Krajem ovog tjedna Hrvatska je počela pregovore s kineskim proizvođačima cjepiva ne bi li moguće osigurala dodatne količine u trenutku kad iz dana u dan stiže sve više loših vijesti o odgodi isporuka tvrtki od kojih je cjepivo kupljeno prije pola godine, što značajno usporava hrvatski plan cijepljenja. Zadnja 'košarica' stigla je od AstraZeneca/Oxforda koji će do kraja ožujka smanjiti isporuke EU za oko 90 milijuna, a za Hrvatsku oko 100.000 doza, piše Jutarnji list.
Zbog toga je u petak obavljen i prvi razgovor s Kinezima oko mogućeg interventnog uvoza njihova vektorskog cjepiva CanSinoBIO koje se daje u jednoj dozi, a u tjednu koji slijedi razgovarat će se oko Sinopharma i Sinovaca, cjepiva koja funkcioniraju na temelju inaktiviranog virusa SARS-CoV-2. No, zasad nije sigurno hoće li se postići dogovor s obzirom na to da Kinezi prije dostave ikakvih 'papira' o svojim cjepivima odnosno izvještaje o drugoj i trećoj fazi ispitivanja traže ugovor na razini država.
Naime, bez dokaza o sigurnosti i učinkovitosti ne može se sklopiti nikakav posao oko cjepiva. Osim toga, primjer Mađarske govori da su kineska cjepiva poprilično skupa pa je tako ta zemlja platila jednu dozu Sinopharma čak 37,50 dolara, izvijestili su mađarski mediji. Prema onom o čemu su javnost izvijestili Kinezi, učinkovitost cjepiva Sinopharm je oko 75 posto, a dosad je odobreno u dvadesetak zemlja, uključujući Srbiju i Mađarsku. Učinkovitost Convidecije je 65,28 posto, a Sinovaca, prema dostupnim informacijama, od 50,38 do 83,5 posto, ovisno tome gdje su rađene studije (Brazil i Turska).
Naime, činjenica da zemlje Europske unije ne dobivaju cjepivo u očekivanim količinama pokrenula je niz razgovora i s proizvođačima s kojima EK nije sklopila sporazume tijekom prošle godine, a koji su trebali biti dostatni za procjepljivanje svih građana unije.
Odgovor Rusa
U namjeri da se poveća broj cijepljenih, Hrvatska je nedavno ušla u pregovore s Rusijom. No, još uvijek se čeka odgovor Rusa koji bi navodno ovih dana mogli poslati onih traženih 11 dokumenata o svom cjepivu Sputnjik V, bez čega HALMED ne može odlučivati o interventnom uvozu. Izvori iz Vlade drže da je bliža opcija kupnja Sputnjika V nego kineskog cjepiva.
Ovih je dana u središtu zanimanja cjepivo AstraZeneca/Oxforda, i to zbog činjenice da će nam u dva tjedna smanjiti isporuku za gotovo 100.000, ali i zbog sumnji na moguće probleme sa zgrušavanjem krvi nakon cijepljenja tim cjepivom kod nekih pacijenta. Dio država EU odlučio je prestati cijepiti AstraZeneca/Oxfordom dok se ne utvrdi moguća povezanost s embolijama koje su doživjeli neki cijepljeni. Jedan slučaj 91-godišnje žene u Hrvatskoj potencijalno je mogao također biti povezan s cjepivom jer je žena umrla od plućne embolije tri dana nakon cijepljenja. No, jučer se o tom slučaju očitovao i HZJZ i priopćio da "nema veze između poremećaja zgrušavanja krvi i cjepiva AstraZeneca/Oxford".
"Trenutno dostupne informacije ukazuju da broj tromboembolijskih događaja u cijepljenih osoba nije veći od broja koji je zabilježen u općoj populaciji. Tako je do 10. ožujka 2021. godine prijavljeno 30 slučajeva tromboembolijskih događaja na približno pet milijuna ljudi cijepljenih cjepivom AstraZeneca u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), što je značajno manje od očekivanog broja tromboembolija u općoj populaciji koje se dogode neovisno o cijepljenju", stoji u priopćenju HZJZ-a u kojem se citira zaključak EMA-e. Hrvatska naime neće obustaviti cijepljenje ovim cjepivom jer se smatra da je korist značajno veća od mogućih rizika. Također ne stoje informacije, kažu u HZJZ-u, po kojima je došlo do značajnog odbijanja ovog cjepiva u Hrvatskoj nakon što su se pojavile informacije o mogućim tromboembolijama kao nuspojavama cijepljenja. Naime, odbijanje građana ovog cjepiva u okvirima je kao što se to događalo otkako je to cjepivo stiglo u Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Pogoršava se stanje
Inače, jučer je u Hrvatskoj bilo 823 nova slučaja zaraze koronavirusom, što je 13,2 posto od 6230 testiranih. U bolnicama je jučer bilo 805 oboljelih, 69 na respiratoru, a preminule su 23 osobe. I dalje se pogoršava stanje u Primorsko-goranskoj županiji u kojoj je zabilježeno 149 novih slučajeva zaraze. Situacija se dijelom smirila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je bilo 55 novooboljelih. Epidemiološke mjere zasad ostaju do kraja ožujka nepromijenjene, ali postoji mogućnost da se i postrože na pojedinim područjima.