Uhićenje šibenske sutkinje Maje Šupe, zbog sumnje da je primila mito od poduzetnika Blaže Petrovića u čemu je sudjelovao i odvjetnik Branimir Zmijanović, automatski je u javnosti dovelo u pitanje njezino postupanje u drugim sudskim predmetima, piše Slobodna Dalmacija.
Kada se tome pridoda da je donijela i oslobađajuću presudu u slučaju Tomislava Horvatinčića za smrt talijanskih supružnika, sumnja se dodatno produbljuje.
Koliko najnovija afera može utjecati na ostale odluke koje je donosila sutkinja Maja Šupe upitali smo odvjetnika Nediljka Ivančevića, bivšega općinskoga državnog odvjetnika i zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.
Nema domino efekta
- Odmah da napomenem kako je njenu oslobađajuću presudu u slučaju Blaže Petrovića potvrdio viši sud što znači da njena odluka nije bila konačna u predmetu. Za konkretan postupak, ako se pravomoćno dokaže krivnja svih troje uhićenih za davanje i primanje mita, navedena oslobađajuća presuda se može “rušiti”.
Naime, zakonski razlog za obnovu postupka je ako se utvrdi da je sudac primio mito te je presuda nezakonita. Međutim, to ne ide automatizmom, već na zahtjev državnog odvjetništva na temelju kojeg se presuda ukida i vodi se novi sudski postupak.
Znači, bez obzira na to što postoji drugostupanjska presuda, koja je potvrdila presudu Maje Šupe, ponavlja se cijeli postupak. Ali, ponovno ističem kako je to što se tiče obnove konkretnog postupka i nijednog drugog njenog predmeta. Ne može se kazati da bi ovo izazvalo domino efekt rušenja ili dovođenja u pitanje bilo koje presude koju je ona donijela - pojasnio nam je odvjetnik Ivančević.
Novac i sat
Njegove riječi potvrđuje slučaj prvog suca koji je u Hrvatskoj završio u zatvoru zbog primanja mita, Roberta Pešutića. Nakon što su ga mjesecima držali pod tajnim mjerama nadzora, sudac Općinskog suda u Splitu je uhićen zbog primanja mita, pomaganja u primanju mita i zlouporabe položaja i ovlasti.
Odmah nakon uhićenja određen mu je, kao i sada sutkinji Maji Šupe, istražni zatvor zbog izbjegavanja opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i utjecaja na svjedoke. Roberta Pešutića se teretilo za sporne odluke u tri slučaja.
U prvom da je od Nade K. uzeo 3000 eura mita, obećavši joj da će osigurati povoljnu presudu za njezina izvanbračnog partnera Roberta K., zatim da je od Vesne G. uzeo 600 dolara i 2000 kuna kako bi njenom izvanbračnom partneru Željku M. osigurao povoljnu presudu te da je od Olivera B. primio na dar sat marke Jaguar vrijednosti 2970 kuna, kao nagradu za povoljnu presudu.
Osim toga mu se sudilo da je, iako sam nije uzeo novac, zlouporabio svoj položaj suca kako bi iznuđivača Renata H. te političara i bivšeg saborskog zastupnika osuđenog za prijevaru Gordana Bička oslobodio izdržavanja kazne. Novac je za prvi slučaj išao u ruke posrednice Gabrijele Soldo koja je “utržila” 10.000 eura.
Milijunska jamčevina
Optužen je tada bio i drugi splitski sudac koji je oslobođen krivnje te dan danas radi na istom sudu, zatim Gordan Bičak te Pešutićeva prijateljica Gabrijela Soldo, koji su dobili po osam mjeseci zatvora zbog poticanja Pešutića. Obrana sa slobode je Robertu Pešutiću dozvoljena nakon dva mjeseca odlukom Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Rijeci uz jamčevinu od milijun kuna, za koju je ponudio nekretnine u svojem vlasništvu.
Postupak se vodio pred riječkim sudom, na kojem je proglašen krivim i nepravomoćno je osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog pet kaznenih djela: po dvije zlouporabe položaja i primanja mita te jednog protuzakonitog posredovanja.
Vrhovni sud je krajem 2017. godine potvrdio veći dio presude za Roberta Pešutića, ali i smanjio zatvorsku kaznu za godinu dana. Pešutić je bio suspendiran od listopada 2011. godine, kad je uhićen te je primao 50 posto plaće, koja je iznosila nešto manje od 10 tisuća kuna.
DSV je prvi put postupak razrješenja pokrenuo na prijedlog predsjednice splitskog suda u veljači 2018. godine, kad je sa Županijskog suda u Rijeci zaprimljena pravomoćna osuđujuća presuda protiv Pešutića. Tada nije razriješen dužnosti jer je iskoristio izvanredni pravni lijek i pokrenuo je ustavnu tužbu kojom je želio osporiti pravomoćnu presudu kojom je proglašen krivim.
Polovina plaće
Nakon što mu je Ustavni sud odbio tužbu, DSV je donio odluku o njegovu razrješenju jer je nedostojan sudačke dužnosti u veljači 2019. godine. Ni tada nije ostao bez polovine plaće jer je podnio ustavnu tužbu na odluku DSV-a o razrješenju te se ponovno čekala odluka ustavnog suda.
Nakon više odgoda zbog zdravstvenih razloga u svibnju 2019. godine je otišao na odsluženje zatvorske kazne od koje mu je ostalo tri godine i četiri mjeseca, a tada je još uvijek primao polovinu sudačke plaće. Ostale njegove odluke nisu se dovodile u pitanje niti evaluirale ni u kom segmentu.