StoryEditor
Hrvatska i svijetIMA SE, MOŽE SE

Hrvatska usprkos pandemiji, potresima i krizi ulaže 250 milijuna kuna u apsurdnu vanjskopolitičku inicijativu

Piše slobodna dalmacija
18. lipnja 2021. - 17:10
Goran Mehkek/Cropix

Hrvatska usprkos pandemiji, potresima i gospodarskoj krizi stotinama milijuna kuna financira nekadašnju geopolitičku inicijativu Kolinde Grabar Kitarović „Tri mora“, za koju je austrijski tjednik Der Standard ustvrdio kako „spada među najnevažnije nadnacionalne inicijative u EU-u“, donosi Slobodna Dalmacija.

Kako otkriva portal Index, hrvatska Vlada je prvotni iznos od 15 milijuna kuna namijenjen ovoj inicijativi ove godine prilično bešumno povećala na 54 milijuna, da bi ga nedavnim rebalansom proračuna dodatno podebljala na čak 96 milijuna kuna. Kad se tome pribroji 150 milijuna kuna koje je država za istu svrhu dala lani, dolazi se do cifre od gotovo 250 milijuna kuna. 

O rasipničkom ponašanju države u ovom iznimno teškom trenutku sa saborske govornice je nedavno progovorio i saborski zastupnik Bojan Glavašević.

- Inicijativa triju mora je propali, za Hrvatsku potpuno beskoristan projekt koji je gurala bivša predsjednica. Ne samo da je posve beskoristan, nego je i izgubljen i lišen ozbiljnije podrške u međunarodnoj zajednici. Na političkoj razini ta inicijativa isključuje zemlje s kojima Hrvatska ima dugogodišnja partnerstva i gura nas prema zemljama poput Poljske, koja je trenutno glavni zagovornik te inicijative, kazao je Glavašević.    

Inicijativa triju mora zajednički je hrvatsko-poljski projekt pokrenut s ljeta 2016. na sastanku u Dubrovniku čiji je formalni cilj jačanje trgovinske, infrastrukturne, energetske i političke suradnje na prostoru između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Inicijativa triju mora nominalno povezuje 12 zemalja članica EU-a – Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

Suštinski, „Tri mora“ je političko-energetska inicijativa američke administracije iz mandata Baracka Obame. Njezina je prikrivena svrha bila natjerati europske države da više sudjeluju u kupovini američkog ukapljenog plina, kako bi se energetski izoliralo Rusiju.

Platforma je zapravo najviše služila za mobingiranje Njemačke i Angele Merkel da odustanu od projekta izgradnje strateškog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2, no to se, usprkos željama, do danas nije desilo. Angela Merkel je na sva takva traženja SAD-a spremno uzvraćala da i oni s Rusijom također trguju naftom, te je izgradnju rusko-europskog plinovoda tumačila isključivo kao energetsku investiciju kojom se žele supstituirati ekološki neprihvatljive i zastarjele nuklearke te termocentrale na ugljen. Rusko-njemački plinovod planira se dovršiti do kraja ove godine.

Predsjednik Republike Zoran Milanović još se potkraj lanjske godine negativno očitovao prema daljnjem hrvatskom sudjelovanju u inicijativi "Tri mora", smatrajući je nepotrebnom i potencijalno štetnom zbog mogućega zamjeranja Berlinu i Moskvi. Otvoreno je pozvao vladu da precizno kaže što naša država ima od toga, osim zbrinjavanja još desetak „štićenika“ i „gojenaca“  o trošku poreznih obveznika u birokratskom aparatu.

S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković u istom je razdoblju izjavio kako hrvatska vlada ostaje predana Inicijativi triju mora, uz nadu da će suradnja zemalja sudionica osloboditi potencijal za „rast, povezanost i prosperitet”. Iz Vlade također poručuju i da hrvatska milijunska ulaganja u inicijativu odlaze investicijskom fondu iz kojeg Hrvatska u dogledno vrijeme očekuje povrat sredstava, zajedno s pripadajućom dobiti, donosi Slobodna Dalmacija.

26. srpanj 2021 02:12