Svi mi koji smo u "Slobodnoj", bilo četiri petka ili 40 godina, ili smo to samo u mislima jer je radni staž sad već iza nas, nije važno, svi mi, dakle, a možda i tkogod izvan tog začaranog kruga, svjesni smo jednog datuma koji godinu dijeli na dva dijela, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, 17. lipnja je jedan jedini dan u godini kada smo i slavljenici i čestitari. Tako intimnih datuma nema puno, događaju se samo onda kad vam netko u obitelji slavi rođendan ili piruje. Svakako je u pitanju posebno, intimno raspoloženje.
Naša novina je ove godine napunila 79 godina. Respektabilna je to dob, zamislite li bilo koju instituciju iz najbliže okoline, mala je vjerojatnost da iza sebe ima više iskustva i djelatnih dana od splitskog dnevnika. Da ne govorimo kako je baš "Slobodna" ta koja bilježi ono što je u tom prostoru i trivijalno i bitno, uglavnom – sve. Borbeni sektor je zahtjevan; prođete li kroz Pjacu, Pazar i Peškariju osjetit ćete špicu našeg društva. Nije to šetnja kroz Elizejske poljane, nego kroz iznimno perceptivni grad u zemlji koja zbog izvanrednog stanja u zadnjih nekoliko godina, možda i desetljeća, sad već ima manje od četiri milijuna ljudi, osjetljivih na ono što im nosi novi dan, a to su nerijetko udarci. Ima tu dosta garda, finti, refleksa, stisnutih zuba... izazovno je biti slobodan bilo gdje, a pogotovo u našoj sredini, i iskreno, ne uspije svaki put. Izazovno je biti Slobodna Dalmacija, s izazovom je i počela 1943. na Mosoru.
Stari intimus
Kad je sve transparentno, i novinarstvo je nacionalna liga u kojoj se do osvojenog kupa dolazi strašću i znanjem. I uz dobre reflekse, budući da često nema vremena za kalkulaciju, a odmaže i brzi temperament.
Ne treba puno mistificirati taj naš duh, mentalitet i karakter, o tome je isuviše već rečeno na stranicama ove novine i u festivalskim pjesmama. Ali ukratko, lakše ga je opisati, negoli nositi se s njime. Utoliko zadovoljstvo iz odnosa naših stranica i onih koji ih okreću ne proizlazi samo iz pisanja i čitanja, nego i iz onog posebnog neverbalnog razumijevanja koje imate samo u razgovoru sa starim intimusom, zezali se ili bili ozbiljni.
Osjetite kad vam pofali takvih sugovornika, je l' tako? Zamislite onda što bi bilo da proteklih 79 godina nije bilo Slobodne Dalmacije. Dopustite jedno retoričko pitanje – Bi li vam bilo sve isto? Odnosno dopustite i jedno patetično, ali ne manje vjerodostojno pitanje – Biste li bili isti vi, takvi kakvi ste, kakvi god da jeste? Uvjereni smo da ne bi. Ali to smo mi, čestitari i slavljenici, a znamo da nešto od toga osjećaju ili slute svi koji su s nama i sa "Slobodnom" na ti.
Godišnja nagrada 'Kruno Prijatelj' za znanost
Vida Šimat
Izv. prof. dr. sc. Vida Šimat znanstvenu karijeru započela je na Sveučilišnom odjelu za studije mora, gdje je napredovala od asistenta do izvanrednog profesora kroz rad u nastavi na svim razinama studija i brojnim nacionalnim i europskim projektima. Objavila je više od 50 znanstvenih radova u prestižnim svjetskim časopisima, vodi europski projekt BioProMedFood i surađuje na nekoliko drugih.
Izv. prof. Šimat razvija poseban znanstveni interes za biološki potencijal algi iz Jadrana i valorizaciju nusproizvoda agro-prehrambene industrije i sirovina iz održivih izvora. Znanstveni doprinos je izražen u području prehrambene tehnologije gdje se rezultati istraživanja primjenjuju u razvoju novih prehrambenih proizvoda s funkcionalnim dodacima koji mogu prevenirati ili poboljšati određena zdravstvena stanja kod ljudi, te bio-konzerviranju koje doprinosi proizvodnji sigurnije hrane s produženim rokom trajanja i poboljšanju održivosti lanca opskrbe.
Potencijal primjene rezultata znanstvenih istraživanja u praksi prepoznala je i Biotehnička zaklada te je nagradila potporom za mlade znanstvenike, a 2021. prima nagradu za znanost u području biotehničkih znanosti Sveučilišta u Splitu. Znanstvena izvrsnost i kvaliteta rada Vide Šimat vidljiva je i kroz brojne međunarodne suradnje, znanstveno istraživački rad na projektima, njezino imenovanje u uredništva uglednih svjetskih časopisa te pozivom za brojne recenzije koje provodi za vodeće časopise u području djelovanja, poput Food Chemistry, Food Research International i Food Bioscience.
Nagrada 'Frane Bulić' za životno djelo u području znanosti
Dragan Primorac
Prof. dr. Dragan Primorac je pedijatar, subspecijalist medicinske genetike i forenzičar. Predsjednik je "International Society of Applied Biological Science", jedne od najuglednijih međunarodne znanstvene organizacije iz područja kliničke i forenzičke genetike u čijem radu sudjeluje i petero dobitnika Nobelove nagrade.
Redoviti je profesor je na američkim sveučilištima Penn State University i University of New Haven, kineskom Xi'an Jiaotong University, College of Medicine and Forensics te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci.
Inicijator je osnivanja Medical School REGIOMED u Bavarskoj koje u suradnji sa Sveučilištem u Splitu izvodi integrirani Studij medicine, te suosnivač Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu.
Zbog golemog doprinosa u razvoju Kampusa Sveučilišta u Splitu 2019. rektor mu dodjeljuje najveće priznanje Sveučilišta.
O njegovom radu i rezultatima su pisali najvažniji svjetski mediji poput New York Timesa. Član je međunarodnog savjetodavnog odbora izraelskog "Peres Center for Peace and Innovations", osnivač je i počasni predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba, počasni član "International Crime Analysis Association", Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Strukovne udruga kriminalista Hrvatske i Hrvatskog društva forenzičara.
Godišnja nagrada 'Jure Kaštelan' za umjetnost
Siniša Novković
Glumac i redatelj Siniša Novković, član GKM-a Split, profilirao se u proteklom desetljeću kao vrstan i svestran umjetnik i pedagog. U glumačkim kreacijama osobito se istaknuo u komičnim ulogama, a njegova mladenačka ljubav prema glazbi, animiranom filmu i stripu odrazila se i na predstave koje potpisuje kao redatelj: u matičnoj kući, a i drugim hrvatskim teatrima najčešće osmišljava sve elemente izvedbe: osim režije, sklada, piše ili dramatizira tekstove, izrađuje videa i animacije.
U njegovim radovima uvijek je prisutna referencija na današnje društvene anomalije, ali amortizirana humorom i prikladna dobi ciljane publike, premda njegove predstave vole gledatelji svih generacija. Uklanja se šablonama i konfekciji, štoviše ismijava ih.
Posebno se ipak usmjerio na izvedbe namijenjene mladima i na dobrohotan, prijateljski način, izbjegavajući dociranje, poziva publiku da se raduje kazališnom činu, komentira nova događanja i kritički razmišlja.
S učenicima I. gimnazije Split osmislio je dramski projekt "Lovac i laži", prema motivima iz čuvenog lektirnog naslova "Lovac u žitu".
Za najmlađe, u splitskom GKL-u, u predstavi "Slonić Dištonić", uz mnogo humora i mašte našao je mjesta za važne poruke poput tolerancije drukčijih do svojevrsne parodije Eurosonga, u kojoj se zna našaliti i s dalmatinskim svetinjama.
Zbog predstave "Carevo novo ruho" u GKM-u obavio je opsežno istraživanje o fenomenu popularnosti na društvenim mrežama, o bizarnim, nelogičnim i besmislenim trendovima, ali i o cyberbullyingu koji može biti poguban za mladu psihu.
Nagrada 'Emanuel Vidović' za životno djelo u području umjetnosti
Nelli Manuilenko
Nelli Manuilenko, hrvatsko-ukrajinska mezzosopranistica i vokalna pedagoginja, od svoga dolaska u Hrvatsku 1992. prometnula se među najznačajnije, najbolje, najcjenjenije i najtraženije vokalne umjetnike u našoj zemlji, o čemu svjedoče izvanredne kritike koje je dobivala za svaki svoj nastup. Domaći i strani glazbeni kritičari nazivaju je tako "stvarnom kraljicom scene", "splitskom pjevačkom ikonom", "jednom od rijetkih pjevačica koja zaslužuje biti nazvana primadonnom", "istinskom umjetnicom", i "zanosnom opernom divom". Potvrdila se Manuilenko tijekom svoje bogate umjetničke karijere, i na matičnoj sceni splitskoga teatra i na pozornicama diljem zemlje i u inozemstvu kao kompletna umjetnica, posvećujući jednaku pažnju interpretaciji, tehničkoj dotjeranosti, scenskom nastupu i stilskoj dorađenosti. Majstorski je, nepogrešivom tehnikom, besprijekornom scenskom pojavom, začuđujućom glasovnom i interpretativnom svježinom donosila na scenu svaku povjerenu joj ulogu. Te je odlike prenijela i u svoj pedagoški rad, nesebično pružajući svoje golemo znanje i iskustvo mladim naraštajima pjevača. Njezina pedagoška djelatnost iznjedrila je zapažene rezultate – njezini su studenti laureati mnogih domaćih i međunarodnih natjecanja te redovito stasavaju u iznimno kvalitetne profesionalce u području vokalne glazbe. Svojim je radom kao dugogodišnja predstojnica Odsjeka za solo pjevanje uvelike pridonijela kvaliteti nastave i ugledu Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu.
Godišnja nagrada 'Miljenko Smoje' za novinarstvo
Katarina Marić Banje
U moru priča o krim-miljeu sa splitskog područja, koji upravo Katarina poznaje najbolje, u prošloj godini valja izdvojiti požare u garaži na splitskim Pujankama za koje je otkrila da su podmetnuti jer u njima dileri skrivaju svoja vozila. Kroz niz tekstova o narkotrgovini raščlanila je povezanost lokalnih zločinačkih udruga mafije s crnogorskom i srpskom mafijom. Otkrila je niz afera u zatvorskom sustavu koje su prenijeli svi nacionalni mediji. Objavila je ekskluzivne fotografije koje su zatvorenici snimili prokrijumčarenim mobitelima u ćelijama Zatvora u Splitu te razotkrila pravosudnu policajku koja je pogodovala okorjelim kriminalcima, nakon čega je smijenjen upravitelj Kaznionice u Glini. Posebnu pozornost redovito daje najosjetljivijim skupinama – žrtvama kaznenih djela i žrtvama sustava, a iznimno je senzibilizirana za izvještavanje o djeci. Zbog njih se nebrojeno puta kritički osvrtala i propitkivala naš pravosudni i socijalni sustav. Pisala je o majci troje djece koja je ostala udovica nakon smrti supruga na gradilištu trgovačkog centra u Splitu te im je presudom u kojoj je naveden krivi datum nesreće oduzeta odšteta. Prva je objavila kada je Vrhovni sud naložio reviziju sramotne odluke. Svoj puni autorski potencijal pokazala je izvještavajući i o slučaju trostrukog ubojstva, koje je u Splitu počinio Filip Zavadlav, a koje je pratila od tog tragičnog dana do glavne rasprave na splitskom sudu. Jedna je od najiskusnijih i najprofesionalnijih novinarki, a pritom i jedna od najčitanijih autorica portala Slobodne Dalmacije koji je, između ostalog, zahvaljujući i njezinim tekstovima postao jedan od najčitanijih i najrelevantnijih portala u državi.
Nagrada 'Joško Kulušić' za životno djelo u području novinarstva
Joško Marušić
Prije točno 53 godine Joško Marušić je objavio svoju prvu karikaturu u Slobodnoj Dalmaciji! I od tada ta tradicija ne prestaje.
Zamislite ritam koji traje i onda kad niste dobre volje jer imate zdravstvenih problema, ili vam je na parkingu netko razbio automobil, ili imate problema sa susjedima, ili tko zna što još. Ali svaki dan šjor Joško sjeda za stol i radi frišku karikaturu kao da je oko njega savršeni svijet.
Neki novinari provedu cijeli životni vijek u profesiji, napišu gomile tekstova, a da na kraju ni oni ni čitatelji ne upamte niti jedan. A šjor Joško s nekoliko poteza – ostane u trajnoj memoriji. Pamtimo njegovu karikaturu koju je u vrijeme rata, 11. listopada 1991., "Slobodna" objavila na naslovnoj stranici! Uz nekoliko riječi "kako se JNA do sada povlačila" nacrtan je tenk na prvoj sličici izbliza, a na drugoj je nacrtan negdje u daljini, ali mu je produljena topnička cijev, pa je njezin početak zapravo na istome mjestu, pred hrvatskim položajem, kao na prvom crtežu.
Ili u ljeto 1995., "Slobodna" ekskluzivno doznaje sadržaj tzv. plana velike četvorke Z4, kojim se pobunjenicima na okupiranim dijelovima Hrvatske nudila velika autonomija, čak s vlastitom policijom, valutom... Dvije stranice teksta koji je "Slobodna" objavila bile su ilustrirane samo karikaturom šjor Joška.
A onda "Riblje oko" koje je za mnoge u Top 10 animiranih filmova. U tih nekoliko minuta o prirodi, živim bićima koje uništava čovjek, o čovjekovoj borbi sa sobom i okolišem rečeno je više nego u stotinama dokumentaraca i priopćenja ekoloških udruga. Genijalnost slike koja govori milijun riječi, eto to je Joško Marušić.
Priznanje u području kulture, umjetnosti i znanosti
Umjetnička akademija u Splitu
Svojim počecima Umjetnička akademija vezuje se za Pedagošku akademiju, osnovanu još 1945., pri kojoj je djelovao dvogodišnji studij nastavničkog smjera iz područja likovne umjetnosti, koji je prerastao u trogodišnji, a potom i četverogodišnji.
Godine 1957. osnovana je Studijska grupa za muzički odgoj – ishodište današnjega studija Glazbene pedagogije.
Preustrojem splitskog Sveučilišta 1978., splitski Nastavnički studiji postaju sastavnim dijelom jedinstvenoga Filozofskog fakulteta u Zadru, da bi se 1991. osnovao samostalni Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, pri kojem djeluju studiji Likovne kulture i Glazbene kulture koji predstavljaju jezgru oko koje se formirala buduća Umjetnička akademija u Splitu, osnovana 1997. godine.
Umjetnička akademija sastoji se od tri odjela: likovnog, glazbenog i kazališnog.
Ova visokoškolska umjetnička i znanstvena ustanova već 25 godina obrazuje, podučava, potiče i razvija kreativnost na polju likovnog, glazbenog i dramskog izričaja.
Cvatući izdanci ove ustanove imaju svoje korijene u gotovo osam desetljeća dugoj tradiciji humanističkog obrazovanja u Splitu započetoj 1945. osnutkom Pedagoške akademije, ali i višestoljetnom kulturnom nasljeđu. Stapanje prirodnih blagodati i slijeda povijesnih zbivanja, koja nisu uvijek bila sretnog predznaka, rodilo je bogatim plodovima i osebujnom ostavštinom ispisanom perom, oblikovanom u tvrdom kamenu i zvonkoj bronci, opjevanom notama i kistom.