Kataklizmični Hamasov napad na Izrael izazvao je tektonske političke šokove, a zasad su raskoli u izraelskom društvu, koje je izazvala Netanyahuova ekstremno desna koalicija i njegovi pokušaji da reformira pravosudni sustav na način za koji su kritičari rekli da prijeti demokraciji, zatvorili zbog nacionalnog jedinstva. Međutim, izraelski lider ima razloga pokrenuti razoran odgovor na napad kako bi prikrio svoju političku ranjivost i osvetio agoniju Izraela. Mučna stvarnost da Hamas drži izraelske taoce koje može koristiti protiv Netanyahua čini situaciju još napetijom i dugoročne političke posljedice nemoguće je predvidjeti, donosi Slobodna Dalmacija.
"Ono što ćemo učiniti našim neprijateljima u narednim danima odjekivat će generacijama", jasno je poručio Netanyahu.
U svojoj analizi ugledni Politico piše kako sadašnji sukob između Izraela i Hamasa ima potencijal pretvoriti se u širi rat, potresajući regiju u kojoj se nalaze mnoga suparništva kao i dosta američkih trupa. Borbe bi se mogle proširiti i izvan pojasa Gaze, koji je pod kontrolom Hamasa, na Zapadnu obalu. Tamo tenzije između Izraelaca i Palestinaca rastu dok Izrael gradi nova naselja na zemlji za koju Palestinci tvrde da je njihova.
Kakao će ovo utjecati na rat u Ukrajini?
Hamasov brutalan napad na Izrael izveden je na rođendan ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojemu je trenutačno najveći strateški prioritet odvratiti zapadnu podršku i pozornost od Ukrajine. Postavlja se pitanje koliko je zapravo Kremlj odgovoran za ovu oluju rastućih kriza - u Izraelu, na Kosovu, Kavkazu i u Africi. Mnogi baš Putina vide kao glavnog krivca koji raspiruje više sukoba nego što ih Zapad može podnijeti. Moskva rado dolijeva ulje na vatru i uživa u kaosu, a propagandisti bliski Kremlju već prognoziraju da će ovaj bliskoistočni rat biti pobjeda za Rusiju. Koketiranje s Hamasom i potpora Palestincima Putinu također pomažu u nastojanju da se profilira kao važan igrač u globalnom prestrojavanju protiv Zapada, u čemu ima potporu saveznika, Kine i Irana.
Smatra se da će Hamasovi napadi na Izrael smanjiti fokus SAD-a na Ukrajinu - osim toga, Sjedinjene Američke Države trenutačno su zaokupljene posljedicama prošlotjednog svrgavanja predsjednika parlamenta Kevina McCarthyja od strane republikanskih tvrdolinijaša, koji pripadaju skupini konzervativaca koji su pokušavali smanjiti pomoć Ukrajini. Utrka za McCarthyjeva nasljednika upravo traje, što administraciji predsjednika Joea Bidena otežava dobivanje odobrenja Kongresa za bilo kakvu dodatnu pomoć Izraelu. Ukrajinci bi mogli biti razočarani načinom na kojih ih tretira Amerika u usporedbi s Izraelom, zemljom čiju vojnu moć žele imitirati.
Sigurno ne pomaže ni to da Izrael Ukrajini nije ponudio onoliku podršku koliku je mogao, što je ohladilo njihove odnose. Kao što je poznato Izrael je odbio poslati Željeznu kupolu, moćni sustav protuzračne obrane Ukrajini koja je Iron Dome htjela koristiti za zaštitu svojih gradova od ruskih zračnih napada.
U kojoj je mjeri umješan Iran?
Nedvojbeno je da i Iran želi novi svjetski poredak, no još se raspravlja i traže dokazi koliko izravno Teheran Hamasu zbilja daje određene naredbe. Iranski vrhovni vođe ajatolaha Ali Khameneija zanijekao je iransku umiješanost u napad Hamasovih boraca, ali i dodao kako "ljubi ruke onima koji su planirali napad na cionistički režim". Izvješće Wall Street Journala pak citira visokorangirane članove Hamasa i Hezbollaha koji kažu da su iranski sigurnosni dužnosnici pomogli u planiranju napada.
Što je s ulogom Kine?
Ranije ove godine, kineski dužnosnici govorili su kako su voljni pokušati organizirati mirovne pregovore između Izraelaca i Palestinaca. To je uslijedilo nakon što je Kina odigrala uspješnu ulogu u obnovi diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana. Ipak, reakcija Kine na posljednje sukobe mogla bi privremeno pogoršati izraelsko viđenje uloge Kine. Kinesko Ministarstvo obrane u nedjelju je izjavilo kako bi Izrael i Palestina – ne Hamas ili Palestinci – trebali ostati mirni i suzdržani, ali i odmah prekinuti sukobe kako bi zaštitili civile i izbjegli daljnje pogoršanje situacije. Kina je također pozvala na dvodržavno rješenje. Izraelce je ova izjava razjarila.
Yuval Waks, visoki dužnosnik u izraelskom veleposlanstvu u Pekingu, izrazio je razočaranje izjavom Kine. “Kada se ljude ubija, masakrira na ulicama, to nije vrijeme za pozive na dvodržavna rješenja”, rekao je Waks novinarima.
Hoće li stati pregovori između Saudijske Arabije i Izraela?
Hamasov napad također je zaprijetio i mirovnoj inicijativi kojom bi Saudijska Arabija trebala normalizirati diplomatske odnose s Izraelom u zamjenu za sigurnosne garancije SAD-a, ali i druge usluge. Zasad je prerano govoriti o tome je li taj plan propao, iako će definitivno biti oduljen.Tijekom Hamasovih napada, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje objavile su izjave u kojima izražavaju veće suosjećanje s Palestincima nego sa Izraelom. Ipak, takve brze reakcije nisu važnije od drugih faktora o kojima razmišljaju Saudijci, Izraelci i SAD pri osmišljavanju velikog mirovnog sporazuma.
