‘Imamo goriva za još samo jedan dan‘: premijer u dramatičnom obraćanju naciji obznanio da ostaju i bez hrane, novca za plaće, lijekova... Sličan scenarij prijeti diljem svijeta

Novi premijer Šri Lanke kaže da zemlja ostaje bez goriva jer se suočava s najgorom gospodarskom krizom u više od 70 godina – javlja BB, a prenosi Slobodna Dalmacija.

U televizijskom obraćanju Ranil Wickremesinghe je rekao da naciji hitno treba 75 milijuna dolara (u stranoj valuti) u sljedećih nekoliko dana kako bi platila uvoz.

Rekao je da će središnja banka morati tiskati novac za isplatu plaća u državnom i javnom sektoru. Wickremesinghe je također rekao da bi državni avioprijevoznik Sri Lankan Airlines mogao biti privatiziran. Gospodarstvo ove otočne države teško je pogođeno pandemijom, rastućim cijenama energije i populističkim potezom smanjenja poreza. Kronična nestašica deviza i rastuća inflacija doveli su do ozbiljne nestašice lijekova, goriva i drugih osnovnih potrepština.

Najteže u životu

U glavnom gradu Colombu, auto rikše, najpopularnije prijevozno sredstvo u gradu, i druga vozila čekaju u nepreglednim redovima na benzinskim postajama. "Trenutno imamo zalihe benzina samo za jedan dan. Sljedećih nekoliko mjeseci bit će najteži u našim životima", rekao je gospodin Wickremesinghe, koji je u četvrtak imenovan za premijera.

Međutim, isporuke benzina i dizela putem kreditne linije s Indijom mogle bi osigurati zalihe goriva u sljedećih nekoliko dana, dodao je.

Beskrajni redovi pred benzinskim postajama u Colombu

M.a.pushpa Kumara/Anadolu Agency Via Afp

Posljednjih tjedana održani su veliki, često nasilni prosvjedi protiv predsjednika Gotabaje Rajapakse i njegove obitelji. Prošli tjedan, predsjednikov stariji brat Mahinda podnio je ostavku na mjesto premijera nakon što su se pristaše vlade sukobile s prosvjednicima. Pritom je poginulo devet osoba, a više od 300 je ranjeno.

U svom prvom intervjuu otkako je preuzeo dužnost, premijer Ranil Wickremesinghe također je obećao da će osigurati da obitelji imaju tri obroka dnevno. Apelirajući na svijet za veću financijsku pomoć, rekao je: "Neće biti krize gladi, naći ćemo hranu."

No, bit će to iznimno teško jer Šri Lanka se već duže vrijeme suočava s teškom krizom likvidnosti. Zemlja duguje preko 25 milijardi eura međunarodnim vjerovnicima, uključujući Kinu i Azijsku razvojnu banku, a istovremeno ima tek nek nešto više od dvije milijarde eura u pričuvi – objavio je Telegraph prošlog mjeseca.

Nesigurnost opskrbe hranom uzrokovana nemogućnošću njezina uvoza još je pogoršana iznenadnom odlukom o zabrani kemijskih gnojiva u svibnju prošle godine. Naime, vlada je donijela odluku da se krene s isključivo organskom poljoprivredom, što se pokazalo katastrofalnim. Povrće, uključujući namirnice poput rajčice i luka, od prošle je godine poskupjelo pet puta, dok je cijena riže, osnovne prehrambene namirnice, porasla za 30 posto.

U Colombu čak i obitelji koje pripadaju srednjoj klasi kažu da nemaju dovoljno hrane. A izvan Colomba, u zabačenim, ruralnim sredinama Šri Lanke, obitelji kažu da doslovce gladuju. Bježe brodom u susjednu Indiju, navodeći glad kao razlog.

Situacija u zdravstvu je kritična, nema lijekova...

Ishara S. Kodikara/Afp

Utjecaj sukoba u Ukrajini

Rat u Ukrajini također pridonosi porastu cijena hrane i goriva u Šri Lanki, ali i susjednom Pakistanu, koji se također suočava s ekonomskom krizom, tako da je lako moguće kako ćemo ovaj scenarij gledati u mnogim siromašnijim zemljama u svijetu, u više ili manje radikalnom obliku jer svi su, usprkos specifičnostima, bili izloženi ekonomskim posljedicama najprije pandemije, a sada i rata u Europi.

Ruska invazija na Ukrajinu pridonijela je tome da inflacija cijena hrane, koja je mučila globalne potrošače otprije, sada prelazi u potpunu krizu, potencijalno nadmašujući čak i posljedice pandemije i gurajući milijune drugih u glad, upozorio je Bloomberg. I sankcionirana Rusija i napadnuta Ukrajina  poznate su kao svjetske žitnice te je malo drugih mjesta u svijetu gdje bi ovakav sukob mogao izazvati tako razoran potres u snabdijevanju hranom.

Kriza se proteže dalje od kritičnog uticaja izvoza žitarica, naglašava Bloomberg i dodaje da je Rusija također ključni dobavljač gnojiva od kojeg ovisi svaki veći usjev na svijetu, a bez njegovog uvoza poljoprivrednicima je teže uzgajati sve, od kave do riže i soje.

Nesigurnost vezana za hranu već se bila udvostručila u posljednje dvije godine, a Svjetski program za hranu procjenjuje da je 45 milijuna ljudi na rubu gladi. Trenutna kriza će, poziva se Bloomberg na ocjene analitičara, pogoršati stvari koje bi mogle prouzročiti nezabilježenu glad, jer sad i sukob u Ukrajini pretvara milijune ljudi u izbjeglice i utječe na konstantan rast cijena hrane.

"To je nevjerovatan šok za industriju hrane", rekao je Abdolreza Abbassian, nezavisni analitičar tržišta i bivši viši ekonomist Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu. "Ne znam za ovakvu situaciju u 30 godina koliko sam uključen u ovaj sektor", rekao je.

Ruska invazija na Ukrajinu izaziva najgori skok globalnih cijena hrane još od velike recesije 2008., koji bi mogao produbiti globalne probleme s opskrbom i cijenama, rasplamsati glad u svijetu i izazvati veća politička previranja izvan zone sukoba, ukazuje u svojoj analizi Washington Post.

Situacija u Šri Lanki je simptom globalnog problema, koji će u narednim mjesecima biti sve veći i lako je moguće da ćemo ga gledati i vrlo blizu naše kuće.

Očekuju se globalni nemiri

Stručnjaci upozoravaju da bi veće cijene hrane mogle da izazvati globalne nemire. Tijekom krize 2007.-2008. neredi su izbili od Haitija do Bangladeša, dok je do pobuna u sklopu Arapskog proljeća, naglašava Washington Post, također došlo uslijed pozadinskog gnjeva javnosti zbog visokih cijena hrane. Porast cijena hrane i sada će zakomplicirati globalne napore da se suzbije glad u nestabilnim zemljama ili zemljama u sukobu, od Afganistana do Haitija.

Iako su žitarice globalna roba, a cijene brašna, kruha i drugih prehrambenih namirnica porasti širom svijeta, zemlje koje će vjerojatno biti najviše pogođene su, prognozira Washington Post, one koje najviše ovise od ukrajinske i ruske pšenice, uključujući Egipat, Tursku, Bangladeš, Indoneziju, Eritreju, Kazahstan, Mongoliju, Armeniju, Azerbejdžan, Gruziju, Libanon i Somaliju.

"Važno je shvatiti da su oni koji su zaista najteže pogođeni u siromašnim zemljama. U zemljama koje zaista ovise od uvoza iz Ukrajine, kao što su Bliski istok i Sjeverna Afrika", kaže Ariel Brunner, stručnjak za poljoprivredu iz organizacije za zaštitu prirode BirdLife. "U Europi je, s druge strane, glavni problem visoka inflacija. Cijene će rasti, ali to se tiče samo bliske budućnosti."

Budući da opskrba hranom u samoj EU nije ugrožena, Unija se sada bavi rješavanjem nestašice izvan svojih granica. EU želi djelovati zajedno s UN-om i dostaviti humanitarnu pomoć pogođenim regijama.

Europski parlament je nedavno također pozvao na povećanje proizvodnje unutar EU-a, a time i na podršku zemljama koje moraju kompenzirati uska grla u snabdijevanju neposredno uzrokovana ratom.