Za 22 milijarde kuna porastao je od ožujka do kraja svibnja javni dug u ovoj godini na 315 milijardi kuna, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) koja prognozira da će ove godine biti izbrisano posljednjih šest godina smanjivanja omjera javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), piše Slobodna Dalmacija.
Nije to jedina nezgoda, nego središnja banka drži da bismo mogli godinu okončati s javnim dugom teškim 86,7 posto BDP-a što bi bila rekordna razina tog udjela. Dok smo lani imali proračunski višak ili suficit i smanjivali javni dug, ove godine o tome možemo samo sanjati jer ćemo postaviti crne rekorde u rastu zaduživanja i padu bruto domaćeg proizvoda.
Trenutačnih 315 milijardi kuna javnog duga ili duga opće države u koji su uključeni domaća i inozemna zaduženja središnje i lokalne države te fondova socijalne sigurnosti, predstavljaju dva puta veći javni dug nego je bio u kriznoj 2009. Te nam je godine gospodarstvo palo najviše u novijoj povijesti i BDP je zaronio 7,4 posto i tu smo godinu završili sa 160 milijardi kuna javnog duga.
Svima je jasno da ćemo ove godine nadmašiti taj pad BDP-a i postaviti novi crni rekord. Korona je izazvala niz troškova u zdravstvu, svoju cijenu imaju epidemiološke mjere, zatvaranje gospodarstva, pomoć poduzećima i zaposlenima. Sve ima svoju cijenu, ništa nije besplatno.
No, nije samo korona kriva za javni dug. Ako bismo rekli da je njezin ceh 22 milijarde kuna ovogodišnjeg rasta javnog duga, što ćemo reći za preostale stotine milijardi kuna duga? Ceh korone je kap u oceanu od 315 milijardi kuna javnog duga zemlje sklone zaduživanju preko svake mjere.
Prije 20 godina...
Današnji javni dug je šest puta veći od 53 milijarde kuna javnog duga iz 2000. Prije dva desetljeća smo još uvijek bili razvijeniji od nekih zemalja kojima danas gledamo u leđa. Nažalost, niti smo tom eksplozijom zaduživanja financirali reforme u čiju se nužnost zaklinju političari godinama niti smo postali šest puta razvijeniji, a ni standard nam nije toliko povećan. Naprotiv.
- Javni dug mogao bi se u 2020. povećati na 86,7 posto BDP-a, prema usvojenim Izmjenama i dopunama proračuna za 2020., čime bi se razina javnog duga znatno povećala u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 73,2 posto BDP-a, što je više od dosad zabilježenih razina omjera javnog duga i BDP-a u Hrvatskoj. Snažan rast omjera javnog duga i BDP-a proizlazi iz visokog iznosa manjka tijekom 2020. i istodobne snažne kontrakcije BDP-a. Ovakva dinamika javnog duga poništit će trend smanjivanja omjera javnog duga i BDP-a prisutan od 2014., tijekom kojeg se udio javnog duga u BDP-u spustio za oko 11,5 postotnih bodova - navode iz središnje banke i dodaju da u 2020. očekuju pad realnog BDP-a od 9,7 posto što će biti najsnažnija kontrakcija godišnje stope promjene BDP-a od utemeljenja suvremene Republike Hrvatske.
Iz središnje banke kažu da su takva kretanja odraz očekivanoga snažnog pada izvoza, ponajviše turističkih usluga, smanjenja investicija poduzeća i osobne potrošnje kućanstava.
- Pandemija koronavirusa prekinut će petogodišnje razdoblje kontinuirane ekspanzije u kojemu je domaće gospodarstvo raslo po prosječnoj realnoj stopi od 2,9 posto, koja je zabilježena i tijekom 2019. godine - navode u HNB-u.
Izdavanje obveznica
Za svibanjski rast javnog duga težak 10,1 milijardu kuna analitičari Raiffeisenbank kažu da je posljedica izdanja 1,4 milijardi eura obveznica na domaćem tržištu. Dodaju da nakon 15 milijardi kuna izdanja u prvom tromjesečju, nije bilo predviđeno izdavanje dodatnih dužničkih vrijednosnica na domaćem tržištu, ali je korona poremetila i te planove pa je uslijedilo svibanjsko izdanje obveznica, potom je u lipnju uslijedilo i dvije milijarde eura inozemnog izdanja euroobveznica dospijeća 2031. godine, a početkom srpnja država se na lokalnom tržištu kapitala zadužila za dodatnih pet milijardi kuna.
- Uključujući ova izdanja Vlada je do sada u ovoj godini izdala 4,1 milijardu eura obveznica na lokalnom tržištu te dvije milijarde eura euroobveznica u lipnju. Prema navodima iz Vlade za dosadašnje mjere pomoći gospodarstvu pogođenom korona-krizom je ukupno isplaćeno 6,3 milijardi kuna dok će za nastavak mjera do kraja godine biti potrebno izdvojiti oko 800 milijuna kuna, a financirat će se sredstvima iz državnog proračuna. Ohrabruje podatak da će dio sredstava bit kompenziran iz EU fondova. Ipak, fiskalna će slika u ovoj godini biti značajno pogoršana uz rast javnog duga i povratak fiskalnog salda u negativno područje - procjenjuju analitičari Raiffeisenbank i očekuju da bi u 2021. godini, s oporavkom gospodarstva te manjim potrebama za financiranjem, dug opće države mogao opet krenuti silaznom putanjom, piše Slobodna Dalmacija.