StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPORAZNA STATISTIKA

Hrvati su najdeblji muškarci u Europi! Epidemija pretilosti vodi u kolaps zdravstvenog sustava

Piše jutarnji list
3. kolovoza 2021. - 08:44

Prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, Hrvatska je najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto. Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci. Čak 73 posto muškaraca u Hrvatskoj ima više kilograma nego što bi trebali imati, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj te iznosi 53 posto, piše Jutarnji.

Budući da je uočeno da su ljudi tijekom lockdowna i primjene strogih epidemioloških pravila promijenili obrasce prehrane i smanjili kretanje, očigledno je da problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti postaje dramatičan. S obzirom na ogromni udio osoba s prekomjernom težinom, očigledno je da će se hrvatski zdravstveni sustav suočavati sa sve većim problemima. Možemo očekivati epidemiju bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, koja bi za samo nekoliko godina mogla uzrokovati kolaps zdravstvenog sustava koji je ionako na krhkim financijskim nogama.

Psihološki problemi

- Podatke o debljini u našoj populaciji ozbiljno pratimo u Hrvatskoj posljednjih godina i činjenica jest da su naši muškarci u europskom vrhu po debljini i prekomjernoj tjelesnoj težini te da ih manje od trećine ima normalan indeks tjelesne mase. Posljednja ispitivanja pokazuju da je kod žena situacija u poboljšanju te da ih oko 50 posto ima normalnu tjelesnu težinu. Kod djece je situacija u pogoršanju i više od trećine ih je prekomjerno teško, pa uzevši u obzir da su debela djeca poslije gotovo uvijek debeli odrasli, problem bi u sljedećim godinama mogao eskalirati - upozorio je Davor Štimac, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka, inače vrlo angažiran po pitanju pretilosti.

Debljina je bolest sama po sebi i dovodi do razvoja drugih bolesti.

- Važno je naglasiti da je debljina bolest koja je prepoznata i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i u nju uvrštena pod šifrom E66. Uz to, ona dovodi do razvoja dvaju intermedijarnih rizičnih čimbenika, hipertenzije i dislipidemije. Debljina je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora - objasnila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja.

Primjerice, uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost izuzetno rastu šanse za razvoj inzulinske rezistencije, potom preddijabetesa te u konačnici dijabetesa tipa 2. Poznato je kako loša kontrola glikemije kod osoba s dijabetesom razvija cijeli niz teških zdravstvenih komplikacija koje svuda, pa tako i u Hrvatskoj, generiraju najveći dio troška zdravstvenog sustava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da pretilost kod mnogih uzrokuje različite psihološke probleme.

Kraći život

Prema procjenama iz publikacije OECD-a "The Heavy Burden of Obesity", prekomjerna tjelesna masa povezuje se u Hrvatskoj s očekivanim smanjenjem trajanja života za tri i pol godine. Prema projekcijama iz te publikacije, do 2050. godine prekomjerna tjelesna masa bit će odgovorna za 75 posto slučajeva dijabetesa (167.000), 10 posto kardiovaskularnih bolesti (279.000), 7 posto slučajeva demencije (20.000) i 5 posto slučajeva raka (16.000).

Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna (!) tjelesna masa povećala za jedan kilogram, a prosječni ITM za 0,5 kg/m2. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina.

Skupina britanskih istraživača koja je pratila više od 2000 ljudi tijekom prvog lockdowna utvrdila je, pak, značajne promjene u prehrani i smanjenje fizičke aktivnosti koje je dovelo do debljanja, pri čemu su uočili da je taj problem bio naročito izražen kod osoba koje su i prije lockdowna imale pretjeranu težinu. Ako u Hrvatskoj imamo ogromni udio populacije s prekomjernom tjelesnom težinom, to znači da se kod velikog broja ljudi u tom dijelu populacije problem sigurno značajno dodatno pogoršao te je prekomjerna težina i pretilost uzrokovala neki od težih povezanih zdravstvenih problema.

- Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim postotkom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom - naglasio je Davor Štimac.

Manji broj pregleda

Pri tome treba voditi računa i o tome da se tijekom lockdowna dramatično smanjio broj nužnih pregleda. Prema CEZIH tablicama, u Hrvatskoj je u 2020. obavljeno otprilike četvrtinu manje pregleda, zahvata, terapija… Sličnu situaciju imali su u Britaniji, gdje su utvrdili da je zbog 25 posto manje pregleda dijagnosticirano 60.000 manje slučajeva dijabetesa tipa 2. To je samo po sebi ogroman problem jer svako odgađanje liječenja dijabetesa za posljedicu ima lošu kontrolu glikemije i ubrzani razvoj dijabetičkih komplikacija.

Svaka zakasnjela medicinska intervencija znači drastično povećanje zdravstvenih rizika, smanjenje kvalitete života i povećanje šanse za neki od teških ishoda. Tijekom epidemiološkog zatvaranja posebno zabrinjava trend povećanja broja pretile djece, ali najveći je problem prekomjerna težina i pretilost starijih osoba.

- Budući da je u vrijeme epidemije broj kirurških zahvata u zemlji pao prvenstveno zbog redistribucije anesteziologa u covid-centre, pao je i broj barijatrijskih zahvata po kojima smo ionako na dnu europske ljestvice. Ako se četvrti val ne razbukta, broj operacija koje rješavaju debljinu moramo povećati, kao i broj stručnjaka i centara kojima u ovom području ozbiljno oskudijevamo - zaključuje Davor Štimac.

U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne mase posebno preveliku masu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti.

Iako od prekomjerne težine ponajprije pate stariji, taj problem sve više muči djecu.

- Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.), što nas svrstava među najpogođenije europske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima - upozorila je Sanja Musić Milanović.

Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju, piše Jutarnji.

Pretili zaraženi covidom-19 imaju 113 posto veće šanse da završe u bolnici

Ono što se ne smije zaboraviti jest da su pretjerana tjelesna težina i pretilost jedan od ključnih faktora rizika u covidu. Prema dokumentu "Covid-19 and obesity: the 2021. Atlas", koji je izdao World Obesity Federation, debljina je drugi najveći prediktor rizika hospitalizacije i smrti. Istraživanja tijekom pandemije utvrdila su da je imunitet pretilih osoba kompromitiran slično kao kod dijabetičara ili preddijabetičara.

Metaanaliza Obesity Reviewa objavljena u kolovozu 2020. obuhvatila je velik broj peer-reviewed istraživanja koja su obradila 399.000 oboljelih od covida te se utvrdilo da pretili inficirani virusom SARS-CoV-2, u usporedbi s ljudima normalne težine, imaju 113 posto veće šanse da završe u bolnici, 74 posto viši rizik da završe u jedinici intenzivne njege te 48 posto veću opasnost smrti.

Uz to, pretilost i druga bolesna stanja često se isprepleću. Srčane bolesti, metabolički sindrom, dijabetes, visoki tlak i previsoka razina masnoća dolaze u kombinaciji, po dvije-tri takve dijagnoze, a ponekad i sve zajedno. U slučaju infekcije, to je često pogubna kombinacija.

Patologija pretilosti takva je da probleme inficiranima virusom SARS-CoV-2 uzrokuje već na mehaničkoj razini. Mast u abdomenu potiskuje dijafragmu prema gore te tako pritišće velike mišiće ispod prsne šupljine, što stvara probleme plućima, odnosno smanjuje protok zraka.

U donjem dijelu pluća, koji je kod pretilih pod mehaničkim pritiskom, krv bi trebala primiti više kisika nego u gornjem dijelu. Nadalje, pretili koji obole od covida-19 imaju visok rizik začepljenja malih žila u plućima jer dolazi do poremećaja signalizacije endotelnih stanica koje oštećuje virus.

Pojedini stručnjaci ostali su ostali su začuđeni gustoćom krvi pretilih koji su oboljeli od covida-19. Što se pak tiče imuniteta pretilih, jasno je da oni gube tkivo odgovorno za imunitet u korist masnog tkiva te je već zbog toga njihov imunološki sustav manje učinkovit.

U Obesity Reviewu utvrđeno je da T-stanice kod pretilih ne funkcioniraju, izgleda, tako dobro kao kod onih normalne težine. Ispitivanje na miševima inficiranih virusom SARS-CoV-2 utvrdilo je manju razinu tzv. memorijskih T-stanica kod debelih, a one su ključne za neutraliziranje budućih napada virusa. Manjak imuniteta pretilih poznat je i kod virusa gripe. Oni imaju dvaput veći rizik obolijevanja od gripe nakon što se cijepe nego oni normalne težine.

22. studeni 2024 22:59