Nisam antivakser, pobogu da jesam ne bih se cijepila. Kad sam se išla cijepiti, uopće me nije bilo strah. Mislila sam da će liječnici, ako i bude kakvih nuspojava, prepoznati o čemu je riječ, piše Slobodna Dalmacija.
Ali želim javno podijeliti svoje iskustvo kako bih prije svega upozorila liječnike na splitskoj Hitnoj pomoći da pozornije obrade pacijente koji im dođu s određenim simptomima. Da se tamo bolje organizira posao, da uz mlade kolege možda budu oni stariji, iskusniji, koji znaju prepoznati i procijeniti što treba činiti. Jer da nisam na kraju, nakon svih peripetija, igrom slučajnosti završila u Zagrebu i na tamošnjoj Hitnoj pomoći, ne znam bih li sada razgovarala s vama - još uvijek ne može doći k sebi 45-godišnja Splićanka M.Š. što je sve prošla nakon što je nedavno primila drugu dozu Pfizer cjepiva.
'Gotovo sam kolabirala'
Iz razumljivih razloga ne želi s identitetom izići u javnost, a nema ni službenu potvrdu da je cjepivo uzrok njezine upale srčanog mišića (miokarditisa), ali čita, informira se i vidi što govore najnovija klinička ispitivanja. I sve je više uvjerena kako spada među rijetku skupinu ljudi sa spomenutom nuspojavom cijepljenja. Drugu dozu Pfizera M. Š. je primila 31. svibnja. Od tada počinju njezini problemi, jer je s prvom bilo sve u redu...
- Prvog dana me je samo malo boljela lijeva ruka, a trećeg je više nisam mogla dići. Boljela me i desna, i to toliko da nisam mogla stisnuti šaku. Trećeg lipnja navečer otišla sam na Hitnu pomoć na Firule. U Kliničkom bolničkom centru Splitu mi, što mi je bilo čudno, nisu napravili EKG. Samo su mi izmjerili puls i tlak, rekli da im nije jasno... Kazala sam im da sam primila drugo cjepivo Pfizer, rekli su da to nema nikakve veze.
Budući da sam od ranije imala malu kvržicu na vrhu desnog dlana, posumnjali su na reumatoidni artritis, rekli da slijedom toga napravim pretrage krvi i zatražim uputnicu od moje liječnice. Bila je srijeda, dan uoči Tijelova, pa sam tek u petak otišla po uputnicu, u ponedjeljak izvadila krv, da bi nalazi stigli tek za tri tjedna. Ok, riječ je o nalazima koji se dugo čekaju, ali da su mi na Hitnoj barem napravili osnovnu krvnu sliku. Nisu ni to - još je u nevjerici Splićanka, koja do aktualnog slučaja nije imala nikakvih problema sa srcem.
- Dali su mi i neke injekcije, malo mi se sve smirilo, dan i pol bila sam OK. Moja mi je liječnica još prepisala neke lijekove protiv bolova od kojih mi je bilo lakše, ali me je svejedno boljelo. Ali devetog lipnja bol se intenzivirala - boljele su me obje ruke, vrat, zglobovi, nisam mogla hodati. Pod ruku su me bližnji opet doveli na Hitnu pomoć. Gotovo sam kolabirala. I opet isti pregled, bez EKG-a, ičega... Slegnuli su ramenima, opet sam dobila dvije injekcije, Ketonala i Solu Medrola i opet kući. Je li bila gužva na Hitnoj?! Ne, nikoga nije bilo - prisjeća se Splićanka.
'Obuzeo me strah'
Desetog lipnja bilo joj je lakše. U petak je, nakon posla, otišla ravno za Zagreb kako bi se provela na koncertu Lili Gee, vidjela majku kojoj je dva dana ranije bio rođendan, obišla brata i prijatelje. Malo se premišljala oko putovanja jer joj je još povremeno bilo loše, ali brat joj je kazao: "Pa dođi, seko, ima Hitna i u Zagrebu". Koncert je, veli, bio divan, okupilo se mnoštvo ljudi željnih izlaska, vibracije su bile prepozitivne, ali naša sugovornica nije imala snage držati ni poluispijenu čašu u rukama. Ujutro 12. lipnja, u šest sati, opet su je probudili jaki bolovi i stezanje u prsima. Nije mogla udahnuti zrak punim plućima.
- Brat me iste sekunde odvezao u bolnicu Merkur, odmah su mi napravili EKG, koji je pokazao blage promjene. I odmah su me poslali na rendgen srca i vađenje krvi u kojoj je bio povišen troponin, protein koji se otpušta u krv za vrijeme srčanog infarkta. I na ultrazvuk srca...
Dok su me pregledavali, liječnik na Merkuru mi je kazao da upravo imam srčani udar i zvao drugog kolegu, koji je to potvrdio i kazao da će me odmah odvesti na koronarografiju na Rebro, jer oni to subotom ne rade. Govorio mi je da će sve biti u redu. Užas, ne mogu vam opisati strah koji me je obuzeo, ali barem sam znala da sam u rukama liječnika. Koronarografija je pokazala da, hvala Bogu, nije u pitanju srčani udar nego miokarditis, upala srčanog mišića - kazuje naša sugovornica, podastirući liječničku dokumentaciju iz Zagreba u kojoj piše "miokarditis nakon cijepljenja protiv SARS-CoV-2 ".
'Umrtvljeni virusi'
- Rekli su mi, iako to nigdje tako ne piše, da ga je vjerojatno uzrokovalo cjepivo, a usput su mi radili i pretrage na neke viruse, čije sam rezultate dobila tek prije dva, tri dana. Bila sam pozitivna na neke od njih, a navodno svi ti virusi izazivaju upalu srčanog mišića. Izgleda da su, opet sam malo čitajući doznala, bili umrtvljeni u meni, te su reagirali na cjepivo - pretpostavlja M. Š., priznajući da je najviše ljuti što su joj na splitskoj Hitnoj pomoći, kad im je prilikom drugog dolaska kazala kako je prije osam, devet dana primila drugu dozu Pfizera i već jednom bila kod njih, govorili da zašto to stalno ponavlja i da to nema nikakve veze.
- A padala sam pred njima, nisam mogla ni stajati na nogama, a kamoli hodati. Krivo mi je da se nitko od njih nije sjetio da cjepivo može dovesti do upale srčanog mišića. A pisalo je i piše se o tome. Puno sam čitala o nuspojavama, pa imala sam i te bolove u zglobovima... Zašto me nisu odmah uputili na neke pretrage? Nadasve profesionalni liječnici u Merkuru ni u jednom trenutku nisu kudili splitske kolege, no značajna je njihova više puta ponovljena rečenica: "Imali ste sreće što ste došli u Zagreb" - s olakšanjem će Splićanka.
Ne ponovilo se
Je li, nakon svega proživljenog, posumnjala u cijepljenje?
- Ja sam u svemu tome laik. Naravno da jesam, razmišljala sam kako se više ne bih cijepila, jer sam nešto čitala kako bi se Pfizer mogao primati i treći put. Sad me je malo strah da mi se ne bi nešto slično ponovilo. Ali nije mi bilo primarno zato progovoriti o ovome nego da se na splitskoj Hitnoj drugačije organizira posao, da se pacijenti adekvatno obrađuju i da znaju prepoznati moguće nuspojave cjepiva. A ne da govore: "Nije ti ništa", a ja ne mogu stajati na nogama. Zapravo ne, ne bih se više cijepila.
Baš sam ogorčena
Ne bih htjela kriviti te liječnike na splitskoj Hitnoj pomoći. Ali želim da ovim putem saznaju što mi je bilo, jer nemaju povratnu informaciju što se sa mnom dalje događalo. I to zbog drugih ljudi, da opet netko ne dođe u opasnost, jer neliječeni miokarditis može dovesti do smrtnog ishoda. Do srčanog ili moždanog udara.
- Ti liječnici su mladi, odgovorni vjerojatno nemaju koga staviti tamo. Žao mi ih je, jer je u pitanju neiskustvo. Ne želim prozivati ni liječnika ni liječnicu koji ionako više nisu u bolnici. Ne bih željela da im ovo utječe na karijeru. Pa zamislite sebe u takvoj situaciji! Tek su izišli s fakulteta...
Ali uistinu bih voljela da se u bolnici na Firulama promijene neke stvari. Da ti, čovječe, izvade krv kad dođeš kod njih, da se napravi ljudima EKG, pogotovo ako naglase da su netom cijepljeni. Neke detaljnije preglede...
- Ovo možda jest rijetka situacija, ali se događa. I da ti mladi liječnici uz sebe imaju nekog starijeg, iskusnijeg kolegu. Vidjela sam da ni oni jadni, sami ne znaju što bi sa mnom u stilu: "Aha, loše vam je, dat ćemo injekciju. Joj da, stvarno nam nije jasno". I preporuka: "Javite se svojoj liječnici". Ili: "U slučaju pogoršanja, dođite na Hitnu". Po što? Još jednu injekciju.
- A u Zagrebu, kad sam tamo došla na Hitnu, napravili su mi EKG, rendgen, ultrazvuk i izvadili krv. I sve to u pola sata, prije nego što sam hitno odvezena na koronarografiju na Rebro. I vozilom Hitne do tamo, pa opet vozilom Hitne nazad na Merkur i na intenzivnu, gdje sam šest dana bila na monitorima i osjećala se sigurno. Potpuno drukčija obrada nego u Splitu. A što bi bilo da sam ostala ovdje? Užas, baš sam ogorčena.
‘Ne znam zašto nije upućena na detaljnije pretrage‘
Mi u Hitnoj pomoći u biti nismo bolnica, mi smo ustanova primarne zdravstvene zaštite, poput Doma zdravlja.
Gospođa je u Zagrebu izravno otišla na hitni bolnički prijem, objedinjeni prijem koji se nalazi u KBC-u Merkur. Mogla je to učiniti i ovdje. Je li onda bila na krivoj adresi?! Ma nije bila na krivoj adresi, iako se kod nas obrada definitivno ne radi.
Mogućnost je pogreške ako doktor nije prepoznao da se nešto događa, jer da jest poslao bi je na hitan interni prijem i vjerojatno bi bila obrađena kako treba - rekao nam je dr. Leo Luetić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, pojašnjavajući da se ne uputi svaki bolesnik koji dođe na Hitnu pomoć, automatski i na hitan interni prijem, jer kad bi tako radili uputili bi 100.000 pacijenata godišnje, što sustav ne bi mogao apsorbirati.
- Ali s obzirom na to da je gospođa dolazila drugi put zbog sličnih tegoba, trebalo ju je odmah uputiti na detaljnije pretrage u bolnici. To je naše uobičajeno ponašanje. A to nije učinjeno. Zašto nije, ne znam - govori dr. Luetić, napominjući da se u slučaju M. Š. ne može isključiti ni odgovornost obiteljske liječnice između njezina dva dolaska na Hitnu pomoć.
Naravno, potvrđuje nam na naš upit, da u ambulanti Hitne pomoći imaju EKG i rade ga, ali njegovo korištenje ovisi o procjeni liječnika.
- Kao ravnatelj mogu govoriti je li pacijentu dostupna medicinska usluga ili ne, svaki liječnik ima sve potrebne dokumente i odobrenje za samostalan rad. Ima i certifikat, koji se u sustavu Hitne pomoći daje kao potvrda o obučenosti za rad u timu hitne medicine.
Naravno da su je liječnici mogli dalje uputiti na obradu, to nije sporno. No, ne mogu ulaziti u liječničku procjenu, ali ćemo predmet uputiti našem povjerenstvu za kontrolu kvalitete - obećao je dr. Luetić.
‘Ne može se predvidjeti kome će se i kada dogoditi‘
S upalom srčanog mišića (miokarditisom) nakon cijepljenja se još nisam susreo. Takve su pojave vrlo rijetke, ali moguće.
Ne može se predvidjeti kome će se i kada dogoditi, ali u slučaju kad se takve nuspojave događaju, potrebno je vidjeti koliki je rizik od bolesti, odnosno cijepljenja za danu populaciju - kazao nam je dr. Dinko Anzulović Mirošević, splitski kardiolog koji tridesetak godina živi u Padovi. Završio je studij medicine, potom i doktorat iz kardioloških znanosti, te specijalizaciju iz kardiologije.
Teško je prepoznati
Objavio je više znanstvenih radova na sveučilištu u Padovi, koautor je nekoliko udžbenika iz kardiologije, a osim u Padovi, radio je u Düsseldorfu, Bristolu i Modeni.
- Problem je što se zna da će se na određen broj slučajeva dogoditi takvo što. Upale srčanog mišića su se događale i s Pfizerom i Modernom, kao i s AstraZenecom i Johnsonom&Johnsonom.
Da se razumijemo, ni inače nije lako prepoznati miokarditis, jer se nekome može manifestirati samo kao izraziti umor. Ali ako kažete svima koji su se cijepili i osjetili umor da odu kod kardiologa, sutra će sve naše ordinacije biti pod opsadom - primjećuje dr. Anzulović Mirošević.
Ugledni liječnik navodi ono što neprestano ponavljaju i njegovi brojni kolege - izuzetno teške nuspojave se pri cijepljenju vrlo rijetko događaju, povremeno i sa smrtnim ishodom.
Standardni postupak
- Treba znati o čemu se radi, liječnici bi to morali prepoznati već rutinskom obradom. Bilo bi razumno da svaki osjećaj bola u prsima, otežanog disanja ili opće slabosti, koji traje 12-ak sati do jednoga dana, prođe adekvatnu liječničku obradu.
Ako su simptomi intenzivni te rapidno evoluirajući, obrada bi trebala biti hitna. Takav bi pristup trebalo imati bez obzira na cijepljenje ili ne, ako pacijent dolazi sa simptomima koji mogu ukazivati na za život opasne patologije. To je stvar profesionalne liječničke kulture.
Svaku osobu koja se osjeća loše nakon cijepljenja i općenito, osobu koja na Hitnu pomoć dođe s otežanim disanjem sa ili bez bolova u prsima, nužno je obraditi kako treba. Osim pregleda bilo bi dobro obaviti rutinske laboratorijske pretrage krvi, rendgen pluća i EKG. To bi trebao biti standardni postupak.
Također, ultrazvuk srca i CT ako za to ima indikacija. Ne treba minimalizirati posljedice cijepljenja, jer je lakše postaviti dijagnoze ako ih smatraš mogućim. No, mogu postojati i međunarodna i interna pravila i drukčijeg pristupa, ne mora značiti da je pogrešno ne raditi bilo kakve pretrage u određenom slučaju, opservacija i kontrolni pregled su sami po sebi dosta osjetljiv dijagnostički postupak ako se primjenjuju kako treba - kaže splitski liječnik s adresom u Padovi.
Pritom dodaje da u svjetskoj znanstvenoj literaturi još uvijek nema suvislog rada koji obrađuje smrtnost od cjepiva.
Malo ih umre
- Slobodno to utipkajte u tražilicu na bilo kojem svjetskom jeziku, nećete naći nijednu konkretnu statistiku. Barem je ja nisam uspio pronaći. A činjenica je da određen broj ljudi umire od cjepiva. Nije ih puno, broj je vrlo malen. Jedino su Norvežani objavili podatke o smrtnosti nakon cijepljenja u staračkim domovima, no to se ne može poopćiti na druge populacije.
Naravno da je cijepljenje sa malim udjelom takvih slučajeva uvijek bolja opcija. No, bilo bi veoma važno imati te podatke tako da se može jasno reći pacijentima kakav je rizik, ali i za liječnike da mogu znati što očekivati. Jer negiranje problema uzrokuje gubitak povjerenja, a odnos liječnika i pacijenta se jedino na povjerenju može i bazirati.
Naime, kad se kaže u dobroj namjeri da je nešto potpuno sigurno i bez nuspojava, pa kad iziđe prvi problem poput ove šinjorine s miokarditisom, nastaje nepovjerenje koje stvara strah te se može dogoditi da ljudi odbiju postupke koji im potencijalno spašavaju život. Svatko razuman će prihvatiti mali rizik da održi zdravlje samo ako mu se to jasno predoči - smatra dr. Dinko Anzulović Mirošević.
Miokarditis i perikarditis su nuspojave
Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) ovih je dana prenijela stav Povjerenstva za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA), koje je zaključilo kako miokarditis i perikarditis mogu nastati vrlo rijetko nakon primjene cjepiva protiv bolesti COVID-19 Comirnaty i Spikevax (ranijeg naziva COVID-19 Vaccine Moderna).
PRAC stoga predlaže da se miokarditis i perikarditis, upalne bolesti srca (simptomi mogu biti različiti, no često uključuju nedostatak daha, snažno lupanje srca koje može biti nepravilno i bol u prsištu), uvrste kao nove nuspojave u informacije o lijeku za ova cjepiva, zajedno s upozorenjem kako bi se podigla svjesnost među zdravstvenim radnicima i osobama koje su primile navedena cjepiva.
U donošenju zaključka PRAC je uzeo u obzir sve trenutačno dostupne podatke. Navedena ocjena uključila je detaljnu analizu 145 slučajeva miokarditisa u osoba koje su primile cjepivo Comirnaty te 19 slučajeva miokarditisa u osoba koje su primile cjepivo Spikevax, zabilježenih u Europskom gospodarskom prostoru (EGP).
PRAC je također ocijenio 138 prijavljenih slučajeva sa sumnjom na perikarditis nakon primjene cjepiva Comirnaty te 19 slučajeva nakon primjene cjepiva Spikevax.
PRAC je pregledao i na svjetskoj razini prijavljene slučajeve, koji su se uglavnom javili unutar 14 dana nakon cijepljenja, češće nakon primjene druge doze te u mlađih odraslih muškaraca.
Zabilježeno je pet smrtnih ishoda na području EGP-a u osoba starije životne dobi ili u osoba koje su istodobno imale neke druge bolesti. Dostupni podaci upućuju na to da je tijek miokarditisa i perikarditisa nakon cijepljenja sličan tipičnom tijeku navedenih stanja te do oporavka uobičajeno dolazi uz mirovanje ili liječenje.
Zdravstveni radnici trebaju biti svjesni znakova i simptoma miokarditisa i perikarditisa. Potrebno je obavijestiti osobe koje primaju ova cjepiva da odmah potraže medicinsku pomoć u slučaju da razviju simptome koji mogu upućivati na miokarditis ili perikarditis, a zdravstveni radnici trebaju uzeti u obzir primjenjive smjernice i/ili savjetovati se s liječnikom specijalistom, primjerice kardiologom, kako bi dijagnosticirali i liječili navedena stanja.
Izbjegavajte napore
O miokarditisu treba napomenuti da je moguć tijekom i nakon svake viroze, uglavnom s potpunim spontanim ozdravljenjem. To treba imati na umu naročito u zemlji športa kao što je Hrvatska, jer jedini simptom može biti iznenadna smrt uslijed aritmije, ako se srce koje ima upalu izlaže naporu prije nego što ozdravi.
Osobe koje imaju simptome viroze te povišenu tjelesnu temperaturu moraju izbjegavati napore dok im se općenito stanje ne normalizira. Ujedno bi bilo dobro da osobe koje se izlažu ekstremnim naporima nakon viroze prođu kardiološki pregled prije nego otpočnu s intenzivnim treningom.
Ovo se, dakako, odnosi i na cijepljene protiv COVID-a koji su razvili simptome koji mogu ukazivati na miokarditis - ističe dr. Anzulović Mirošević, piše Slobodna Dalmacija.