Električni automobili su budućnost, prije nekoliko godina prve smo počeli viđati na našim cestama, a sada ih je, među kupljenim novim automobilima oko 2 posto. Dakle, svaki pedeseti novi automobil je na struju. Mnogi su do "strujića" došli uz velike poticaje, većina njihovih vlasnika je zadovoljna. Električni se automobili mogu puniti besplatno na HEP-ovim (ELEN) punionicama. Punionica za ovo malo električnih automobila ima, na boljim benzinskim crpkama i u trgovačkim centrima, piše Slobodna Dalmacija.
No jeste li se zapitali koliko će dugo trajati ova "idila" s dostupnom besplatnom strujom. Prvo, nema besplatne struje, kao ni besplatnog ručka, jer uvijek to netko plaća, i drugo, već sada se javljaju problemi s punjenjem električnih automobila, a uskoro će eskalirati. Za brzo punjenje, u sat vremena potrebno je 50 kilovata instalirane snage, takvih punionica nema, a kad bi se u nekom kvartu samo deset vozila priključilo na punjenje, nastao bi raspad strujnog sustava.
Potrebno je već sada početi mijenjati elektroenergetski sustav, jer što će vam električni automobil, ako ga nećete moći puniti. A što je s vožnjom na autocesti, koja je važna za priljev stranih turista s električnim automobilima. Premda već ima električnih automobila s deklariranim dosegom od 500 kilometara, većina ih je s automobilom od 250 do 350 km. No to je samo "na papiru".
Većina vlasnika električnih automobila će vam potvrditi da je realan doseg najmanje za trećinu manji od deklariranog, s punim automobilom i uz upaljenu klimu i grijanje, i manje. A još ako ima dosta dionica s usponom. Dakle, iz Splita je s električnim automobilom već puna šaka brade uspeti se dionicom prema tunelu Sv. Rok i proći ga. A potom, stati na prvu stanicu radi punjenja. Nema šanse da ćete doći do Zagreba. A zamislite da tada utvrdite da na prvoj crpki struje nema ili je pet vozila prije vas na punjenju.
Ako gledamo turističke potrebe, tada će na svaku benzinsku stanicu trebati ugraditi pet ultrabrzih punjača, koji od 10 do 80 kapaciteta, što je dodatno za oko 300 kilometara vožnje, baterije mogu napuniti za pola sata, te još barem pet za brzo punjenje. Kako ultrabrzi punjači angažiraju 150 kilovata snage, a brzi oko 50, za svaku će benzinsku crpku trebati instalirane snage jedan do dva megavata. Odakle? Trebat će nam dakle, na potezu od Bosiljeva do Sv. Roka izgraditi jednu nuklearnu centralu, ili uvoziti struju iz BiH, gdje se uvelike proizvodi u termoelektranama na prljavi ugljen.
Mreža punionica je samo završna faza, prije toga za masovniju konverziju na električna vozila trebat će izgraditi elektroenergetska postrojenja, što je moguće više iz obnovljivih izvora, što je složeno i vrlo skupo. Sve će se to preliti u cijenu električne energije, koja za automobile više neće biti jeftina, a bogami ni jeftina.
U Njemačkoj se punjenje 1 kWh električne energije već prosječno naplaćuje 30 centi po kWh, na brzom punjaču 70 centi. Uzmite za primjer automobile B-segmenta, Opel e-Corsa ili Peugeot e-208, treba im 16 kWh energije za 100 kilometara vožnje, dakle cijena je 36 kuna na prosječnom običnom punjaču, do 84 kune na brzom, kaže prometni stručnjak Željko Marušić.
Pa usporedivi novi dizelski auto troši 4 litre na 100 km, što košta 44 kune, a dizelski automobil je, usto, za trećinu jeftiniji (kad se odbiju poticaji). Tu će se brzo istopiti logika isplativosti Jedan od najvećih distributera električne energije za automobile u Njemačkoj, PlugSurfing, povisio je cijenu od 15. siječnja 2021. na 1,09 kWh, na brzim punjačima.
Dakle, manji električni automobil, koji na 100 km potroši 16 kWh električne energije trebat će platiti 131 kunu – triput više nego na naftu! Jeftinije se može napuniti kući, ili na normalnom punjaču, ali kad ste u realnom prometu "igra" vam samo brzi punjač, koji nabije baterije, do 80 posto kapaciteta, za 30 minuta. Električni automobil? Razmislite još jednom, čak i uz poticaje, ako ih uhvatite.
Naime, automobil treba služiti vlasniku, a ne vlasnik automobilu. Poznat je slučaj ekipe jednog našeg elektrodistributera, koja je iz Zagreba krenula u Dubrovnik. Putovali su tri dana. A da su krenuli dizelskom limuzinom, primjerice popularnom Škodom Octavijom 1.6 TDI, s jednim tankom dizelskoga goriva mogli su ići i vratiti se. Električni automobili, barem za prosječne kupce su ipak – budućnost.
I kad se odbiju poticaji, usporedivši troškove električni automobili su znatno skuplji od benzinskih i dizelskih, a potom će vlasnike dočekati i neizvjesnost s punjenjem i očekivanim (znatnim) povećanjem cijena. Upitno je i zadržavanje vrijednosti, odnosno perspektive prodaje rabljenih, zaključuje Željko Marušić. Dakle, hvali struju, drž' se dizela.
'Čisto' nije čisto!
Električni automobili koriste struju, za čiju se proizvodnju više ili manje zagađuje okoliš, golema zagađenja stvara proizvodnja bakra i litija, koji okoliš usto opterećuje i pri zbrinjavanju. Kad je u pitanju "čistoća" električnih automobila, jednako kao i "bezopasnost" cjepiva protiv korone, službena "istina" često je u funkciji krupnog kapitala i geostrateških interesa svjetskih moćnika.
ADAC je 2018. dokazao, da ukupno gledajući dizelski automobili okoliš manje zagađuju od električnih. Mislite li da je struja kojom punite baterije proizvedena čisto (kao da takva uopće postoji)? A proizvodnja litija i bakra, strateških elemenata za proizvodnju električnih baterija, ekološki je najproblematičnija industrija uopće. Riječ je, dakle, više o premještanju zagađenja, iz bogatijih u siromašne regije, nego o smanjenju zagađenja.
Koliko traje punjenje?
Pitanje snage uređaja za punjenje litij-ionskih baterija raste progresivno sa smanjenjem vremena punjenja. Evo koliko je potrebno za punjenje litij-ionskih baterija kapaciteta 60 kWh:
AC 3,7 kW – kućni punjači, privatna i poslovna parkirališta: 9-10 sati
AC 11 kW – privatni Wallbox, brzi punjači na gradskim parkiralištima: 3 sata
DC 50 kW – brze punionice na autocestama: 1 sat
DC 150 kW – super brze punionice na autocestama: 30 minuta