike projekte, taj će biti sljedeći koji ćemo raditi. Neće biti problema, brza cesta će rasteretiti državnu cestu. Postoji cesta koja je preopterećena, to je cesta D8 i do rasterećenja mora doći, naveo je Butković.

Dvije brze ceste

Dubrovački dio autoceste od čvora Metković do čvora Pelješac spuštao bi se na križanje u Komarni do novog mosta. U drugom dijelu bi prometnica išla od Zaton Dola i Lisačkih Rudina do Osojnika. Za oba segmenta autoceste koja se naslanja na Pelješki most napravljena je studija izvodljivosti s kojom će se upoznati javnost, potvrdio je lani župan Nikola Dobroslavić i dodao kako su osim Hrvatskih autocesta zaduženih za 'papirnati' dio dokumentacije, u Županiji na tom planu aktivne i Hrvatske ceste.
Rade na dokumentaciji dviju brzih cesta. Prva je u javnosti poznatija, na potezu od Zračne luke Dubrovnik do Grada Dubrovnika i spoja s Osojnikom. Druga se tiče Pelješca, a riječ je o brzoj cesti Brijesta – Perna s obilaznicom Orebića.

Južna Dalmacija u mreži

Iz Hrvatskih autocesta potkraj 2020. pojasnili su detalje povezivanja dubrovačkog područja s ostatkom Hrvatske.
- U svrhu nastavka projekta dovršetka izgradnje Jadransko-jonske autoceste u RH, Vlada RH zadužila je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da u suradnji s društvom Hrvatske autoceste d.o.o. osigura izradu studijske dokumentacije radi ostvarivanja poveznice Projekta cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom na sustav mreža autocesta RH na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika. U tu svrhu je u siječnju 2020. godine sklopljen Ugovor „Izrada studijske dokumentacije povezivanja Južne Dalmacije na sustav mreže autocesta u RH na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do Grada Dubrovnika s rokom izvršenja od 9 mjeseci te su usluge sukladno projektnom zadatku dovršene – rastumačili su iz HAC-a.

24. studeni 2024 15:42