Upali ste u dužničko ropstvo. Ne znate kako namiriti ratu kredita, plašite se da će vam banka "sjesti" na kuću ili stan, "proganjati" jamce, piše Slobodna Dalmacija.
Ima li svjetla na kraju tunela? Spasa od dužničke omče koja vas sve više steže jer ste ostali bez posla ili su vam prihodi smanjeni, a poslovne prilike izmaknule?
- Ima. Moj savjet je svima koji se nađu u takvoj situaciji da se što prije obrate kreditoru. Zapravo, to bi trebalo napraviti čim shvate da im kola kreću nizbrdo i da neće biti u stanju vraćati ugovorenu ratu kredita ili kredit u cijelosti - kaže dugogodišnji bankar Ivica Žuro, specijalist za financije i upravljanje poduzećima.
Svejedno je li dužnik fizička ili pravna osoba, pravodobna reakcija je najvažnija.
- Subjekte koji se nađu u toj situaciji savjetujem da prikupe dokumentaciju kojom mogu dokazati kreditoru da su se iznenada našli u nezavidnom financijskom položaju. To može biti potvrda sa Zavoda za zapošljavanje da su ostali bez posla ili izvadak plaće kojim potvrđuju da su im primanja bitno smanjena, kao i medicinska dokumentacija o otvorenom bolovanju ili porodiljnom dopustu. Za pravne osobe tu su obavijesti o otkazivanju aranžmana, raskidu ugovora i sve čime se može dokazati otežanost servisiranja obveza - veli Žuro, te dodaje da su dužnicima i njihovim vjerovnicima dva modela prevladavanja problema vraćanja kredita na raspolaganju: reprogramiranje i moratorij.
Spašavanje radnih mjesta
- Kod reprogramiranja kredita dogovorom dvaju strana obično se rata smanjuje, a otplata produžava, a u slučaju moratorija otplata glavnice miruje i dužniku se daje dovoljno vremena za konsolidiranje njegovih financija u razumnom roku, koji traje najčešće šest mjeseci ili godinu dana. Pretpostavka je da je to razdoblje u kojem se problemi u otplati kredita mogu prevladati ili će se barem pokazati dobar trend kad je financijski položaj dužnika u pitanju. Na taj se način spašavaju radna mjesta kad je riječ o pravnim, odnosno gola egzistencija kad je riječ o fizičkim osobama. Ni kreditorima nije u interesu da im dužnik propadne do te mjere da uopće nije sposoban vraćati kredit, tako da je i jednima i drugima uputno dogovoriti reprogramiranje kreditnih obveza ili moratorij na iste. To je, uostalom, napravljeno lani kad je nastupila pandemija i na taj smo način spašeni krize većih razmjera - konstatira Ivica Žuro iz tvrtke "MM Beneficium".
Srećom, hrvatski BDP opet raste, a krediti su sve povoljniji. Razlog je bolji kreditni rejting i najava ulaska naše zemlje u eurozonu.
- Tako da uvijek postoji mogućnost namirenja dugovanja drugim, povoljnijim kreditom s nižim kamatama - veli naš sugovornik i dodaje da se poduzetnicima danas nudi nevjerojatno puno izvora iz kojih mogu crpiti povoljna sredstva za poslovanje i razvoj.
- Pristup takvim sredstvima nemaju samo velike i srednje tvrtke, već i mali te mikro poduzetnici. Mislim prvenstveno na liniju kredita koje odobrava HAMAG-BICRO. Poduzetnici početnici, na primjer, imaju mogućnost dobiti sredstva za kupnju potrebne opreme do iznosa od 25 tisuća eura dok kod samozapošljavanja poduzetnici mogu dobiti od Zavoda za zapošljavanje pojedinačno do 130 tisuća kuna. Postoji cijeli niz subvencioniranih kredita s minimalnim kamatama u aranžmanu države s poslovnim bankama, a i komercijalne banke sve povoljnije kreditiraju tvrtke i građane. Dobar put je konzultirati se sa stručnjacima i pripremiti dobar poslovni plan koji će bez problema dobiti zeleno svjetlo kreditora. Zato sve mora biti posloženo vrlo realno i na taj način prihvatljivo za banke od kojih se traži financiranje određene tvrtke ili projekta - kaže.
Posebna su tema i državna jamstva.
- Znamo dobro u kojoj su se situaciji našli svi dionici u turizmu 2020., kada se u Europi krenulo s lockdownom, a gotovo sva gospodarska aktivnost je stala. Zato je, uz ostale mjere, Vlada produljila rok trajanja Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta te povezanim djelatnostima u pandemiji COVID-a 19 i to do kraja godine, uz povećanje iznosa potpore. Omogućene su subvencije dijela troškova i cestovnim te pomorskim prijevoznicima po svakom vozilu, odnosno plovilu. Na taj način su brojne tvrtke iz nabrojenih sektora spašene od stečaja, a radna mjesta sačuvana. Kreditno jamstvo je s 800 tisuća naraslo na 1,8 milijuna eura uz povećanje iznosa pokrića jamstva s 90 na 100 posto. Ujedno je dana mogućnost dobivanja kredita za obrtna sredstva u iznosu do 750 tisuća kuna i kamatu 0,25 posto. Znači, postoji izlaz za sve one koji se nađu u problemima i kada su veliki poslovi i projekti posrijedi - kaže konzultant Žuro.
Kuna i euro
Danas u EU fondovima mnogi poduzetnici vide šansu koju ne smiju propustiti.
- Da, naročito kroz najavljeni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji traje do 2026. godine. Sjajne se prilike nude preko povremenih natječaja za one koji kane uvesti nove tehnologije pa na taj način smanjiti troškove i objediniti poslovanje, odnosno promijeniti organizacijsku strukturu poduzeća i optimizirati troškove. Digitalizacija i zelena rješenja su strateške odrednica EU potpora. Primjerice, za pokretanje WEB shopa ili obnovu IT opreme najavljeni su voucheri koji su do sada znali iznositi od 75 tisuća kuna naviše. Vrlo je popularno subvencioniranje ili kreditiranje tvrtki čiji su vlasnici spremni ulagati u tzv. zelene tehnologije jer bi energente koji zagađuju prirodu mijenjali onima koji joj ne štete i imaju manju potrošnju - veli Žuro, koji nije pesimist kad je u pitanju kretanje kamata na kredite.
- Poboljšanju kreditnog rejtinga države neće odnemoći ulazak u eurozonu, k tome će se smanjiti transakcijski troškovi i nestati valutni rizik za građane, poduzeća i državu. Regulatorni trošak za banke će se znatno smanjiti, što će pozitivno utjecati na razinu kamatnih stopa te time na uvjete financiranja i ubrzanje gospodarskog rasta - zaključuje naš sugovornik.